Covid potvrdu osim zaposlenih trebaju imati i svi koji dolaze kao posjetitelji u javne i državne institucije, stoji u odluci Stožera.

Od sutra se u javnim službama počinje provoditi kontrola covid potvrda. Djelatnici u javnom sektoru od sutra pri dolasku na posao moraju imati covid potvrdu, odnosno dokaz da su cijepljeni, preboljeli koronu ili su testirani.

Ta se mjera odnosi na sve dužnosnike, državne i javne službenike kao i zaposlenike ustanova i trgovačkih društava čiji su osnivači Republika Hrvatska, općine gradovi ili županije. Mjera vrijedi i za Oružane snage te zaposlene u zračnim lukama.

Oni koji nemaju covid potvrdu morat će se testirati dva puta tjedno, a svaki poslodavac za sebe odlučuje koji će to dani u tjednu biti. HZJZ objavio je popis više od šest tisuća laboratorija diljem Hrvatske u kojima se može obaviti testiranje.

Dužnosnici i zaposlenici dužni su potvrdu dati na pregled na ulazu u ustanovu kontroloru kojeg za taj posao ovlasti poslodavac. Oni koji to odbiju ili potvrdu nemaju neće moći ući u prostore ustanove.

Covid potvrdu osim zaposlenih trebaju imati i svi koji dolaze kao posjetitelji u javne i državne institucije, stoji u odluci Stožera. Covid potvrdu tako morate imati i ako trebate podići osobnu iskaznicu ili vozačku dozvolu, preuzeti paket u pošti ili platiti račune u Fini.

Postoji i jedan izuzetak od ove mjere koji se odnosi na poštu. Potvrda nije potrebna za pošiljke čije bi nepreuzimanje imalo pravne posljedice pa će se zato u pošti covid potvrda tražiti na šalteru, a ne na ulazu, piše Dnevnik.hr.

Covid potvrdu ne trebaju studenti, osim ako pojedini fakulteti ne odluče drugačije, te učenici u školama. Bez covid potvrde u javne ustanove mogu svi mlađi od 16 godina, a ne trebaju je ni roditelji koji svoju djecu dovode u vrtić, osnovnu školu ili ustanove za djecu s posebnim potrebama. Ipak, za roditeljske sastanke potrebna je covid potvrda i bez nje se roditelji ne mogu u školi zadržavati duže od 15 minuta.

Mjera se također ne odnosi na one koji su u pratnji ljudi koji se ne mogu brinuti za sebe, na one čija je prisutnost nužna u u zakonski propisanim postupcima te na one koji zbog zdravstvenih razloga ne smiju primiti cjepivo što se dokazuje potvrdom liječnika.

Građani koji dolaze kao posjetitelji u državne ustanove, a nemaju covid potvrdu, testiranje moraju platiti sami dok državnim i javnim službenicima testove plaća država.

Ako još niste, covid potvrdu možete izvaditi putem sustava e-Građani, kod svog obiteljskog liječnika, u ljekarnama ili u HZZO-u.

Hrvatici s njemačkom adresom djelatnica banke je s računa skinula  150.000 eura, piše Slobodna Dalmacija.

Splićanka koja je na pragu 70-tih godina i već desetljećima živi u Njemačkoj, a u Hrvatsku dolazi ljeti, bila je klijentica bivše Splitske, danas OTP banke.

U jednoj njihovoj poslovnici imala je otvorene račune, devizni i žiro, na koje bi kada bi tijekom dva ljetna mjeseca boravila u rodnom gradu polagala ne baš male svote novce. Nakupilo se tako kroz godine preko 150 tisuća eura što štednje, što na kunskoj partiji.

I onda u rujnu ove godine doživljava – šok! Na svojim računima zatiče svega 2 tisuće eura. Krađa se možda ne bi ni otkrila da poslovnica zbog ljetnog radnog vremena nije bila zatvorena i klijentica se zaputila u drugu.

-Posljednjih 10 godina koristila sam istu poslovnicu jer mi je bila najbliža mjestu boravka kada sam u Splitu, ali i radi poznanstva sa zaposlenicom banke R.B.. Ona me i savjetovala da novac držim kao oročenu štednju, kao i sve što bi naknadno polagala. Uvijek bi i tražila svoju bankaricu, koja mi je davala informaciju da je stanje računa onakvo kakvo bi trebalo biti obzirom na uplate i kamatnu stopu. Imala sam povjerenje u nju, tako da mi nije bilo ni sumnjivo što mi banka na adresu barem jednom godišnje nije slala izvode s računa. Lagala me je, a to ne bi ni otkrila da se nije poklopila ova slučajnost sa skraćenim s radnim vremenom – otkrila je opljačkana žena za Slobodnu Dalmaciju.

