18-godišnjak iz Županje prvo omogućio trošenje droge, a potom fizički napao 25-godišnjaka iz Babine Grede.
Policijski službenici Policijske uprave vukovarsko-srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 18-godišnjakom iz Županje zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Omogućavanje trošenja droga i pokušaja kaznenog djela Iznuda.
Naime, 18-godišnjak je 16. kolovoza u svojoj obiteljskoj kući omogućio 25-godišnjaku iz Babine Grede trošenje opojne droge „marihuana“, a potom ga tjelesno napao udarajući ga rukama i nogama po glavi i tijelu kako bi naplatio dug za danu drogu, pri čemu ga je lakše ozlijedio.
Osumnjičeni je jučer, 17. kolovoza, uz kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave vukovarsko-srijemske.
Vozač pod utjecajem alkohola od 1,86 g/kg izazvao prometnu nesreću, protiv njega slijedi prekršajni nalog.
Jutros, oko 03,45 sati u Ivankovu u ulici Žrtava fašizma dogodila se prometna nesreća s povrijeđenom osobom.
25-godišnjak je pod utjecajem alkohola u organizmu (1,86 g/kg) upravljao osobnim automobilom vinkovačkih registracijskih oznaka iz smjera Retkovaca u smjeru Ivankova te nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama ceste (zavoj udesno) tako da pravovremeno može zaustaviti vozilo.
Uslijed neprilagođene brzine automobilom je sletio s kolnika na zelenu površinu gdje je udario u metalnu odbojnu ogradu, srušio telefonski ormarić i ormarić elektro-instalacije te se zaustavio između dva kolosjeka željezničke pruge Zagreb-Tovarnik.
21-godišnjoj putnici iz osobnog automobila su u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci konstatirane lake tjelesne ozlijede dok ostali putnici nisu ozlijeđeni.
Zbog počinjenih prekršaja kojima je izazvana prometna nesreća protiv vozača slijedi prekršajni nalog.
Željeznički promet na relaciji Vinkovci-Zagreb bio je obustavljen do 8,30 sati izvijestili su iz PU vukovarsko srijemske.
Među najvećim su proizvođačima vrhunskog meda, otvorili su i Muzej pčelarstva
ŠIŠKOVCI
Obiteljsko pčelarstvo Knežević iz Šiškovaca predstavlja Vukovarsko-srijemsku županiju na izboru za najbolji OPG u državi, u sklopu projekta “Zlata vrijedan” za 2022. godinu. Projekt već devetu godinu, u suradnji s partnerima, provodi Ministarstvo poljoprivrede, a cilj je promovirati domaće poljoprivredne proizvođače te njihovo učinkovito korištenje mjera ruralnog razvoja. Riječ je o vrijednim poljoprivrednim gospodarstvima koji istovremeno poštuju tradiciju, čine prepoznatljivim svoj kraj, ali su i predvodnici novih inovativnih praksi. Svečana dodjela nagrada najboljem OPG-u održat će se 2. rujna
Kneževići su jedan od najvećih proizvođača meda vrhunske kvalitete i drugih pčelinjih proizvoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji te jedan od najnagrađivanijih u Hrvatskoj. Riječ je o obiteljskom poslu i s velikom ga ljubavlju prenose s koljena na koljeno. U njega su trenutačno uključene četiri generacije u obitelji, što je jamac opstojnosti pčelarstva u domu ovih vrijednih Šiškovčana. Rade, trude se i uspijevaju od te proizvodnje pristojno živjeti. Imaju više od šest stotina košnica, u svakoj je oko 70.000 pčela, a godišnje proizvode oko 30 tona raznih vrsta meda, ovisno o vremenskim uvjetima. U stalnoj ponudi imaju njih desetak – od kontinentalnih, gorskih, ličkih do dalmatinskih. Rade sve proizvode koji se mogu raditi od meda, a prodaju ih na kućnome pragu, na tržnici, u trgovinama zdrave hrane, internetskom prodajom… Među najvećim su selećim pčelarima u Hrvatskoj, pčele voze na pašu od Iloka do Vranskog jezera. Naglašavaju da je vrlo važno ne zakasniti na pašu, jer svaka biljka, ovisno o vrsti, ima određeno vrijeme medenja. Ponosni su vlasnici čak 38 pehara i više od 300 diploma i priznanja osvojenih na raznim natjecanjima, sajmovima i ocjenjivanjima meda.
