Četvrtak, 14 kolovoza, 2025
33 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Home Blog Page 412

Popis stanovništva otkrio: Zdravstvenih osiguranika čak 209 tisuća više nego stanovnika

Mario
-
0
Popis stanovništva otkrio: Zdravstvenih osiguranika čak 209 tisuća više nego stanovnika

Nitko ne može precizno procijeniti koliko tih zdravstvenih osiguranika koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Iako prema novom popisu stanovništva sve županije uključujući i Grad Zagreb imaju manje stanovnika nego prije 10 godina, Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana, piše u nedjelju Večernji list.

Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima najviše 3,888.529 stanovnika, dok je na dan 3. siječnja imala čak 4,097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3,690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća.

Postoji i dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika na koje su demografi već prije upozoravali govoreći da je najvjerojatnije riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine. Nitko ne može precizno procijeniti koliko tih zdravstvenih osiguranika koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. No taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica EU, i preporuka EU je da ga članice izrade do kraja ove godine.

Iako prvi rezultati popisa stanovništva nisu ostavili razloga za optimizam, ipak valja istaknuti da pored jedinog županijskog središta Čakovca još uvijek ima manjih gradova, ali i velikih i manjih općina koje su povećale broj stanovnika u proteklom desetljeću. To su, među ostalim, Solin, Sveta Nedelja, Dugo Selo, grad Krk i Biograd na Moru.

Od općinama koje su povećale broj stanovnika, to su prije svega velike općine Viškovo kod Rijeke, zatim Podstrana kod Splita te općine na jugu Dalmacije Župa Dubrovačka i Konavle.

Kad je riječ o općinama koje imaju manje od 5000 stanovnika, u plusu su u odnosu na 2011. i općine na zadarskom području Poličnik, Sukošan, Pakoštane, Galovac te općine u blizini Splita – Dugopolje, Bol na otoku Braču, zatim Omišalj i Malinska – Dubašnica na Krku, Bilice u blizini Šibenika, Tar – Vabriga u Istarskoj županiji te Orehovica u Međimurskoj županiji.

Za pozitivan primjer treba svakako istaknuti Vis, najudaljeniji otok od kopna, koji je u proteklom desetljeću izgubio samo sedam stanovnika, zahvaljujući ustrajnoj i sveobuhvatnoj demografskoj politici. I udaljena općina Baška na otoku Krku, koja provodi demografsku politiku, izgubila je samo jednog stanovnika, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

Pozitivne 263 osobe na COVID-19

Mario
-
0
Pozitivne 263 osobe na COVID-19

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata su 263 nove pozitivne osobe na COVID-19, potvrđene PCR testiranjem ( 84 osobe iz Vinkovaca, 34 osobe iz Vukovara, 19 osoba iz Županje, 16 osoba iz Otoka, 11 osoba iz Borova, 8 osoba iz Ivankova, po 7 osoba iz Cerne i Gradišta, 6 osoba iz Jarmine, 5 osoba iz Privlake, po 4 osobe iz Babine Grede, Bošnjaka, Bršadina, Mirkovaca, Negoslavaca, Nuštra i Rokovaca, po 3 osobe iz Gunje, Posavskih Podgajaca, Rajeva Sela, Strošinaca, Tordinaca i Vođinaca, po 2 osobe iz Andrijaševaca, Cerića, Nijemaca, Starih Jankovaca i Trpinje te po 1 osoba iz Antina, Bobote, Korođa, Marinaca, Retkovaca,  Soljana, Sotina, Starih Mikanovaca, Šiškovaca i Vrbanje.  Preminule su dvije osobe.

Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 23186, od kojih je 21477 izliječeno, a ukupno je preminula 391 osoba.

Trenutno su u županiji  44 osobe hospitalizirane zbog COVID-19 bolesti.

U protekla 24 sata testirano je 595 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 125999.

U samoizolaciji se na području županije nalazi 861 osoba.

Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 72 su pozitivne osobe iz sustava zdravstva ( 8 liječnika, 41 med. sestra / tehničar, 15 drugih zdravstvenih radnika, 8 nezdravstvenih radnika zaposlenih u zdravstvu ).

