Županija vukovarsko-srijemska danas, na blagdan sv. Martina, slavi svoj dan. O tome kakve su prilike u županiji, što se trenutačno radi i kakvi su planovi, razgovarali smo sa županom Damirom Dekanićem piše glas slavonije hr.

Koliko se promijenila Vukovarsko-srijemska županija u odnosu na vrijeme kada ste preuzeli dužnost župana?

– Vjerujem da su promjene vidljive i da će za vrlo kratko vrijeme dati i značajnije rezultate. Nažalost, godine korone i svjetske krize izazvane ratom u Ukrajini, pomaknuli su fokus s razvoja gospodarstva, intenzivne poljoprivrede i turizma na brigu o energentima i sigurnosti. Postupne promjene unutar samog ustroja Županije i čelnih ljudi u odjelima imaju zadaću stvoriti mnogo dinamičniji županijski aparat podređen zahtjevima građana, zacrtanim strategijama i uspješnom provođenju velikog broja projekata. Mišljenja sam da su u tom dijelu promjene itekako vidljive.

Koji su, prema vašem mišljenju, najznačajniji kapaciteti ove županije i kako ih maksimalno iskoristiti? Koji su od njih nedovoljno iskorišteni?

– Najznačajniji kapaciteti naše županije zasigurno su naši prirodni resursi, nafta, plin, voda, šuma, poljoprivredno zemljište, geotermalni izvori. Ne znam ima li igdje na tako malom prostoru toliko prirodnih bogatstava, i k tome još uvijek, ekološki gledano, iznimno očuvan okoliš. Takve kapacitete možemo iskoristiti jedino korištenjem i maksimalnom preradom tih bogatstava na našem području, što će stvoriti veći broj radnih mjesta za stručne i obrazovane ljude, samim tim i bolje plaćena radna mjesta i potrebu za osnivanjem visokoškolskih ustanova u pojedinim područjima. Naravno da su za takav razvoj potrebni ozbiljni investitori i velike investicije, čiji je pronalazak, i to poglavito u županiji i bližem okruženju, naša je primarna zadaća.

Što bi od prirodnih i drugih resursa moglo dati uzlet u napretku Županije?

– Izgradnjom i puštanjem u rad sustava navodnjavanja na gotovo 3000 hektara stvara se golem gospodarski potencijal koji na sebe veže i razvoj prerađivačke prehrambene industrije. Okrupnjavanjem u drvoprerađivačkom sektoru i drukčijom raspodjelom drvne sirovine te postizanjem što veće finalizacije u preradi drvnih proizvoda također se postižu svi prethodno spominjani rezultati, što rezultira podizanjem kvalitete i uvjeta života velikog broja ljudi na području naše županije. Činjenica da se ovdje nalaze i bogate zalihe plina i nafte te geotermalni izvori, mora dovesti do organizirane inicijative kako značajniji udjel iz te vrijednosti, a ne samo rudnu rentu, ostaviti na području županije.

Jeste li zadovoljni dinamikom i opsegom povlačenja novca iz EU fondova?

– S obzirom na prošlu financijsku perspektivu, od 2014. do 2020., u kojoj je ugovoreno 3,97 milijardi kuna u našoj županiji, očekujemo značajniji pomak nabolje u novoj perspektivi do 2027. godine. Što se tiče isplata, moramo imati na umu da je to posljednji korak te da je prije toga potrebno objaviti natječaj, ugovoriti projekte, započeti s isplatama nepovratnih sredstava te ovjeriti isplaćena sredstva na temelju kojih se šalju zahtjevi za plaćanje Europskoj komisiji. Tek nakon toga dolazi do isplata iz proračuna EU-a u proračun države. Sigurno će se i postotak isplaćenih sredstava povećavati kako se financijska perspektiva bude bližila kraju, jer je to prirodan tijek, a do tada ćemo dati sve od sebe kako u pripremi tako i u provedbi projekata koji će biti od velike važnosti za našu županiju.

Kako to poboljšati?

– Među glavnim problemima mogu istaknuti problem predfinanciranja razvojnih projekata zbog ograničenih financijskih kapaciteta JLP(R)S-a, kašnjenje odobrenja zahtjeva za nadoknadom sredstava, tzv. ZNS-ova, neusklađenost s indikativnim planovima objave natječaja u određenoj godini, kompleksnost Zakona o javnoj nabavi, spor proces prijenosa vlasništva zemljišta za projekte izgradnje i slično. Sve se to može poboljšati ponajprije izmjenama Zakona o javnoj nabavi, osnivanjem stalnog fonda za sufinanciranje projekata na lokalnoj i regionalnoj razini te kontinuiranim osnaživanjem ljudskih potencijala zaposlenih u pripremi i provedbi EU projekata na svim razinama. Dug je put do isplate, zapravo cijeli proces i sustav potrebno je ubrzati kako bi se učinci osjetili što prije. Moram se nadovezati i na izjavu ministrice Tramišak, koja je rekla kako od srpnja 2020. godine bilježimo značajno povećanje s 37 % na 78 % isplaćenih sredstava, a ako se nastavi ovim tempom Republika Hrvatska na kraju financijske perspektive mogla bi biti među najuspješnijim državama EU-a.