U izboru za laskavi naslov “Zlata vrijedan” ova vrijedna obitelj sudjelovala je i 2016. godine. “Već i sama nominacija i činjenica da već drugi put predstavljamo Vukovarsko-srijemsku županiju mnogo nam znači. Divan je osjećaj kada je prepoznata kvaliteta vašeg rada i truda, i kada ste svrstani među najbolje. To nam je svima poticaj i motivacija. Sretni smo i veseli, jer se vidi napredak. Nastojimo se stalno razvijati i uvoditi nešto novo, da budemo zanimljivi i našim kupcima i posjetiteljima”, kaže Ivan Knežević. Ljubav prema pčelama i znanje o proizvodnji meda naslijedio je od svoga oca Adama koji se pčelarstvom kontinuirano bavi od 1973. godine, i prenio ju je i na svoju djecu.
Kneževići su početkom prosinca u Šiškovcima, u kući staroj više od stotinu godina, otvorili jedinstveni Muzej pčelarstva s respektabilnih 450 eksponata koji svjedoče o povijesti i razvoju pčelarstva, a neki su stari i oko 150 godina.
A prvi su u Hrvatskoj još prije 12 godina napravili api-komoru, bilo je to, kaže Ivan, onako više za rodbinu i prijatelje. Vidio ju je u Austriji, prilikom obilaska tamošnjih pčelara, i svidjela mu se. Košnice su smještene u jednoj prostoriji i posebnim se inhalatorima udiše zrak iz košnice, pun eteričnog ulja, propolisa, cvjetnog praha, raznih mirisa, što se pokazalo jako učinkovitim u otklanjanju respiratornih problema. Boravak u komori i inhalaciju Kneževići korisnicima ne naplaćaju, niti namjeravaju.
A u planu imaju izgraditi i smještajne kapacitete za posjetitelje na perceli uz šumu.
U NEDOSTATKU DOMAĆIH, SVE VIŠE POSEŽU ZA STRANIM RADNICIMA
Đakovački drvoprerađivač Spajić zaposlio tri Bangladežana. Planira i Filipince, slove za najmarljivije
Najveći poslodavac tom dijelu Slavonije, drvoprerađivač Strizivojna Hrast, iz Srizivojne, s 520 zaposlenih, što pripada redu velikih tvrtki, ni sam nije imun na aktualni hrvatski problem – nedostatak radne snage, pogotovo kvalificirane. Njegov voditelj računovodstva Ivica Ljubić kaže da nedostaje majstora drvne struke, električara, bravara, mehaničara i dr.
Preslikava se to na cjelokupno domaće tržište rada koje danas proživljava posljedice (svojevremenog) odljeva domaće kvalificirane radne snage u druge zemlje EU-a, pa poseže za stranim radnicima, od onih bez ikakve kvalifikacije, pa do (visoko) stručnog kadra, a zemlje iz koje stižu sve su udaljenije. Radnoj snazi iz regije, Ukrajine, Nepala, Filipina…, sada se u Slavoniji pridružuje i ona iz Bangladeša. Prva tri radnika iz te zemlje u južnoj Aziji stigla su u pogone đakovačkog obrta Blaža, drvoprerađivača koji je ove godine bio nominiran za najboljeg izvoznika. Riječ je o izvozu na tržište Azije i sjeverne Europe, i to proizvoda od drva za potrebe industrije namještaja, dio je za različite programe u proizvodnji igračaka, a većina izvoza Blažine drvne prerade odnosi se za potrebe proizvodnje skija.