-Čim se pribrala od otkrića da su joj računi temeljito počišćeni u drugoj poslovnici zatražila je ispis svih transakcija godinama unatrag. Dobija ih samo za tekuću 2021. godinu i shvaća da je u lipnju, dan prije i poslije blagdana Tjelova, s računa skinuto 13 i 19 tisuća eura. Uvid u ostale godine ne dobija zbog, kako joj je objašnjeno, statusne promjene koja se u međuvremenu dogodila između SB i OTP i činjenice da su isplatnice pohranjenje na mikrofilmovima.

Kako se bližio kraj radnog vremena, iduće jutro odlazi u sjedište banke u West Gateu.

– Prvo što me iznenadilo jest da se postupak prijave ovakve vrste nezakonitih radnji vodi kao prigovor na uslugu banke. Ipak, od njih sam dobila izlist transakcija i dan poslije nadopunila prigovor popisom svih isplata za koje sam u tom šoku ustanovila da su sporne. Radilo se o više desetaka transakcija kroz sve te godine i iznosom od oko 150 tisuća eura. Novac je podizan uvijek u vrijeme kada ja nisam bila u Hrvatskoj- Isti dan sam i doznala da je bankarica udaljena iz službe – rekla je opljačkana žena.

Krajem rujna žena je Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu protiv R.B. i nepoznatog/nepoznatih počinitelja, uvjerenja da ona sve sama nije mogla uraditi bez pomagača. Osim toga, vjerovala je da će banka i pravna država sve brže odraditi.

-Meni je do danas vraćeno samo tih 32 tisuće eura, ukradenih tijekom ove godine. Ostalo ništa, ni centa, odnosno lipe. Navodno idu godinu po godinu, treba čekati da se provjeri svaka sporna transakcija, ali ni približno ne znajući kada će to biti završeno. Šokiralo me što sam čula u razgovoru s jednom zaposlenicom, a to je da banka u ovakvim slučajevima nema vještaka grafologa, nego golim okom sami procjenjuju je li potpis krivotvoren. Što je još gore, ja nemam nikakvu mogućnost dobiti od OTP banke informaciju u kojoj su fazi. Sve sam to krvavo i pošteno zaradila, a i žena sam u godinama, tako da moje crpljenje curi – ne krije ogorčenje.

U međuvremenu je doznala i da nije jedina žrtva pohlepne bankarice. Ima saznanja za još najmanje jedan sličan slučaj.

U policiji bez komentara

O cijelom slučaju novinari Slobodne Dalmacije su se raspitali  i u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, s naglaskom u kojoj su fazi istražne radnje, odnosno jesu li već poduzeti neki konkretni koraci, pogotovo što u svom redovitom dnevnom biltenu do sada nisu objavili ni riječi.

– Poštovani, u odnosu na Vaš upit obavještavamo Vas da sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka nismo u mogućnosti odgovoriti na upit – poručili su iz splitske policije.

Litra istog ulja lani 11, danas 17 kuna. Kilogram brašna za kunu skuplji, maslac za nekoliko kuna skuplji. Proizvođači potvrdili – predstoji nam još poskupljenja…

Ista litra ulja poznatog domaćeg proizvođača lani se u ovo vrijeme prodavala na akciji po devet kuna, a puna joj je cijena bila 11 kuna.

Sada? Na polici istog trgovačkog lanca istaknuta je cijena od 13 kuna, i to na akciji, a redovna cijena je 17 kuna.

Niste se zabunili i osjećaj u želucu vas ne vara, cijene zaista jesu “skočile” i za iste novce danas donosimo laganiju vrećicu iz dućana.

Napravili smo mini patrolu i u utorak obišli pet trgovačkih lanaca u Zagrebu i uvjerili se da su osnovne namirnice kao što su brašno, jaja, jabuke, piletina, ulje… zaista skuplji u odnosu na lani. Provjerili smo ponudu i cijene u trgovinama kao klasičan kupac, bez asistencije prodavača i isporedili ih s lanjskim.

Ma koliko se trudili, u svom obilasku nismo mogli naći litru suncokretova ulja koje bi bilo jeftinije od 11 kuna i tu cijenu je imalo ono na akciji. Najskuplje ulje suncokreta penjalo se i do 17 kuna. Lani? Ako se prolistaju katalozi trgovina s početka studenog prošle godine, lako se nađe ulje i po osam kuna, a na akciji i po sedam kuna.

