U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata su 74 nove pozitivne osobe na COVID-19, potvrđene PCR testiranjem (17 osoba iz Vukovara, 8 osoba iz Vinkovaca, po 4 osobe iz Borova, Ivankova, Rokovaca i Vrbanje, po 3 osobe iz Andrijaševaca, Babine Grede, Drenovaca, Markušice, Otoka i Županje, 2 osobe iz Privlake, te po 1 osoba iz Bošnjaka, Cerne, Đeletovaca, Gradišta, Lovasa, Mikluševaca, Mirkovaca, Nuštra, Opatovca, Prkovaca, Sotina, Štitara i Tordinaca ). Preminule su tri osobe.
Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 20312, od kojih je 19512 izliječeno, a ukupno su preminule 374 osobe.
Trenutno su u županiji 53 osobe hospitalizirane zbog COVID-19 bolesti.
U protekla 24 sata testirano je 299 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 117889.
U samoizolaciji se na području županije nalazi 469 osoba.
Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 6 je pozitivnih osoba iz sustava zdravstva ( 1 liječnik, 3 med. sestre / tehničara, 2 druga zdravstvena radnika ).
U samoizolaciji iz sustava zdravstva nalazi se 1 radnik (1 liječnik).
Iz sustava obrazovanja ukupno je oboljelo 13 nastavnika i 96 učenika.
U samoizolaciji se nalazi 9 nastavnika i 392 učenika.
Nakon što su se nezavisni Damir Jakšić te SDP-ov Drago Majstorović i DS-ovi Drago Kraljević i Josip Krpan, izjasnili kako vijećnicima koji to žele treba dopustiti da se snimaju, većinom glasova Poslovnik Vijeća dobio je novi stavak prema kojemu je snimanje sjednice ili njezinih dijelova od strane vijećnika kršenje Poslovnika, a javno objavljivanje ovakvih snimaka nije dopušteno.
Na zajednički stav oporbenih vijećnika koji su sudjelovali u raspravi, da sjednice trebaju biti otvorene za javnost, referirao se predsjednik Vijeća Vedran Čuljak. „Ja sam apsolutno za snimanje i onoga trenutka kada se iz dvorane kazališta vratimo u vijećnicu pobrinut ću se da putem interneta sjednice budu dostupne u cijelosti. Ovako to su bili samo segmenti izrezani onako kako je to nekome odgovaralo. Pri tome naglašavam da su sjednice javne i medijima je sve otvoreno, a oni će, vjerujem, profesionalno prezentirati i pitanje i odgovor”, istaknuo je Čuljak.
Recimo i to kako je Poslovnik izmijenjen i u još jednom dijelu i to upravo temeljem amandmana Gorana Kajkića. Dok mu amandman koji se odnosio na snimanje sjednica nije prošao, onaj kojim je zatražio da radni materijal vijećnicima bude dostavljen umjesto pet, sedam dana prije sjednice, jednoglasno je prihvaćen.
Na današnjoj sjednici, između ostaloga, usvojen je i zadnji rebalans nakon kojega proračun za 2021. godinu iznosi cca. 300 milijuna kuna. „ Riječ je o tehničkom rebalansu kojim se usklađuje dinamika izvršenja aktivnosti i projekata. Proračun umanjujemo za 65 milijuna kuna od čega 47 milijuna kuna sukladno izvršenju nadvožnjaka. U njemu imamo i otvaranje novih pozicija i dodataka kao što su dodatnih 5 milijuna kuna na osnovno školstvo ili milijun kuna za nabavku novih spremnika za otpad”, istaknula je pročelnica za financije Sanja Lozić.
Gradonačelnik Ivan Bosančić podsjetio je na kapitalna ulaganja od rekonstrukcije ulice Ruđera Boškovića preko nove knjižnice koja poprima konkretan oblik do nadvožnjaka čije betoniranje je u tijeku, a pristupna cesta je završena do rekonstrukcije i izgradnje kanalizacijske mreže koja završava asfaltiranjem ulica.