Test tržišta rada
– Tri Bangladežana rade u proizvodnji koja ne zahtijeva kvalificiranost. Jedan je visoko obrazovan, i na upit zašto ne radi u svojoj zemlji u struci, kaže: “Što to vrijedi kada bi ondje imao plaću od samo 90 dolara”, kaže drvoprerađivač Marko Spajić. Dodaje, Blaža je među stranim radnicima prvo bila posegnula za Ukrajincima, sada za Bangladežanima, a plan je i desetak Filipinaca. “Najprilagodljiviji su, brzo se uklapaju u novu radnu sredinu, vrlo su marljivi”, kaže Spajić, koji stranim radnicima osigurava i smještaj u svom motelu i 500 kuna toplog obroka. Najobrazovaniji među njima ujedno svojim poznavanjem engleskog rješava i jezičnu barijeru. I u slučaju minimalne plaće u Hrvatskoj, to je 506 USD.
Iskustvo angažmana strane radne snage ima i đakovački Tehno-Elektro, također iz skupine velikih tvrtki, a radi na području elektroenergetike i građevinarstva i upravo je angažirana na izgradnji velike trafostanice kod Šibenika te očekuje i angažman na gradnji TS-a na Pelješcu, gdje je gradila i vjetropark. Među njezinih 300 radnika osam ih je iz Ukrajine.
– Imali smo donedavno 12 Ukrajinaca, no dio njih vratio se u svoju zemlju nakon izbijanja ruske agresije na nju. Četvorica su bolji pomoćni građevinski radnici, a četvorica su u rangu s majstorima građevinske struke – kaže član uprave Ivica Prodanović. Tvrtka im osigurava i smještaj te, umjesto naknade za topli obrok, večeru.
Stranci posao u RH većinom pronalaze preko brojnih agencija. Nakon što je napustila praksu da se uvoz strane radne snage odvija preko godišnjeg kvotnog sustava, 1. siječnja 2021. na snagu je stupio Zakon o strancima, koji na drukčiji način regulira zapošljavanje državljana trećih zemalja. To su u ovom kontekstu sve zemlje izvan Europskog gospodarskog prostora, koji čine članice EU-a, Lihtenštajn, Norveška, Island i Švicarska.
Stigli i Turci
Poslodavac koji želi uvesti radnike iz trećih zemalja mora za to imati mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je prethodno dužan provesti test tržišta rada (TTR), osim ako je zanimanje za koje traži radnike na listi onih za koje radnika u RH nema, pa onda slobodno može zaposliti stranca. U suprotnom, TTR-om se prethodno žele iscrpiti sve mogućnosti za radni angažman domaće radne snage iz evidencije nezaposlenih u kojoj su u ovom trenutku, jučerašnji je podatak HZZ-a, 110.329 osoba. TTR traje najduže 15 dana, tijekom kojih HZZ ima obvezu istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koje udovoljavaju traženim uvjetima poslodavaca te ih uputiti na njega, a njegova je obveza povratno javljanje o ishodu. Nakon dobivanja pozitivne obavijesti, poslodavac u 90 dana može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za radnika iz trećih zemalja. MUP od HZZ-a traži mišljenje za izdavanje dozvole za boravak i rad za konkretnog državljanina treće zemlje kod hrvatskog poslodavca.
– Svojevremeno je i Strizivojna Hrast imao radnike iz Ukrajine, no osulo se. Hoćemo li opet posezati za strancima reći će potrebe, ponuda i potražnja posla, radne snage – kaže Ljubić, dok Spajić dodaje da Bangladežana sve više ima i dalje po Hrvatskoj. Prodanović kaže da se i Tehno-Elektru nudila radna snaga iz Bangladeša, no nisu iskazali spremnost.
– Tu je jezična barijera, a jezična komunikacija mora postojati, što je s Ukrajincima olakšano. Uz to, nismo tvrtka koja u radni proces može ukomponirati tako nisko osposobljenu radnu snagu. Nama treba kvalificirana, stručna – kaže Prodanović.
Kako doznajemo, đakovački poslodavci posežu sada i za Turcima; tvrtka za unutarnje građevinske radove angažirala ih je na polaganju pločica.
Uz jezičnu barijeru, radni angažman stranaca, posebice iz udaljenih siromašnih zemalja, nosi i kulturološke, mentalitetne razlike, ovdje ih samo zanima rad, drugih interesa nemaju, čemu pridonosi i nepoznavanje jezika, nesnalaženje u nepoznatoj sredini, neobrazovanost. Dok svi u pravilu hvale filipinske radnike, njihovu prilagodljivost, marljivost, angažman, spretnost, poslodavci ističu i da Filipinci tu imaju – jak sindikat.