Vidi se i razlika u cijeni maslaca, čija se redovna cijena sada po trgovinama vrti oko 25 kuna. Jeftiniji je maslac trgovačkih robnih marki i takvi su redovito 16 ili 17 kuna. Samo na jednom mjestu našli smo maslac koji je na akciji bio osjetno povoljniji i koštao je 13 kuna.

Lani je, pak, maslac u ovo vrijeme redovito bio 22 ili 23 kune, ali ga se na akciji moglo dohvatiti i za deset kuna. Usporedili smo cijenu maslaca istog proizvođača u jednoj trgovini sada i lani – redovna mu je cijena 25 kuna, a lani je bila 21 kunu.

I brašno je poskupjelo. Glatko brašno poznatog domaćeg proizvođača lani se prodavalo po 5,99 kuna, sada je kunu skuplje, i to u istom trgovačkom lancu. Kilogram jabuke trenutačno je na policama lanaca između 8 i 9 kuna, samo na gdje kojoj akciji može se uhvatiti jabuka po pet kuna, lani su cijene bile otprilike na istoj razini, ali je bilo daleko više akcija.

I meso je poskupjelo, kilogram svinjskog buta lani se mogao naći po cijenama od 40 kuna, a na akcijama bi se mogao uhvatiti i po malo više od 20 kuna. Sada kilogram buta ide i to 70 kuna, u što smo se uvjerili u obilasku pultova dućana. Na akcijama ga ima i po malo manje od 40 kuna.

Cijelo pile još prošle godine moglo se na akcijama dohvatiti već po 15 kuna, na redovnim cijenama po 22 kune, sada se smo u patroli najjeftinije pile našli po 19 kuna, a ide i do 28 kuna.

Pitali smo proizvođače i struku što se događa. Iz Grupacije Pivac, koja obuhvaća Mesnu industriju Braće Pivac, PPK karlovačku mesnu industriju i Mesnu industriju Vajda, kažu da više od 50 posto sirovine za svoju proizvodnju dobivaju vlastitim uzgojem, da ostatak uvoze i da se posljednjih tjedana osjeti kolebanje cijena.

Naime, cijene mesa se nanovo formiraju svaki tjedan, unazad godinu dana bile su stabilne, ali sad se i to mijenja i naši sugovornici najavljuju:

“Ide val poskupljenja i mesa”.

Cijena stočne hrane rasla i do 80 posto

“U zadnjih desetak dana vidljiv je blagi rast cijena za većinu pozicija svinjskog mesa, a očekujemo da će uskoro doći i do većih skokova. Naime, cijene inputa u stočarskoj proizvodnji, u prvom redu stočne hrane, od početka ove godine drastično su porasle, za 50 do čak 80 posto.

Istovremeno su cijene mesa na burzama bile stabilne zbog tržišnih viškova, pa nije dolazilo niti do poskupljenja cijene mesa u veleprodaji, što dugoročno nije održiva situacija ni za stočare, ni za mesoprerađivačku industriju”, odgovorili su iz Grupacije Pivac.

U proizvodnji mesne industrije, odavno su poskupjeli začini, aditivi, materijali za pakiranje, ambalažnih folija, kartonske kutije, etikete…

“Pojedinih kategorija mesne sirovine, energenata i troškova radne snage, kao i troškovi zaštitne opreme i sredstava za sanitaciju i higijenu, utjecali su na porast troškova proizvodnje te ih od početka pandemije povećali oko 10 posto”, kažu u Grupaciji Pivac. Dodaju da oni ipak nisu dizali cijene prema velikim kupcima.

Zamolili smo ih da usporede svoje cijene lani i sada, pa i jesu.

“Trenutno je aktualna ponuda mesa za sušenje i vidimo da cijena klasične svinjske polovice iznosi 16,90 kn/kg, identično kao i lani, dok je cijena čvrstog masnog tkiva za topljenje trenutačno 12,90 kn/kg, što je kunu skuplje nego lani. Nadalje, akcijska cijena svinjskog buta bez kosti trenutno je 21,90 kn/kg, isto kao i prije godinu dana, a i kranjske kobasice imaju istu cijenu kao lani, akcijska cijena iznosi 36,90 kn/kg, identično kao i prošle godine u ovo vrijeme.