„Godina iza nas, usprkos situaciji oko Covida i tome što je bila izborna, bila je solidna, dobra godina u kojoj bilježimo rast gospodarstva što potvrđuju rast prihoda proračuna tako da ne možemo biti nezadovoljni”, kazao je Bosančić.
Oporbeni vijećnici, pak, imali su svoje primjedbe. Goran Kajkić, između ostaloga, kazao kako je realizacija projekta Nadvožnjaka od samo 20% neprihvatljiva, projekt uređenja tržnice promašen, a u novoj knjižnici nema dovoljno prostora za kvalitetnu igraonicu i radionicu za djecu. Damir Jakšić otišao je i korak dalje te kazao kako Vinkovci imaju knjižnicu i ništa joj ne fali, a novac treba usmjeravati u gospodarstvo, a ne u projekte koje EU ne financira.
Odgovarajući, predsjednik Odbora za financije i proračun Petar Šimić (HDZ), kazao je kako je realizacija projekta nadvožnjaka usporena uslijed uvjeta poslovanja u pandemiji, tržnica će biti kvalitetno riješena za što je u proračunu za 2022. godinu osigurano oko 5 milijuna kuna, a nova knjižnica ima i kreativnu radionicu i dječju igraonicu.
„I knjižnicu i nadvožnjak i tržnicu ćemo napraviti, kao i sve drugo što smo do sada napravili. Ova Gradska uprava zna što radi i to je uostalom i pokazala. Zasad građani kažu da mi to dobro radimo i ja smatram da dobro radimo i da je Grad rastao i razvijao se u svim smjerovima što je nužno kako bi grad bio grad. Sve će biti odrađeno jer ova Gradska uprava radi. Treba samo malo strpljenja, a politiku ostavite za izbore”, poručio je na ovu temu gradonačelnik Bosančić.
Premijer Andrej Plenković te načelnik Stožera Davor Božinović u srijedu su najavili da će za blagdane kafići i restorani najvjerojatnije raditi dva sata dulje.
Za Božić i Novu godinu ugostiteljskim objektima moglo bi se dopustiti da rade dva sata duže, kazao je Andrej Plenković odgovarajući na pitanja novinara u srijedu pri posjetu tvrtci KFK u Rugvici i Poslovnom parku u Buzinu.
Isto je potvrdio i potpredsjednik Vlade i Načelnik Stožera civilne zaštite Davor Božinović.
“Pogotovo u doba blagdana, recimo dočeka Nove godine, očekivano je da će se ljudi okupiti. S druge strane potpuno je jasno da je svako veće okupljanje rizik. Razgovarat ćemo s predstavnicima ugostiteljskog sektora upravo da vidimo kako, ukoliko se donese takva odluka, a vjerojatno će se donijeti da se produži sat-dva vremena rad ugostiteljstva, odnosno dopusti okupljanje, da vidimo što se sve može poduzeti da bi se taj rizik umanjio”, najavio je Božinović gostujući na HRT-u.
Sredinom dana doći će do smanjenja naoblake najprije na istoku i jugu zemlje, zatim i u središnjim predjelima. Vjetar će puhati slab, a na Jadranu slaba i lokalno umjerena bura te istočni vjetar.
U Hrvatskoj će u srijedu prevladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana mjestimice će biti malo kiše, u prvom dijelu dana uglavnom u gorju i snijega, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Foto: DHMZ
Sredinom dana doći će do smanjenja naoblake najprije na istoku i jugu zemlje, zatim i u središnjim predjelima.
Vjetar će puhati slab, a na Jadranu slaba i lokalno umjerena bura te istočni vjetar.
Najviša temperatura zraka kretat će se između -1 i 4, na Jadranu od 7 do 12 Celzijevih stupnjeva.