Vjetar će slab i umjeren južni i jugozapadni, na Jadranu umjereno, na sjevernom dijelu i pojačano jugo. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom od 32 do 37 °C.
Danas pretežno sunčano i vruće. Prema večeri sa zapada naoblačenje, a navečer te osobito u noći na petak ponajprije u Istri i na sjevernom Jadranu kiša i grmljavina, lokalno moguće i izraženiji pljuskovi, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Vjetar će slab i umjeren južni i jugozapadni, na Jadranu umjereno, na sjevernom dijelu i pojačano jugo. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom od 32 do 37 °C.
Na snazi je i meteoalarm. Za dijelove zemlje zbog visokih temperatura, a ponegdje, kao što je to područje Rijeke, i zbog grmljavinskog nevremena.
Foto: DHMZ
Danas u cijeloj zemlji prijeti toplinski val – za veći dio zemlje opasnost od toplinskog vala je umjerena, dok je u Karlovcu i okolici visoka opasnost.
Grmljavinsko nevrijeme i pljuskovi u petak
U petak će biti promjenljivo i nestabilno uz mjestimičnu kišu i grmljavinu, lokalno moguće i nevrijeme te obilnije pljuskove. Vjetar u unutrašnjosti slab i umjeren jugozapadni i zapadni, poslijepodne na sjeveru i sjeverozapadni.
Na Jadranu će zapuhati umjeren i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar, na krajnjem jugu prijepodne i dalje umjereno jugo. Jutarnja temperatura zraka od 17 do 22, na Jadranu između 23 i 26 °C. Najviša dnevna od 26 do 31, na krajnjem istoku i jugu i do 33 °C.
Za većinu zemlje je na snazi meteoalarm zbog grmljavinskih nevremena.
Ozlijeđenim je pružena liječnička pomoć u bolnici u Slavonskom Brodu, a policijski službenici protiv obadvije podnose prekršajne prijave.
Jučer (16. kolovoza), u Slavonskom Brodu, dogodile su se dvije prometne nesreće u kojima su biciklistice u dobi od 63 i 65 pale sa bicikala i teško se ozlijedile.
Prva prometna nesreća se dogodila u 8.30 sati, u Borovskoj ulici, u kojoj je teško ozlijeđena 63-godišnjakinja. Utvrđeno je, da ista vozeći se biciklističkom stazom, nije upravljala biciklom na način kojim ne umanjuje stabilnost i ne ometa druge sudionike u prometu, uslijed čega je izgubila nadzor nad upravljačem bicikla te pala.
Druga prometna nesreća se dogodila u 11.30 sati, u Ulici Vladimira Nazora, u kojoj je teško ozlijeđena 65-godišnja biciklistica, koja se nije kretala desnim rubom kolnika, već nogostupom. Zbog neprilagođene brzine kretanja prilikom uspona prema betonskoj površini izgubila je nadzor nad upravljačem bicikla i pala na tlo.
Ozlijeđenim je pružena liječnička pomoć u bolnici u Slavonskom Brodu. Policijski službenici protiv obadvije biciklistice podnose prekršajne prijave izvijestili su iz PU brodsko – posavske.
Policijski službenici su evidentirali četiri vozača osobnog automobila i biciklistu koji su upravljali s nedozvoljenom koncentracijom alkohola u krvi.
Jučer, 16. kolovoza, na području Policijske uprave osječko baranjske u nadzoru prometa policijski službenici su evidentirali četiri vozača osobnog automobila i biciklistu koji su upravljali s nedozvoljenom koncentracijom alkohola u krvi.
Najveća prisutnost alkohola evidentirana je oko 21,45 sati, u Zmajevcu, kada su policijski službenici u nadzoru prometa zaustavili 58-godišnjeg biciklistu iz Zmajevca.
Evidentirana mu je koncentracija od 2,85 promila alkohola u krvi te je smješten u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja alkohola.
