Srijeda, 27 kolovoza, 2025
14.3 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Home Blog Page 474

Evo koliko ćemo imati vremena za zamjenu novčanica i kovanica u eure

0

Temeljem iskustva drugih zemalja očekujemo da će se vratiti oko 35% kovanica, odnosno 1,13 milijardi komada kovanica. To je oko 5200 tona što odgovara težini 124 nova zagrebačka tramvaja. Ako šleper može utovariti 20 tona kovanica, govorimo o oko 260 šlepera kovanica kuna, objasnio je Mavriček.

Prošli petak je, na sastanku Eurogrupe, u Ljubljani potpisan „Memorandum o razumijevanju” između Europske centralne banke, Hrvatske narodne banke i Europske komisije. Što se krije iza birokratske fraze „Memorandum o razumijevanju”, a glede izdavanja i proizvodnje kovanica eura u Hrvatskoj u emisiji HRT-a Studio 4 govorio je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a.

Mavriček je pojednostavio memorandum, zašto je važan i znači li to da Hrvatska može kovati euro.

– Memorandum koji je potpisan ima svoju simboliku i praktičnu stranu. Simboliku jer je to prvi službeni dokument koji je potpisan između triju strana, a praktičnu da dovršimo sve pripreme za pristupanje europodručju. Sada možemo dobiti matrice za zajedničku stranu eurokovanica. To je strana na kojoj su brojke odnosno nominalne vrijednosti. Temeljem njih ćemo moći izraditi alate pomoću kojih se kuju eurokovanice. Tu rješavamo i dio autorskih prava da možemo to otisnuti. Dobivamo i svu tehničku dokumentaciju koja nam je potrebna da bismo mogli zadovoljiti tehničke preduvjete za proizvodnju eura.

Koliko košta kovanje eura

Na pitanje tko će to u Hrvatskoj raditi i koliko će to koštati Mavriček rekao je da će to kovati Hrvatski novčarski zavod.

– Oni su već započeli svoje pripreme, a pravo kovanje euronovčanica se tek može nakon što Vijeće Europske unije donose odluku o pristupanju RH europodručju, rekao je Mavriček.

– Temeljem sporazuma o razumijevanju možemo izraditi po milijun testnih komada svakog od osam apoena eurokovanica. Možemo istestirati kako bismo bili spremni nakon odluke Vijeća iskovati sve potrebne količine eurokovanica, rekao je te dodao kako trošak izrade jedne eurokovanice u prosjeku košta oko 10 centi.

Skladištenje kune

Što se tiče skladištenja kune koje će se zamjenjivati eurom rekao je kako je od početka uvođenja kune HNB proizveo 2,8 milijardi komada kovanica kuna.

– Kada bi ih poredali jednu pored druge i to okomito, na rub dobili bismo 4500 km kovanica što je od Zagreba do Riyada u Saudijskoj Arabiji. One teže oko 10.000 tona kovanica. Temeljem iskustva drugih zemalja očekujemo da će se vratiti oko 35% kovanica, odnosno 1,13 milijardi komada kovanica. To je oko 5200 tona što odgovara težini 124 nova zagrebačka tramvaja. Ako šleper može utovariti 20 tona kovanica, govorimo o oko 260 šlepera kovanica kuna, objasnio je Mavriček.

Za kovanice eura rekao je da će ih biti manje, ali ne zbog tečaja odnosno omjera približno 7,5:1.

– Postoji metodologija konverzije koju je izradio European Monetary Institute koja počiva na tome da imamo podjednako isti broj kovanica i novčanica koliko smo imali i za nacionalnu valutu. Kad se po toj formuli proračuna dobit ćemo približno isti broj kovanica i novčanica, ali bit će ipak malo manje, objasnio je Mavriček.

Dodao je kako je prema informacijama iz Deutsche Bundesbank ogromna količina njemačkih maraka ostala svagdje. Prema nekim procjenama radi se gotovo o 6 milijardi maraka. I dan danas mogu se marke promijeniti u eure.

– HNB je u pripremama za sigurno skladištenje i kunskih novčanica i kunskih kovanica. Pitanja novčanica je već riješeno, a za kovanice se rješava. Bit će na sigurnoj lokaciji koja će biti non-stop čuvana, rekao je Mavriček.

Rokovi zamjene novčanica i kovanica u kune

– Za razliku od novčanica kuna koje će se mijenjati u euro neograničeno vrijeme, kovanice kuna mijenjati samo 3 godine. Prvu godinu će se mijenjati kod banaka, a potom dvije u HNB-u, objasnio je Mavriček te dodao kako će se vraćene kovanice kune skladištiti na površini od oko 2000 m2.

Smatra da je kovanje eura jeftinije od toga da nam ih radi netko drugi.

Što se tiče papirnatih eura Mavriček je rekao kako se euronovčanice posuđuju od Europske središnje banke, odnosno od neke od članica eurosustava s kojom se dogovori takav aranžman.