HAK: Moguća je poledica na cesti
Mokri su i skliski kolnici mjestimice u Dalmaciji, a zbog niskih temperatura u unutrašnjosti je mjestimice moguća poledica, posebice na mostovima i nadvožnjacima, upozoravaju iz Hrvatskog autokluba (HAK)
Zastoji su povremeno na dionicama cesta gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.
HAK vozačima savjetuje da na put ne kreću bez propisane zimske opreme koja je i zakonom obvezna na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj, od 15. studenoga 2021. do 15. travnja 2022. godine.
U pomorskom te u željezničkom putničkom prometu trenutačno nema poteškoća.
Vrijeme će za Božić biti atipično za zimu, pa se tako na kopnu očekuje I do petnaest stupnjeva. U vremenskoj prognozi meteorologa Darija Brzoje doznajte kakvi su dani pred nama.
Nakon nekoliko sunčanih dana, vrijeme će biti promjenjivije, u prvom dijelu dana u mnogim krajevima i više oblačno, hladno, ali mirno. Bez nekog značajnijeg vjetra, čak i na moru samo lokalno puhat će umjeren istočnjak i bura. Rijetko će na otocima i uz obalu sjevernog i srednjeg Jadrana biti malo kiše, a u gorju možda i pokoja pahulja. Nedovoljno za bijeli Božić.
U većini zemlje ujutro će prevladavati oblačno ili promjenjivo oblačno. Na sjevernom i srednjem Jadranu bit će moguće malo kiše, a u gorju i snijega. Jutarnja temperatura u unutrašnjosti od -5 do 0, a na Jadranu od 2 do 7 stupnjeva, pokazuje vremenska prognoza.
Poslijepodne se u središnjoj Hrvatskoj očekuje razvedravanje, bit će sunčanih razdoblja, osobito sjevernije i prema Slavoniji, ali i hladno, uz temperaturu oko tri stupnja.
Hladno će se zadržati i u istočnim krajevima. Poslijepodne i u Slavoniji tako također više sunca, bez vjetra te uz temperaturu od samo 2 ili 3 stupnja.
U gorskoj Hrvatskoj i na sjevernom Jadranu i u nastavku dana većinom oblačno, južnije i prema otvorenom moru bit će moguće malo kiše. Tek lokalno bura ili istočnjak, inače vjetar slab. Temperatura će biti od 7 do 10 stupnjeva, a u gorju najčešće oko nule.
Umjereno do pretežno oblačno bit će i u Dalmaciji, posebno sjevernije gdje stoji mogućnost za kap kiše tijekom dana. Ponegdje slaba bura i istočnjak, a temperatura većinom od 8 do 11 stupnjeva. Hladnije u zaleđu, doznaje meteorolog Darijo Brzoja.
Idućih dana na kopnu umjereno do pretežno oblačno, no kiše će u unutrašnjosti biti rijetko, oborine su rezervirane uglavnom za gorske krajeve. Od petka i osjetno toplije, tako bi božićni vikend u mnogim krajevima mogao proteći uz petnaestak stupnjeva.
Na moru vrijeme po jugu, promjenjivo oblačno, malo sunca, povremeno će i kišiti, češće od petka. Zapuhat će umjeren jugozapadni i južni vjetar, u petak ojačati, a u subotu će zapuhati jugo. Uz južinu i na moru za vikend osjetno toplije.
Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava promet ili ugrožava druge sudionike prometa.
Kada se govori o brzini u prometu, najčešće se radi o prebrzoj vožnji i kaznama. No, kaznu možete dobiti od policije i ako vozite sporo.
Naime, u Zakonu piše da je vozač dužan brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.
Vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu, javlja HAK revija.
Kada se iza vozila koje se kreće brzinom koja je manja od najveće dopuštene brzine na cesti, ili dijelu ceste, ili manja od brzine prometnog traka u prometu na dom dijelu ceste, nakupi kolona vozila koja ga ne mogu sigurno preteći, vozilo se mora isključiti iz prometa na prvom pogodnom mjestu i propustiti kolonu vozila iza sebe. Ako to ne napravite, kazna je 500 kuna.