U samoizolaciji iz sustava zdravstva nalazi se 20 radnika ( 2 liječnika, 12 med. sestara / tehničara, 4 druga zdravstvena radnika, 2 nezdravstvena radnika zaposlena u zdravstvu ).

Napomena:

Podatke iz sustava obrazovanja ažurirati će se u ponedjeljak.

NISTE NI SVJESNI: Svaki je Hrvat objavom popisa stanovništva ‘postao bogatiji’ za 1800 eura, evo kako

Mario
-
0
NISTE NI SVJESNI: Svaki je Hrvat objavom popisa stanovništva ‘postao bogatiji’ za 1800 eura, evo kako

Objavom da u Hrvatskoj živi 3,88 milijuna ljudi BDP je porastao za 1800 eura po stanovniku.

Nije sve tako crno u objavi popisa stanovništva. Naime, s obzirom da nas je manje nego što se dosad mislilo, svaki je Hrvat ‘postao bogatiji’ za 1800 eura, a da toga nije ni svjestan.

Kako se objašnjava u članku Lidera, objavom da u Hrvatskoj živi 3,88 milijuna ljudi BDP je porastao za 1800 eura po stanovniku.  Ta kategorija, koja je glavna mjera standarda, odnosno uspoređivanja nacionalnog bogatstva (ili siromaštva), određuje se kad se cijeli godišnji bruto društveni proizvod podijeli s brojem stanovnika.

Dosad su statističari procjenjivali da nas ima malo više od četiri milijuna (u rujnu je objavljen podatak je sredinom prošle godine Hrvatska imala 4,047.680 stanovnika). U Hrvatskoj je u 2020. proizvedeno roba i usluga u vrijednosti od 378 milijardi kuna, što uz četiri milijuna stanovnika daje BDP per capita od 93.483 kune (12.410 eura). Poraste li BDP ove godine deset posto, uz 3,88 milijuna stanovnika, BDP po stanovniku porast će za 13.517 kuna, odnosno za gotovo 1800 eura. To znači da nam je BDP po glavni stanovnika porastao na 107.000 kuna, odnosno na oko 14.210 eura, prenosi vecernji hr.

Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja

Mario
-
0
Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja

Foto:Orion info

Prije 30 godina Hrvatsku su priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan u tome imala ključnu ulogu, uspostavila je 15. siječnja i diplomatske odnose s Hrvatskom, koja je istog datuma 1998. završila i mirnu reintegraciju u ratu okupiranoga hrvatskog Podunavlja.

Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godina poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman naciji je poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.” Svojim je suradnicima rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.”

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate.

Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island – prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.

Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon toga, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje.

Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske “Bljesak” (počela 1. svibnja) i “Oluja” (počela 5. kolovoza 1995.). Operacijom “Bljesak” oslobođena je zapadna Slavonija, a u “Oluji” je oslobođen Knin, te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Izvor: N1

 

‘Ovo je početak kraja! Vrlo brzo bacamo maske, ukidamo testiranje i sve mjere

Mario
-
0
‘Ovo je početak kraja! Vrlo brzo bacamo maske, ukidamo testiranje i sve mjere

Bolest prelazi u endemsku fazu, cijepljenje će ubuduće biti nužno samo za najugroženije, a paralelna pojava gripe i covida neće nužno biti strašna.

Ima li ikoga tko u zadnje dvije godine još nije postavio pitanje ‘Je li pandemija konačno gotova?’ ili ‘Kada ćemo konačno moći nastaviti normalno živjeti?’. Tako započinje velika analiza BBC-jevog novinara specijaliziranog za zdravstvene i znanstvene teme Jamesa Gallaghera koji odmah navodi da je on postavio oba spomenuta pitanja pa nastavlja da bi odgovor na njih mogao biti isti: ‘Vrlo skoro’.

Sve je snažnije uvjerenje da omikron Ujedinjeno Kraljevstvo gura prema samoj završnici pandemije. Ali, što slijedi nakon toga? Neće se dogoditi da netko pucne prstima i da virus zatim nestane. Umjesto toga, morat ćemo se naviknuti na novu sveprisutnu riječ – ‘endemski’, što zapravo znači da covid definitivno ostaje s nama.