Dok su neki proizvodi neznatno poskupjeli ili im je cijena ostala ista, dio proizvoda je čak i pojeftinio. Tako je Dalmatinska suha šunka trenutačno na akciji po cijeni 64,90 kn/kg, dok je prije godinu dana njena akcijska cijena bila 69,90 kn/kg. Rinfuzni čvarci također su jeftiniji te je njihova aktualna akcijska cijena 87,90 kn/kg, a prije godinu dana iznosila je 89,90 kn/kg”, odgovorili su iz Grupacije Pivac.

Njihove prognoze nikako nisu dobre za potrošače jer predviđaju val poskupljenja svježeg mesa i to u narednim mjesecima, ne samo kod sebe, nego na razini čitave mesne industrije. Dodaju i ovo:

“Teško je predvidjeti razmjere jer na cijenu finalnog proizvoda utječe niz vanjskih okolnosti”.

Da je godina teška, potvrđuje i direktor marketinga i maloprodaje Milnara Mario Scherr koji nam kaže:

“Veliki porast cijena osnovne sirovine – brašna, te  ambalaže i energenata ima veliki utjecaj na samu cijenu proizvoda, dok porast cijena benzina za nas, kao velikog distributera s voznim parkom koji uključuje više od 220 transportnih/dostavnih vozila i 40 tak ostalih vozila, predstavlja značajnu troškovnu stavku u finalnoj kalkulaciji proizvoda.”

Njihovi proizvodi u maloprodaji, kaže Scherr, poskupjeli za su za četiri do pet posto u odnosu na lani. Je li to kraj poskupljenju, pitali smo.

“Nažalost, prema dostupnim prognozama, val povećanja cijena nastavit će se i početkom iduće godine, što vjerojatno znači da ćemo nažalost dio troškova morati podijeliti s tržištem”, rekao je Scherr.

Metalna ambalaža skuplja 75 posto

Da idu mjeseci dizanja cijena, potvrdili su i iz Podravke.

“Kontinuirano i značajno rastu cijene gotovo svih sirovina, ambalaže, ali i transporta te energije. Rast se nastavlja i prelijeva i u sljedeću godinu i to u visokim postotcima. Primjerice, metalna ambalaža je skuplja za 75 posto, kartonska za 20 posto, a staklena za 15 posto. Jednako tako su i sirovine poskupjele – šećer i sladila rastu za 20 posto, ulja i masti gotovo 30 posto, a žitarice iznad 15 posto”, kažu u Podravci.

I njima su rasli troškovi energije za 50 posto, poskupio je i transport – kontejnerski prijevoz skuplji je tri do četiri puta u samo godinu dana.

“Do sada smo taj rast amortizirali kroz unutrašnje rezerve, a i u sljedećoj godini ćemo, biti snažno fokusirani na optimizaciju troškova i smanjivanje svih onih koji nisu esencijalni. No, u ovakvim okolnostima koje se ne mijenjaju nabolje postaje nemoguće osigurati stabilnost i održivost poslovanja bez određenih korekcija cijena.

Svjesni koliko troškovi hrane utječu na standard naših sugrađana, nastojat ćemo da povećanja cijena budu najmanja moguća s tim da je važno napomenuti da Podravka definira  veleprodajne cijene dok cijene u maloprodaji određuju naši trgovački partneri”, rekli su iz Podravke.

Iz GHK kažu da su cijene dobara i usluga za i usluga za osobnu potrošnju od rujna do kolovoza porasle za jedan posto, na godišnjoj razini za 3,3 posto. Najviše su u odnosu na lani poskupjela ulja i masti – za 7,2 posto, a za 1,3 posto skuplje si su kruh i žitarice.

“Generator povećanja cijena ne leži u trgovini, već u povećanju ulaznih cijena dobavljača te ulaznih cijena energenata, porasta cijena sirovina sveukupnih poremećaja u lancu opskrbe hranom”, odgovorili su iz HGK i podsjetili da je Vlada ograničila cijenu goriva na 11,10 i 11 kuna po litri goriva.

Podsjećaju da hrana još uvijek čini veliki dio kućnog budžeta i doslovno pojede 30 posto novčanika.

“Poznato je kako je taj trošak veći što je zemlja siromašnija. U Europi i SAD-u taj se udio kreće u rasponu od 11 posto do 13 posto, a u razvijenijim europskim zemljama između 5 posto i 8 posto. Ako dođe do značajnijeg poskupljenja hrane, zasigurno je da će se to odraziti i na osobnu potrošnju, a za očekivati je i na onu blagdansku”, rekli su iz HGK.

Izvor: rtl hr