Također, ukoliko vozite manje od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti, morate uključiti sve žmigavce. U suprotnom je kazna 300 kuna. Brzina vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se ograničiti ispod 40 km/h prenosi 24 sata hr.
Komentirao je i najnoviju demografsku mjeru: Jučer smo na sastanku sa županima razgovarali i o tome, jer je to ključna tema. Stanovništvo nam stari.
Jučer smo na sastanku sa županima razgovarali o temi demografske revitalizacije. To je ključna egzistencijalna tema za Hrvatsku jer nam stanovništvo stari, imamo negativan trend zadnjih 70 godina. Rekli smo da idemo iz faze očuvanih radnih mjesta u fazu kreiranja radnih mjesta, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković govoreći o novoj mjeri koju će Vlada donijeti na sutrašnjoj sjednici ne bi li vratila iseljene Hrvate u Domovinu, ali i potaknula migracije unutar zemlje, odnosno vratila život u ruralna područja.
Mjera se zove “Biram Hrvatsku” i nadgradnja je mjere samozapošljavanja, dodao je istaknuvši kako je za to u proračunu za iduću godinu osigurano milijardu i 20 milijuna kuna. Pa je objasnio o čemu se radi.
Trenutni režim je da dobijete maksimalno do 130.000 ako imate poslovni plan i ideju zaokruženo na 24 mjeseca. Od dosadašnjeg korištenja te mjere otprilike 85 posto korisnika sa svojim poslovnim planom i dalje rade, znači stali su na noge i sada samostalno operiraju na tržištu. S ovom idejom želimo dignuti taj prag sa 130.000 na 150.000 kuna, plus za one koji su bili u zadnje dvije godine zaposleni minimalno godinu dana u nekoj članici Europske unije, dobili bi dodatno poticaj od još 50.000 kuna. Dakle, maksimalno 200.000 kuna. Primjerice, netko tko radi u Njemačkoj kao vodoinstalater i tamo je stekao iskustvo i znanje, a možda bi se ipak vratio u Domovinu i tu primijeniti stečeno znanje, može se prijaviti na ovu mjeru i ako njegov poslovni plan bude odobren, može dobiti maksimalno do 200.000 kuna – rekao je dodavši kako je slična mjera i za migracije unutar Hrvatske,.
Ljudi idu u urbana područja, žive u manje kvadrata i posljedica toga je da imaju manje djece. U varijanti da idu iz urbanih u ruralna središta, da žive u kućama, imaju više prostora, mogu planirati veću obitelj, onda mogu dobiti 150.000 kuna za samozapošljavanje, a ako netko želi ići na područje Dalmatinske Zagore, Like, Gorskog kotara, Banovine, Slavonije onda uz to može dobiti i poticaj od još 25.000 kuna, maksimalno 175.000 kuna – rekao je premijer.
Istaknuo je kako prema rađenim analizama očekuju da bi oko četiri i pol tisuće ljudi mogle koristiti tu mjeru.
Vlada će sutra donijeti tu mjeru, a onda će Upravno vijeće HZZ-a donijeti odluku – rekao je.
Upitan misli li da bi visokoobrazovanima koji su otišli raditi van ovo bio poticaj za povratak , obzirom da vani primaju imaju visoka primanja, daleko veća od svojih kolega u Hrvatskoj, premijer pita zašto ne.