Jesmo li, dakle, doista na pragu nove ere covida i što će to značiti za naše živote?

  • Gotovo da smo tamo, ovo sada je početak kraja, barem u Ujedinjenom Kraljevstvu, smatra profesor Julian Hiscox, šef katedre za infektivne bolesti i globalno zdravlje na Sveučilištu u Liverpoolu.

  • Mislim da će nam se životi tijekom 2022. gotovo u potpunosti vratiti u pretpandemijsko vrijeme, dodaje.

Ono što se mijenja je naš imunitet. Novi koronavirus pojavio se prije dvije godine u kineskom Wuhanu i tada smo bili ranjivi. Bio je to potpuno nov virus s kojim naši imunološki sustavi nisu imali dodira, a nismo imali ni cjepiva ni lijekova koji bi mogli pomoći u borbi s njim. Posljedica je bila kao da je netko pucao iz bacača plamena u tvornici pirotehnike. Covid se svijetom proširio eksplozivno, ali požar koji je izazvao ne može gorjeti istim intenzitetom vječno.

Od početka su postojale dvije opcije – ili ćemo istrijebiti covid, kao što se učinilo s ebolom u zapadnoj Africi, ili će se sam primiriti, ali ostati s nama dugoročno i pridružiti se čitavom nizu endemskih zaraza – od obične prehlade preko HIV-a, ospica i malarije do tuberkuloze – koje su uvijek prisutne.

Neizbježna opcija

Za mnoge se ova druga opcija – s obzirom da je riječ o virusu koji se širi zrakom, i to i prije nego se kod zaraženih pojave simptomi – od početka činila neizbježnom.

  • Endemičnost je ugravirana u ovaj virus, kaže dr. Elisabetta Groppelli, virologinja sa Sveučilišta u Londonu St. George.

  • Vrlo sam optimistična. Uskoro ćemo biti u situaciji u kojoj virus cirkulira, a pritom vodimo brigu o zaštiti najugroženijih, dok ćemo za sve ostale prihvatiti da će se zaraziti. Prosječnoj osobi neće se dogoditi ništa, pojasnila je dr. Groppelli.

Epidemiolozi neku zarazu najčešće smatraju endemskom kada je njezino širenje konzistentno i predvidljivo, a da nema iznenadnih eksplozija ‘slučajeva’ kakve smo gledali u raznim valovima ove pandemije. No, profesorica Azra Ghani, epidemiologinja s londonkog Imperial Collegea, kaže da drugi ljudi koristeći izraz ‘endemski’ misle na život s covidom, ali bez restrikcija. Ona smatra da ćemo do toga doći ‘iznimno brzo’.

  • Čini se da je dugo trebalo do ove faze, ali prošlo je samo godinu dana od početka vakcinacije, a već smo i zbog toga slobodniji nego prije, kaže Ghani.

Jedino što bi moglo poremetiti ovakav razvoj situacije je pojava neke nove varijante koronavirusa koja bi mogla preuzeti dominaciju nad omikronom i pritom izazivati značajno teže kliničke slike.

Važno je reći, napominje Ghani, da ako je zaraza endemska to ne znači nužno da je bolest blaga.

  • Imamo nekih stvarno opakih ubojitih zaraznih bolesti koje smatramo endemskima. Boginje su bile endemske tisućljećima, ali svejedno su ubile trećinu svih zaraženih. Malarija je endemska pa svake godine izazove 600.000 smrtnih slučajeva, pojašnjava Ghani.

Manje smrtonosan

Kada je riječ o covidu, već su vidljivi znakovi da on postaje manje smrtonosan s protekom vremena tijekom kojega se ljudski organizmi ‘upoznaju’ s koronavirusom i ‘uče’ kako se boriti s njime. U Ujedinjenom Kraljevstvu građanima je ponuđeno cjepivo, uključujući i booster dozu, a kroz populaciju su prošli valovi četiriju različitih varijanti istog virusa.

Kada omikron odradi svoje, imunitet u Ujedinjenom Kraljevstvu bit će visok, i to barem neko vrijeme, smatra profesorica Eleanor Riley, imunologinja sa Sveučilišta u Edinburghu.

