Kućanstava je 5,31 posto manje, točnije 80.615, dok je broj stambenih jedinica porastao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 više u odnosu na popis 2011. godine.
Šezdeset dana nakon završetka popisa stanovništva danas smo saznali koliko Hrvatska ima ukupno stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica.
- Najveći pad broja stanovnika je u Vukovarsko-srijemskoj županiji – rekla je Lidija Brković iz Zavoda za statistiku.
Njaveći pad broja kućanstava je u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Broj stanovnika smanjio se za 9,25 posto u odnosu na popis iz 2011. godine.
Kućanstava je 5,31 posto manje, točnije 80.615, dok je broj stambenih jedinica porastao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 više u odnosu na popis 2011. godine.
- Prema prvim rezultatima, ukupan broj stanovnika je 3.888.529. Kućanstava ima 1.480.423. Stambenih jedinica je 2.350.444″, dodala je. “Kad to usporedimo s 2011. godinom, broj stanovnika smanjio se za 9.5%, odnosno za više od 360.000 stanovnika – rekli su iz Zavoda.
Broj stanova je povećan u gotovo svim županijama, najviše je rastao u Dubrovačko-neretvanskoj.
- Po županijama najmanji pad je u Zagrebu, slijedi Dubrovačko-neretvanska pa Zadarska županija. Najveći pad bilježi Vukovarsko-srijemska, broj smanjen za više 19%, zatim Sisačko-moslavačka županija te Brodsko-posavska s padom od 17.53% -rekla je šefica DZS-a.
Foto: N1
- Ovo su prvi rezultati s popisa koji su još podložni promjenama. Konačni rezultati bit će poznati kad završi obradi podataka. Svi rezultati dostupni su na webu DZS-a – rekla je Brković.
Svim sudionicima koji su popisivali isplaćene su naknade, poručili su iz Zavoda za statistiku.
- Nitko na zemaljskoj kugli ne može jamčiti da je bilo koji popis ikad obuhvatio sve stambene jedinice. Možemo garantirati da smo obišli sve adrese, kucali na sva vrata i na temelju toga je li popisivač nekog pronašao, je li se ta osoba negdje drugdje nalazila.. to ne možemo sa sigurnošću tvrditi. Nemojte to izvlačiti u naslov, svima je jasno da je to nemoguće 100% tvrditi – poručuju iz Zavoda.
Podaci o stanovništvu, kućanstvima i stanovima bit će prikazani sve do razine naselja. Prvi put će osim podataka o stanovništvu po županijama biti objavljeni i podaci o tzv. NUTS (Nomenclature of territorial units for statistics) regijama, odnosno o broju stanovnika u panonskoj Hrvatskoj, jadranskoj, Gradu Zagrebu i sjevernoj Hrvatskoj.
Od 1857. godine do 1900., dakle u 43 godine, broj stanovnika u Hrvatskoj je narastao za gotovo milijun, a od 1900. do 2011., dakle u 111 godina, broj stanovnika je narastao za milijun i dvjesto tisuća.
- 1857. – 2.181.499
- 1869. – 2.398.292
- 1880. – 2.506.228
- 1890. – 2.854.558
- 1900. – 3.161.456
- 1910. – 3.460.584
- 1921. – 3.443.375
- 1931. – 3.430.270
- 1948. – 3.779.858
- 1953. – 3.936.022
- 1961. – 4.159.696
- 1971. – 4.426.221
- 1981. – 4.601.459
- 1991. – 4.784.265
- 2001. – 4.437.460
- 2011. – 4.284.889
- 2021. – 3.888.529
Nakon svakog rata, odnosno Prvog i Drugog, je broj stanovnika padao, ali bi u sljedećem popisu broj stanovnika rastao, osim nakon Domovinskog rata, kada je broj također pao, ali je do danas nastavio padati. Hrvatska se danas po broju stanovnika vratila na broj koji je imala u periodu nakon Drugog svjetskog rata, odnosno krajem četrdesetih i početkom pedesetih.