Ovo je mjera koja ima onaj inicijalni push, koja nekome daje motiv i financijska sredstva da svoju ideju realizira ovdje. Neće je svi koristiti, nitko ni ne pretendira da ćemo mi sad s jednom mjerom kompletno riješiti sve situacije onih koji su koristili slobodu kretanja unutar EU, ali mi smo u fazi lovljenja koraka. Na ovaj način dajemo šansu onima koji su u zadnje vrijeme otišli u neku od članica EU da pronađu motiv da se vrate. Nije taj proces odlazaka iz Hrvatske isti danas kao što je bio 1918., 1919., 30-ih godina, ’45., ’60. pa i početkom devedesetih. Ovo je neka druga vrsta reverzibilne migracije i zato je po meni ova mjera jako dobra i korisna. Neki hoće, neki neće, vidjet ćemo, Vlada je tu da da mogućnost – kazao je Plenković.
Na opasku da oni koji su otišli van poručuju kako tamo imaju samo bonuse u ovom iznosu, premijer kaže da mediji sad zovu takve i objavljuju njihove priče.
OK, to je taj internetsko-medijski prostor, ali s tim se suočavamo o svakoj temi. Mi smo ovu mjeru promislili. Mi bi novce za ovu mjeru stavili i prije u funkcije, ali došla je korona, morali smo dati novac za očuvanje radnih mjesta i nismo imali dovoljno za ovo mjeru. Sada to stavljamo u funkciju i od očuvanja radnih mjesta idemo u aktivne mjere zapošljavanja. Plus, ovo je iskorak prema onima koji se žele vratiti. Možda se zvalo samo one koji se ne žele, a možda ima onih koji bi se vratili, a njih se nije zvalo. Ili se nije objavilo, može i to biti – poručuje Plenković.
Pa podsjeća i kako je za one koji su ostali, koji žive i rade tu, Vlada u pet ciklusa smanjivala poreze, rasterećivala mlade do 25 i 30 godina.
Ako je netko stvarno zaronio u porezna rasterećenja, mi smo to učinili. 10 milijardi kuna rasterećenja gospodarstva i građana u zadnjih pet godina. Taj trend nastavljamo – rekao je ističući i rast BDP-a, očuvana radna mjesta…
Na opasku novinara da se u isto vrijeme suočavamo s inflacijom, Plenković poručuje da se s time suočava cijeli svijet.
Suočavaju se svi jer je to lančana reakcija. Ako raste cijena energenata, to je ovo što se događa, onda je logično da imamo cijelu… Ali kad se bude izračunala inflacija na godišnjoj razini za 2021., onda neće naslovnice pisati 4,8 posto, pisat će manje nego prosjek u EU. Pričekajmo malo – rekao je.
Upitan koliko je ljudi otišlo iz Hrvatske nakon ulaska u EU, Plenković je istaknuo kako ne zna taj podatak.
Vidjet ćemo prvo što će Popis stanovništva kazati pa ćemo moći prema tome vidjeti – rekao je.
Premijer iz Zadra dobiva prijetnje smrću, ali kaže da to nije nešto novo. Ne zna iz čije kuhinje to proizlazi.
Nemate vi uvid u moj mail i društvene mreže, to je dnevni biznis, traje već pet godina – ubiti, zaklati, objesiti – ali ne pričam puno o tome. Vidio sam i ja jutros u medijima, ali me ništa to ne čudi. Imate toliko ljudi koji idu ad hominem vrijeđati bez ikakve konstruktne ideje i to je njihova politika i u krajnjoj liniji odgovornost, identitet i doprinos kulturi dijaloga u civiliziranoj europskoj Hrvatskoj. Mi ćemo stalno raditi ovo za što smo dobili povjerenje. Ovi koji su to da opstruiraju, oni će raditi svoje pa ćemo vidjeti tko će tu biti jači i tko će dobivati povjerenje ljudi. Mi smo tu skroz kul – kazao je.
Govoreći o Mostovoj inicijativi za referendum protiv Covid potvrda i da odluke u epidemiji donosi Sabor dvotrećinskom većinom temeljem članka 17. Ustava, ali i njihovim izjavama, kao i predsjednika Republike Zorana Milanovića da će ih Vlada pokrasti, Plenković je najprije istaknuo kako je tema članka 17. apsolvirana još u proljeće prošle godine.