Ipak, visoka stopa zaraze imala je i visoku cijenu – u Ujedinjenom Kraljevstvu je preminulo više od 150.000 ljudi. Ali zaraza je u našim imunološkim sustavima ostala i zaštitu. Taj imunitet će s vremenom slabjeti tako da valja očekivati da ćemo od covida obolijevati i u budućnosti, ali i oslabjeli imunitet bi trebao smanjiti mogućnost razvijanja ozbiljnije bolesti.

Profesor Hiscox, inače član posebnog savjetodavnog odbora britanske vlade za nove respiratorne viruse, pojašnjava da to znači da ogromna većina zaraženih u budućnosti neće imati većih problema.

Šmrcanje i glavobolja

  • Bila to nova ili stara varijanta, većina nas će, baš kao kad se zarazimo koronavirusom koji izaziva običnu prehladu, šmrcati i imat će možda blagu glavobolju, a nakon toga ćemo ozdraviti, kaže Hiscox.

Bit će ljudi, najčešće u starijoj dobnoj skupini ili oni imunokompromitirani, koji će umirati i od endemskog covida. Tako da će se morati odlučiti kako živjeti uz tu činjenicu.

Ako ne želite tolerirati nijednu smrt od covida, onda ovo nije gotovo i na stolu je čitava lepeza restrikcija, upozorava Hiscox.

  • Ali, gledajte, u nešto težoj sezoni gripe imamo po 200-300 mrtvih na dan [u Britaniji] i nitko ne nosi ni masku niti prakticira socijalno distanciranje. To je možda linija koju bismo morali povući i kod covida, pojašnjava Hiscox koji ne očekuje da bismo u budućnosti zbog covida ponovno imali lockdowne ili ograničavanja velikih okupljanja. Isto tako, on očekuje da će ove godine masovna testiranja na covid biti ukinuta.

Ono što je gotovo sigurno je da će cijepljenje protiv koronavirusa, ali samo za one najranjivije, svake godine biti realnost.

  • Morat ćemo prihvatiti činjenicu da će sezona gripe ubuduće biti i sezona korone i da će nam to predstavljati određeni izazov, smatra dr. Groppelli.

“Ne možete umrijeti dvaput”

Ipak, još je neizvjesno koliko će teške zime biti i hoće li biti teže od uobičajenih s obzirom da i od covida i od gripe najčešće umiru isti ljudi. Kao što je jedan znanstvenik rekao, podsjeća BBC, “ne možete umrijeti dvaput”.

Profesorica Riley smatra da nakon omikrona neće više biti potrebe za nošenjem maski iako vjeruje da ljudi koji ih nose neće više biti tako rijedak prizor, baš kao u nekim dijelovima Azije gdje ih ljudi samoinicijativno nose u većim gužvama.

Izvjestan scenarij je da nam život neće izgledati puno drugačije nego što su izgledali 2019. godine, dodaje Riley.

BBC u konačnici upozorava da dobar dio planeta, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, još nije u ovoj fazi. Odnosi se to ponajprije na siromašnije države u kojima cijepljenje još nije uzelo maha, ali i na države s tvrdim lockdownima koje imaju manjak prirodne imunosti u populaciji.

Svjetska zdravstvena organizacija također smatra da još treba dosta vremena proći da se covid nazove endemskim.

  • Za svijet je to još uvijek pandemija i akutna hitna situacija, zaključila je dr. Groppelli.

Izvor: jutarnji hr

Sin ubio roditelje pa se predao policiji?

Mario
-
0
Sin ubio roditelje pa se predao policiji?

U kući u Argonautskoj ulici u Puli u petak poslijepodne policija je pronašla mrtve supružnike.

Neslužbeno se doznaje da se tragedija dogodila na Gregovici, nedaleko šume Gregovica.

NOVO: 18:04 Iz istarske policije novinarima su potvrdili da su u kući pronađena tijela dviju osoba, žene i muškarca starije životne dobi, kao i da je u njihove prostorije priveden muškarac koji se dovodi u vezu s događajem.