Što se od tih projekata sada gradi, a što je u planu?

– Veliku ulogu i za prethodno navedene i za buduće projekte ima Razvojni sporazum za Slavoniju, Baranju i Srijem, koji nam je osigurao sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije za projekte za koje se sada čekaju odgovarajući natječaji kako bi se mogle aplicirati projektne prijave. Ovdje bih svakako spomenuo obnovu pruge Okučani – Vinkovci, izgradnju Transportno-logističkog centra VSŽ-a i Autoparka Lipovac, eksploataciju geotermalnog potencijala županije, izgradnju Srijemske granične transverzale, izgradnju logističko-distributivnog centra za jabuku i još mnoge koji će uvelike unaprijediti ukupni razvoj naše županije.

Brojke govore o velikom broju ljudi koji odlaze iz najistočnije županije, kako to spriječiti, koje demografske mjere Županija provodi?

– Brojke iz posljednjeg popisa stanovništva uistinu daju znak za uzbunu, iako je trend iseljavanja gotovo zaustavljen. Tome u prilog govori i sve veći broj zaposlenih i sve manji broj ljudi na Zavodu za zapošljavanje, pa i sve veći broj stranih radnika, pogotovo u građevinskom sektoru. Formula za zaustavljanje odlaska ljudi je vrlo jednostavna, ali ju nije lako dostići. To su prije svega veće plaće, bolja kvaliteta života, brži i pravedniji rad institucija. U svim tim segmentima rezultati su vidljivi i sredstva koja ulaže Županija golema su: za pomoć obiteljima s četvero i više maloljetne djece 2,6 milijuna kuna, “Užina za sve” dva milijuna, za prijevoz studenata 800 tisuća kuna, prijevoz učenika dva milijuna, sufinanciranje kupnje kuće ili stana 1,8 milijuna kuna te još mnogo toga…

Što je sa zdravstvom, školstvom, visokim školstvom koje je krenulo u najistočnijoj županiji?

– U zdravstvu nam predstoji reforma kojoj je cilj smanjiti gubitke u tom sektoru i poboljšati kvalitetu usluge, kao i ubrzati procese liječenja. Uz male korekcije već u ovom trenutku može se reći da sve zdravstvene ustanove imaju vrlo dobre uvjete i vrlo su dobro opremljene. Situacija se popravlja i kada je riječ o stručnom kadru, i ja se nadam da će se vrlo brzo kvaliteta i brzina usluge dodatno poboljšati. U školstvu u županiji imamo postignute vrlo visoke standarde vezano uz prostor, opremljenost, organizaciju nastave, školski prijevoz, prehranu, kvalitetu nastavničkog kadra. Jedini problem, a za koji se nadam da polako jenjava, smanjenje je broja učenika i potreba privremenog zatvaranja pojedinih područnih škola. Visoko školstvo postiže impresivne rezultate predvođeno vukovarskim Veleučilištem, Veleučilištem Baltazar u Županji i programima preddiplomskog studija drvne tehnologije, računarstva i najavljenog šumarstva u Vinkovcima.

Ima li nešto što ste planirali napraviti u svom mandatu župana, a dosad niste uspjeli zbog različitih razloga?

– Postoji mnogo toga što bih htio promijeniti, ali to nisu kratki i jednostavni procesi. Za to je potreban poglavito konsenzus u VSŽ-u te velika potpora stanovnika, velik angažman stručnih ljudi i razumijevanje Vlade RH. Siguran sam da su svi elementi prisutni i ne odustajem od zadanih ciljeva u korist boljeg života stanovnika Vukovarsko-srijemske županije. To su svakako izgradnja infrastrukture, već spominjanih cestovnih i željezničkih pravaca, riječnih luka, intenzivna, ali i ekološka poljoprivredna proizvodnja, razvoj prehrambene i drvoprerađivačke industrije, ostvarivanje veće dodane vrijednosti i postizanje neovisnosti u energetskom sektoru nafta, plin, voda, geotermalni izvori, solari, drvna masa.