Nema te zemlje, nema nikoga tko bi operativno donošenje odluka stalno donosio negdje u Saboru i odlučivao dvotrećinskom većinom. To nikome tko iole ima menadžerskog iskustva ne bi palo na pamet. Cijela inicijativa polazi od apsolutne nebrige za zdravstvenu zaštitu građana. Oni koji to potiču ne mare za zdravstveno stanje naših građana, broj preminulih, imamo li cjepiva, da li nam je zdravstveni sustav funkcionalan, ne mare da li je korona korona ili je možda karijes. To dolazi iz tog jata, iz tog gnijezda i ima jedini politički cilj da podmeće nogu Vladu, Stožeru i svima koji se bore za ovo što je bitno cijelo vrijeme i da se to što oni rade, sad zahvaljući mojoj izjavi, prenosi u medijima – rekao je istaknuvši kako poštuje ljude koji su potpisali inicijativu te da ne govori o njima nego isključivo o organizatorima.
Zato ih pozivam danas, evo odmah sada, kao zadnji put kad je bilo u Trakošćanu pa ovaj nije došao, neka donesu potpise na Markov trg, sve, kakvi god jesu, u đuture i neka Milanović pošalje svojih pet promatrača, ja ću reći Malenici da on pošalje svoje i neka krenu brojiti odmah danas i to transparetno pred kamerama pa da vidimo koliko potpisa ima – poručio je.
Zbirka sadržava četrdesetak kratkih priča, koje su podijeljene u tri ciklusa
ŠIŠKOVCI –Katarina Labrtić iz Šiškovaca, svestrana djevojka vedra duha koja zrači optimizmom i koja golemu ljubav prema svome zavičaju i povijesti, kao neiscrpnom izvoru inspiracije i motivacije, vrijedno pretače na papir, ljubomorno ih čuvajući od zaborava, uskoro će objaviti svoju prvu zbirku kratkih lirskih priča.
Već je u osnovnoj školi osjetila ljubav prema povijesti i hrvatskome jeziku. Krajem 2011., s navršenih 14 godina, počela je zapisivati priče susjeda i seljana o nekadašnjem načinu života, koje je još kao dijete upijala i od bake i dide. Ustupili su joj i svoje arhive starih fotografija te ih danas posjeduje zavidan broj, a mnoge su starije i od 90 godina.
Knjiga u siječnju
– Svoje prve “Priče iz sokaka” počela sam pisati prije četiri godine i, kako su nastajale, objavljivala sam ih na istoimenoj Facebook stranici, gdje su ih čitatelji odlično prihvatili i počeli aktivno pratiti. Tijekom godina mijenjala se tematika, od ljubavi prema Slavoniji, selu i običajima pa sve do ljubavi djevojke i momka, bećarluka i svih onih pričica koje skriva svaki slavonski sokak – kazuje Katarina.
Pozitivne reakcije stizale su iz dana u dan, i početkom ove godine odlučila je svoje priče skupiti u cjelinu, ukoričiti ih u zbirku, o čemu, priznaje, prije četiri godine nije mogla ni sanjati. Knjiga će svjetlo dana ugledati u siječnju i to će biti poklon svim vjernim čitateljima za početak nove godine.
Foto: Orion info
Zbirka sadržava 40-ak kratkih lirskih priča, podijeljenih u tri ciklusa – “Sjeta za ciganskom pjesmom”, “Kad se vrate moje slike” i “Lutanje za slikom”, uz originalne fotografije koje će ih vizualno potkrijepiti.