  • Osoba koja se dovodi u vezu s događajem je privedena. Dobili smo informaciju o tijelima. Radi se o muškarcu i ženi starije dobi. Ne bismo izlazili s detaljima u ovoj fazi istrage. Svi su u srodstvu, svi su članovi obitelji. Osoba je u krvnom srodstvu. Možemo reći samo da se radi o osobi koja se nalazi u policiji. Očevid je u tijeku, nemamo još dovoljno informacija. Policija nije imala ranijih postupanja u toj obitelji što se tiče narušenih obiteljskih odnosa – rekli su iz policije.

Na novinarsko pitanje potvrdili su da je muškarac otprije poznat policiji, ali ne po nasilnim kaznenim djelima, no također nisu otkrili detalje. Rekli su i kako uzrok i vrijeme smrti tek trebaju biti utvrđeni obdukcijom pronađenih tijela.

U kući u Argonautskoj ulici u Puli u petak poslijepodne policija je pronašla mrtve supružnike, a muškarac koji se dovodi u vezu s ubojstvom je u pulskoj policijskoj postaji, izvijestila je ranije istarska policija.

Prema dosad dostupnim informacijama radi se o muškoj i ženskoj osobi, odnosno supružnicima te se osnovano sumnja na nasilnu smrt, odnosno na dvostruko ubojstvo.

Kako se neslužbeno doznaje, 30-godišnjak iz Pule koji se dovodi u vezi s tim događajem je sin koji se sam prijavio policiji nakon počinjenog zločina.

Na mjestu događaja očevid obavljaju djelatnici policije u suradnji sa zamjenikom županijskog državnog odvjetnika. Istraga je u tijeku.

Glas Istre neslužbeno doznaje da se tragedija dogodila na Gregovici, nedaleko šume Gregovica, odnosno stotinjak metara ulicom iznad novog Lidla koji je smješten uz Zaobilaznicu.

Taj dio Pule izuzetno je miran, obiteljski kvart s relativno novijim obiteljskim kućama.

Kombi na krovu nakon sudara, jedna osoba završila u bolnici

Mario
-
0
Kombi na krovu nakon sudara, jedna osoba završila u bolnici

Foto: Čitatelj 24sata

U petak oko 8:45 došlo je do prometne nesreće na državnoj cesti D2 na križanju Vere i Bobote. Vozač teretnog vozila vukovarskih registarskih oznaka oduzeo je prednost vozaču osobnog automobila iz Osijek.

Išao sam na posao u Osijek pa sam ugledao cijeli taj kaos. Prošao sam kod križanja oko 9 sati, dva vozila su skroz skršena. Jedan kombi je na krovu, a drugom cijela lijeva strana oštećena. U trenutku kad sam prolazio nije bilo hitne samo jedan policijski kombi. Iskreno, baš je bilo jezivo to za vidjeti, rekao je čitatelj koji je poslao fotografiju prometne nesreće.

Iz policije su potvrdili da je u petak ujutro oko 8:45 došlo do prometne nesreće na državnoj cesti D2, na križanju Vere i Bobote. Od siline udarca kombi se okrenuo na krov, a jedna osoba je lakše ozlijeđena.

  • Muškarac koji je upravljao teretnim vozilom Citroen vukovarskih registarskih oznaka oduzeo je prednost vozaču osobnog automobila te je nakon toga došlo do njihovog udara. U nesreći je došlo do oštećenja prometnog znaka STOP i željeznog nosača na kojem se nalazi nadzorna kamera koja je u vlasništvu MUP-a. Suputnik koji se nalazio u osobnom automobilu osječkih registarskih oznaka zadobio je lakše tjelesne ozljede. Policija je obavila očevid, te će na temelju toga utvrditi sve okolnosti nesreće i provesti odgovarajuće prijave – rekli su nam iz vukovarske policije.

Izvor: 24 sata hr

 

Poražavajuće brojke popisa stanovništva: U VSŽ-20 posto manje stanovnika, Vinkovci izgubili 4.255 stanovnika

Mario
-
0
Poražavajuće brojke popisa stanovništva: U VSŽ-20 posto manje stanovnika, Vinkovci izgubili 4.255 stanovnika

Demografska propast, neodrživ mirovinski sustav i kolaps zdravstva. Što nas može spasiti?