U 20,30 sati u Semeljcima, policijski službenici su u nadzoru prometa zaustavili osobni automobil kojim je upravljao 37-godišnjak iz Vladislavaca u vrijeme dok mu je rješenjem određeno da ne može podnijeti zahtjev za izdavanje vozačke dozvole na rok od dvije godine zbog prikupljenih 9 negativnih bodova. Evidentirana mu je koncentracija od 1,44 promila alkohola u krvi, zbog čega je uhićen i privremeno mu je oduzeto vozilo do donošenja odluke o prekršaju.
Za počinjene prekršaje predviđena je maksimalna novčana kazna u iznosu do 35.000,00 kuna, zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima „B“ kategorije u trajanju do 12 mjeseci i 4 negativna prekršajna boda.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju su u odnosu na lipanj porasle 0,4 posto, dok su u odnosu na srpanj prošle godine skočile 12,3 posto.
Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju su u odnosu na lipanj porasle 0,4 posto, dok su u odnosu na srpanj prošle godine skočile 12,3 posto, pokazuje izvješće DZS-a, objavljeno u srijedu.
Rast cijena od 12,3 posto predstavlja ubrzanje u odnosu na lipanj, kada su cijene porasle 12,1 posto na godišnjoj razini.
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19,2%, Hrana i bezalkoholna pića, za 18,3%, Restorani i hoteli, za 16,8%, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14,1%, Rekreacija i kultura, za 10,0%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9,7%, Razna dobra i usluge, za 7,0%, te Odjeća i obuća, za 5,5%, navode iz Državnog zavoda za statistiku.
Foto: DZS
Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama Hrana i bezalkoholna pića (+4,75 postotnih bodova), Prijevoz (+2,83 postotna boda), Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (+1,64 postotna boda), Restorani i hoteli (+0,84 postotna boda), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (+0,80 postotnih bodova), Rekreacija i kultura (+0,53 postotna boda), Razna dobra i usluge (+0,43 postotna boda) te Odjeća i obuća (+0,32 postotna boda).
Promatrano prema posebnim skupinama, najveći porast cijena u prosjeku na godišnjoj razini ostvaren je u skupini Energija, za 20,6% (doprinos porastu od +3,46 postotnih bodova).
Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Restorani i hoteli, za 4,9% (doprinos porastu od +0,24 postotna boda), Hrana i bezalkoholna pića, za 2,2% (+0,57 postotnih bodova), Rekreacija i kultura, za 2,0% (+0,11 postotnih bodova), Alkoholna pića i duhan, za 1,8% (+0,09 postotnih bodova), Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstava, za 1,3% (+0,07 postotnih bodova), Razna dobra i usluge, za 1,2% (+0,07 postotnih bodova) te Prijevoz, za 0,5% (+0,07 postotnih bodova). Porast cijena ublažio je pad cijena u skupini Odjeća i obuća, za 14,4% (-0,84 postotna boda, sezonsko sniženje odjeće i obuće) te u skupini Komunikacija, za 0,9% (-0,05 postotnih bodova).
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju 2022. u odnosu na lipanj 2022. u prosjeku su više za 1,4%. U odnosu na srpanj 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su više za 12,7%, dok su u godišnjem prosjeku više za 7,1%.
Kada nešto poskupi, a nije zaključano, šansa je da će se naći na meti lopova. Drvo nije izuzetak. “Što je drvo skuplje, to se više krade”, kažu iz Udruženja vlasnika šuma (AGDW) iz Berlina, piše dpa.
Međutim, rat u Ukrajini prijeti ozbiljnom energetskom krizom i “ljudi strahuju da će na zimu sjediti u hladnim stanovima”, pa neki prave zalihe.
“Neki među njima, pak, žele besplatno napraviti te zalihe”, rekao je Gaulke.
Krađa za sada nije masovna pojava, jer po pravilu ljudi kradu manju količinu drveta, ali i to se mijenja.
U nekoliko slučajeva, očigledno organizirane grupe su krale i po 15 kubnih metara drva, a to zahtjeva adekvatno vozilo, pa i dizalicu, ukazao je Gaulke.
Takve krađe nanose štetu u tisućama eura, te vlasnici ne mogu da ih zanemare. Sve češće oni posjed štite uređajima za elektronski nadzor, poput GPS predajnika sakrivenih na stablima.
“Ako možete locirati telefon, svakako možete da pratite i kuda ide stablo drveta”, rekao je Gaulke.