– Često me pitaju odakle moja sklonost pisanju i, evo, prolazeći kroz ovaj proces pripreme knjige, zapravo sam dokučila i došla do odgovora. Uvijek sam osjećala naklonost i ljubav prema povijesti općenito, prema Slavoniji, običajima i istraživačkom radu i mislim da sam kroz pisanje našla način kako da tu svoju ljubav iznesem i prenesem. Nadam se da će moji čitatelji biti zadovoljni viđenim – ustvrdila je. Zahvaljuje cijelome timu koji stoji iza njezine prve knjige, Općini Cerna, kao glavnom sponzoru, i svima ostalima koji su prihvatili i prepoznali važnost njezina projekta.
Svoje slobodno vrijeme Katarina rado provodi s obitelji i prijateljima, a, uz svoj posao blagajnice u lokalnoj prodavaonici, voli se osamiti na skelici pokraj rijeke na kraju sela, gdje su, kaže, nastale neke od njezinih priča.
Foto: Orion info
Skelica kraj rijeke
Iako nakon završetka srednje škole u Vinkovcima nije upisala željeni studij etnologije, kaže da ne žali jer radi ono što voli i što je ispunjava. Prije šest godina upoznala je novinarku Anu Benačić, koja se bavi istraživanjem spomenika, i tada se, kaže, prvi put susrela s publikom, objavivši članak za časopis “Lupiga” pod naslovom “Dan kada je doš’o vrag i odveo sve cigane iz Šiškovaca”. Nedugo potom dobila je poziv od štitarskog kroničara Šime Dominkovića za suradnju na snimanju HRT-ova dokumentarnog filma “Neprežaljeni”, koji poslije dobiva Nagradu “Marija Jurić Zagorka” za televizijsko novinarstvo. Katarina je i članica lokalnog KUD-a “Slavko Janković” i četiri je godine zaredom organizirala tematske izložbe za Šiškovčane i goste.
– Voljela bih u skorijoj budućnosti i svoje zapise o šiškovačkoj povijesti također sročiti u knjižicu i ostaviti je na dar idućim generacijama, kao trajni svjedok jednoga vremena – zaključuje.
Kažu da je model temeljen na analizama, a mene zanima koje su to analize rađene i tko ih je radio, jer nijednim modelom nije otklonjen uopće razlog zbog kojeg su otišli ljudi iz Hrvatske, kaže Šterc.
Demograf Stjepan Šterc komentirao je za N1 najavu nove vladine demografske mjere.
– Ovo što se sad, između ostalog nudi, ja ću postaviti pitanje koliko je vremena trebalo da se takva odluka donese, nakon što je Hrvatska izgubila nekoliko desetaka tisuća ljudi. Kažu da je model temeljen na analizama, a mene zanima koje su to analize rađene i tko ih je radio, jer nijednim modelom nije otklonjen uopće razlog zbog kojeg su otišli ljudi iz Hrvatske. Ovo je podcjenjivanje onih koji su iselili iz Hrvatske, jer je većina njih otišla zato što su nezadovoljni upravljanjem Hrvatskom – rekao je.
Vladinom mjerom će se navodno plaćati povratak ljudi iz inozemstva, ali i preseljenje iz većih sredina u manje kao što su primjerice Lika.
Osim toga, trebalo je primarno krenuti razvijati modele da se zaustavi daljnje iseljavanje, jer je pitanje hoće li se ono nastaviti, a za očekivati je da jest. S druge strane, bilo bi dobro da svi oni koji rade ove prijedloge i analize iščitaju komentare ljudi koji su napustili Hrvatsku i da ovo što su oni ponudili mogu u kratkom vremenu zaraditi u zemlji u kojoj jesu – poručio je demograf i dodao kako su investicije najbolje za povratak ljudi prenosi 24 sata hr.
– Uvijek sam isticao irski model i da bi to trebalo kod nas uvesti, a to je da se potiču investicije iseljenih Hrvata u Hrvatsku, uz brojne pogodnosti – zaključio je.