Već nam je neko vrijeme poznato kako će nam novi popis stanovništva donijeti jako neugodno iznenađenje. Između dva popisa stanovništva prošlo je deset godina, a u tom kratkom razdoblju povijesti Hrvatska najednom ima čak -9,25 posto ili 396 tisuća stanovnika manje. Ako se Lijepa naša svela na 3,88 milijuna, što je procjena koja se spominje već mjesecima, morate se zapitati koliko nam je država loše mjesto za život te koji su razlozi zbog čega danas imamo samo 1,44 milijuna kućanstava ili -5,31 posto manje nego na prošlom popisu.

Od pet županija s najvećim padom broja stanovnika četiri su slavonske. Ukupan broj stanovnika u Slavoniji i Baranji u odnosu na 2011. manji je za 136.217.

Prema prvim podacima popisa stanovništva Vukovarsko – srijemska županija bilježi najveći pad broja stanovnika. Popis iz 2011. godine pokazao je kako je u Vukovarsko – srijemskoj županiji živjelo 179.521 stanovnika dok je 2021. godine u županiji živjelo 144 438 stanovnika. U deset godina imamo 36.083 stanovnika manje ili čak 19.54 posto.

Vukovarsko-srijemska županija zabilježila je demografski pad; ima 144.438 stanovnika, odnosno 35.083 manje u odnosu na popis iz 2011. godine.

Najistočnija hrvatska županija izgubila je tako grad veličine Vinkovaca koji prema prošlogodišnjem popisu imaju 31.057 stanovnika, tj. 4.255 stanovnika manje u odnosu na prethodni popis.

Foto: N1

U Hrvatskoj 3,88 milijuna ljudi: To je skoro 400.000 manje, kao da su nam nestala dva Splita!

Mario
-
0

Kućanstava je 5,31 posto manje, točnije 80.615, dok je broj stambenih jedinica porastao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 više u odnosu na popis 2011. godine.

Šezdeset dana nakon završetka popisa stanovništva danas smo saznali koliko Hrvatska ima ukupno stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica.

  • Najveći pad broja stanovnika je u Vukovarsko-srijemskoj županiji – rekla je Lidija Brković iz Zavoda za statistiku.

Njaveći pad broja kućanstava je u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Broj stanovnika smanjio se za 9,25 posto u odnosu na popis iz 2011. godine.

Kućanstava je 5,31 posto manje, točnije 80.615, dok je broj stambenih jedinica porastao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 više u odnosu na popis 2011. godine.

  • Prema prvim rezultatima, ukupan broj stanovnika je 3.888.529. Kućanstava ima 1.480.423. Stambenih jedinica je 2.350.444″, dodala je. “Kad to usporedimo s 2011. godinom, broj stanovnika smanjio se za 9.5%, odnosno za više od 360.000 stanovnika – rekli su iz Zavoda.

Broj stanova je povećan u gotovo svim županijama, najviše je rastao u Dubrovačko-neretvanskoj.

  • Po županijama najmanji pad je u Zagrebu, slijedi Dubrovačko-neretvanska pa Zadarska županija. Najveći pad bilježi Vukovarsko-srijemska, broj smanjen za više 19%, zatim Sisačko-moslavačka županija te Brodsko-posavska s padom od 17.53% -rekla je šefica DZS-a.

Foto: N1

  • Ovo su prvi rezultati s popisa koji su još podložni promjenama. Konačni rezultati bit će poznati kad završi obradi podataka. Svi rezultati dostupni su na webu DZS-a – rekla je Brković.

Svim sudionicima koji su popisivali isplaćene su naknade, poručili su iz Zavoda za statistiku.

  • Nitko na zemaljskoj kugli ne može jamčiti da je bilo koji popis ikad obuhvatio sve stambene jedinice. Možemo garantirati da smo obišli sve adrese, kucali na sva vrata i na temelju toga je li popisivač nekog pronašao, je li se ta osoba negdje drugdje nalazila.. to ne možemo sa sigurnošću tvrditi. Nemojte to izvlačiti u naslov, svima je jasno da je to nemoguće 100% tvrditi – poručuju iz Zavoda.