U ŽUPANIJI 58 OSOBA HOSPITALIZIRANO, POZITIVNA 101 OSOBA
U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8,00 sati, u posljednja 24 sata je 101 nova pozitivna osoba na COVID-19, potvrđena PCR testiranjem (21 osoba iz Vukovara, 10 osoba iz Vinkovaca, po 6 osoba iz Andrijaševaca i Bršadina, po 5 osoba iz Babine Grede, Rokovaca i Tordinaca, po 4 osobe iz Ivankova i Lovasa, po 3 osobe iz Bobote, Jarmine, Mirkovaca i Vođinaca, po 2 osobe iz Bogdanovaca, Cerne, Županje i Iloka, te po 1 osoba iz Cerića, Gaboša, Gradišta, Ilače, Komletinaca, Lipovca, Markušice, Novih Jankovaca, Nuštra, Otoka, Privlake, Sotina, Šiškovaca, Tompojevaca i Vrbanje). Nema preminulih osoba.
Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 20238, od kojih je 19456 izliječeno, a ukupno je preminula 371 osoba.
Trenutno je u županiji 58 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.
U protekla 24 sata testirane su 353 osobe, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 117590.
U samoizolaciji se na području županije nalazi 457 osoba.
Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 8 je pozitivnih osoba iz sustava zdravstva ( 2 liječnika, 3 med. sestre / tehničara, 2 druga zdravstvena radnika i 1 nezdravstveni radnik).
U samoizolaciji iz sustava zdravstva nalazi se 1 radnik (1 liječnik).
Iz sustava obrazovanja ukupno je oboljelo 11 nastavnika i 95 učenika.
U samoizolaciji se nalazi 8 nastavnika i 344 učenika.
Mjere pod nazivom “Biram Hrvatsku” moći će se koristiti od 1. siječnja sljedeće godine.
Hrvati povratnici iz Europske unije, koji u Hrvatskoj žele otvoriti svoj biznis, kako doznajemo, uz poticaj za samozapošljavanje od 150.000 kuna moći će dobiti i dodatnih 50.000 kuna za povratak, a oni koji unutar države žele preseliti poslovanje iz više razvijenih u manje razvijene krajeve, dobit će dodatni iznos od 25.000 kuna za preseljenje.
Riječ je o potpuno novoj mjeri pod nazivom “Biram Hrvatsku” koju će Vlada, uz sve druge nove aktivne mjere zapošljavanja, predstaviti na sjednici u četvrtak, a Hrvatski zavod za zapošljavanje usvojiti na Upravnom vijeću idući tjedan. Mjere će se moći koristiti od 1. siječnja iduće godine.
Time se, poručuju sugovornici iz Ministarstva rada, želi osigurati kvalificirana radna snaga diljem Hrvatske.
Poticaji će biti podijeljeni u dva segmenta. Jedan će se baviti povratnicima iz EU, a drugi ekonomskom migracijom u slabije razvijene krajeve Hrvatske.
Očekuje se da bi Vlada mogla povećati poticaje za samozapošljavanje u zelenim i digitalnim industrijama na 150.000 kuna plativih u dvije godine. Trenutni poticaji iznose 130.000 kuna, a prema dostupnim podacima, 85 posto korisnika koji su prije pandemije pokrenuli posao i dalje radi.
Poticaji za pripravnike, invalide…
Povećat će se i poticaji za pripravnike. To znači da će tvrtka koja zaposli pripravnika sa srednjoškolskim obrazovanjem dobiti mjesečni paušal do 50.000 kuna godišnje, odnosno 60.000 kuna za zaposlenog s visokoškolskim obrazovanjem.
Sufinancirat će se i troškovi plaća u zelenim i digitalnim djelatnostima za osobe u nepovoljnom položaju te one s invaliditetom. Za osobe u nepovoljnom položaju država će poslodavcima isplaćivati so 45.000 kuna godišnje, a za osobe s invaliditetom do 70.000 kuna. Sve ove mjere vrijede milijardu kuna, a novac je osiguran u državnom proračunu, Europskom strukturnom fondu te Nacionalnom planu otpornosti i oporavka.