Podaci o stanovništvu, kućanstvima i stanovima bit će prikazani sve do razine naselja. Prvi put će osim podataka o stanovništvu po županijama biti objavljeni i podaci o tzv. NUTS (Nomenclature of territorial units for statistics) regijama, odnosno o broju stanovnika u panonskoj Hrvatskoj, jadranskoj, Gradu Zagrebu i sjevernoj Hrvatskoj.

Od 1857. godine do 1900., dakle u 43 godine, broj stanovnika u Hrvatskoj je narastao za gotovo milijun, a od 1900. do 2011., dakle u 111 godina, broj stanovnika je narastao za milijun i dvjesto tisuća.
  • 1857. – 2.181.499
  • 1869. – 2.398.292
  • 1880. – 2.506.228
  • 1890. – 2.854.558
  • 1900. – 3.161.456
  • 1910. – 3.460.584
  • 1921. – 3.443.375
  • 1931. – 3.430.270
  • 1948. – 3.779.858
  • 1953. – 3.936.022
  • 1961. – 4.159.696
  • 1971. – 4.426.221
  • 1981. – 4.601.459
  • 1991. – 4.784.265
  • 2001. – 4.437.460
  • 2011. – 4.284.889
  • 2021. – 3.888.529

Nakon svakog rata, odnosno Prvog i Drugog, je broj stanovnika padao, ali bi u sljedećem popisu broj stanovnika rastao, osim nakon Domovinskog rata, kada je broj također pao, ali je do danas nastavio padati. Hrvatska se danas po broju stanovnika vratila na broj koji je imala u periodu nakon Drugog svjetskog rata, odnosno krajem četrdesetih i početkom pedesetih.

U POSLJEDNJA 24 SATA NOVIH 298 OSOBA, POZITIVNO NA COVID-19

Mario
-
0
U POSLJEDNJA 24 SATA NOVIH 298 OSOBA, POZITIVNO NA COVID-19

U POSLJEDNJA 24 SATA TESTIRANO 575, POZITIVNO 298 OSOBA

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 298 novih pozitivnih osoba na COVID-19, potvrđenih PCR testiranjem ( 79 osoba iz Vinkovaca, 34 osobe iz Vukovara, 23 osobe iz Županje, po 10 osoba iz Nuštra i Komletinaca, 9 osoba iz Otoka, 8 osoba iz Vođinaca, po 7 osoba iz Bošnjaka i  Privlake, po 6 osoba iz Andrijaševaca, Iloka, Soljana i Starih Mikanovaca, po 5 osoba iz Babine Grede, Cerne, Gaboša i Ivankova, po 4 osobe iz Gradišta, Rajeva Sela, Rokovaca i Tordinaca, po 3 osobe iz Bobote, Jarmine, Slakovaca, Starih Jankovaca, Štitara, Tovarnika, Vrbanje i Bogdanovaca, po 2 osobe iz Borova, Drenovaca, Korođa, Markušice, Mirkovaca, Petrovaca, Posavskih Podgajaca te po 1 osoba iz Cerića, Gunje, Lovasa, Marinaca,  Nijemaca, Novih Jankovaca, Opatovca, Prkovaca, Račinovaca, Retkovaca, Svinjarevaca, Šiškovaca i Vere.
Nema preminulih osoba.

Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 22923, od kojih su 21264 izliječene, a ukupno je preminulo 389 osoba.

Trenutno je u županiji  46 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.

U protekla 24 sata testirano je 575 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 125404.

U samoizolaciji se na području županije nalazi 885 osoba.

Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 68 je pozitivnih osoba iz sustava zdravstva ( 7 liječnika, 39 med. sestara / tehničara, 14 drugih zdravstvenih radnika, 8 nezdravstvenih radnika zaposlenih u zdravstvu ).

U samoizolaciji iz sustava zdravstva nalazi se 20 radnika ( 2 liječnika, 12 med. sestara / tehničara, 4 druga zdravstvena radnika, 2 nezdravstvena radnika zaposlena u zdravstvu ).

Iz sustava obrazovanja ukupno je oboljelo 103 nastavnika i 259 učenika.

U samoizolaciji se nalazi  40 nastavnika i 773 učenika.

1...411412413...599Page 412 of 599
© Newspaper WordPress Theme by TagDiv