– Vraćanje euronovčanica ide kroz buduće narudžbe euronovčanica. One se tijekom svog životnog vijeka troše, recimo u godinu dana se pohabaju, i onda se mijenjaju. Mi za te količine trebamo naručiti nove količine i onda kod tih narudžbi naše nove količine se uvećavaju za određeni postotak kako bi se mogle eurosustavu objasnio je.

Dakle, od novih narudžbi Hrvatske kupuje sljedeće novčanice.

– Za novčanice još nemamo informaciju kolika je cijena izrade, a za one koje se posuđuju daje se kolateral i to je stvar dogovora koji će se potpisati s ECB-om i zemljom od koje ćemo posuditi novčanice, rekao je Mavriček.

Izvor: poslovni hr

Iz Mirovinskog objasnili zašto većina s malom mirovinom nije dobila covid dodatak

0

Bez covid dodatka ostalo je oko 40 posto svih hrvatskih umirovljenika. Dio njih nije ispunio uvjete, a dio nije bio dovoljno informiran, posebno da moraju dostaviti dokaz da ne primaju mirovinu iz inozemstva u slučaju da su nekada kratko radili vani. Najviše čudi velik broj korisnika s mirovinom do 1.500 kuna, a koji  su unatoč tomu što ne primaju stranu mirovinu ostali bez jednokratne pomoći od 1.200 kuna. Pitali smo Zavod za mirovinsko kako je to moguće.

Umirovljenici s mirovinom manjom od 4.000 kuna dobili su covid dodatak u travnju, uz uvjet da nisu zaposleni. No, stvar se prilično zakomplicirala kod građana koji uz hrvatsku primaju i inozemnu mirovinu. Oni su imali rok do kraja lipnja za dostaviti dokaz o neto iznosu strane mirovine za ožujak. No, čak se ni taj uvjet nije pokazao toliko problematičnim, koliko onaj da su morali predati i dokaz da ne primaju mirovinu iz inozemstva, a ukoliko su ostvarili nešto radnog staža van Hrvatske. Ako su to pak napravili, covid dodatak isplaćen im je u srpnju. Također, umirovljenici moraju imati prebivalište u Hrvatskoj, kao i važeće osobne dokumente.

Zaposlenost i obavljanje samostalne djelatnosti kao najčešći razlog neisplate?

Međutim, prevelik broj korisnika ostao je bez covid dodatka. Tako je onaj najveći od 1.200 kuna dobilo samo 27 posto umirovljenika s mirovinom do 1.500 kuna. Dio njih prima mirovinu iz inozemstva, a čak i pod uvjetom da svima njima oba primanja prelaze 4.000 kuna, i dalje ostaje 40 posto umirovljenika u toj kategoriji primanja bez inozemne mirovine, a koji nisu ostvarili pravo na dodatak.

Isto tako, gotovo 40 posto od ukupno 1,14 milijuna umirovljenika nije dobilo ovu vrstu jednokratne novčane pomoći u krizi. Pitali smo stoga Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje da nam objasne koji je razlog manjem broju isplata od onoga što je predvidjela i sama Vlada.

“Kao najčešći razlog zbog kojeg nije izvršena isplata jednokratnog novčanog primanja, HZMO je prepoznao zaposlenost, odnosno obavljanje samostalne djelatnosti korisnika mirovine, a slijede ga neprijavljeno prebivalište u RH te prelazak Odlukom propisanog cenzusa (neto iznos mirovine isplaćene za ožujak 2021.) od 4000 kuna” – odgovorili su nam iz HZMO-a.

Uz navedene razloge, jednokratno novčano primanje nije isplaćeno onim korisnicima koji su podatke o neto iznosu strane mirovine za ožujak 2021., odnosno dokaz da ne primaju mirovinu iz inozemstva, dostavili HZMO-u nakon roka, odnosno nakon 30. lipnja 2021.

Bez 1.200 kuna ostalo više od 45 tisuća najsiromašnijih!

Prema podacima HZMO-a, ukupan broj korisnika s mirovinom do 1.500 kuna kojima je isplaćeno jednokratno novčano primanje u travnju i srpnju u iznosu od 1.200 kuna je 70.967 i taj broj obuhvaća korisnike i domaće i strane mirovine.

No, u toj kategoriji je 263.740 umirovljenika, od čega 116.849 bez inozemnih mirovina. Kako ih je dodatak dobilo samo 70.967 koji ne ostvaruju primanje iz druge države, ostaje ih više od 45 tisuća koji, dakle, imaju mirovinu do 1.500 kuna, nemaju stranu mirovinu, a dodatak nisu dobili. Samo manji dio njih je zaposlen pa ispada da njih na desetke tisuća nisu imali prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj ili, što je mnogo vjerojatnije, nisu predali dokaz da ne primaju mirovinu iz inozemstva u slučaju da su tamo stekli makar i par mjeseci radnog staža.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da mnogi stariji građani, pogotovo u ovoj skupini najnižih primanja, nemaju dostupna sredstva informiranja, zbog čega su još dodatno kažnjeni tako što su u neimaštini, osim bez primjerice interneta ili televizije, ostali i bez dodatka.

 

VINKOVCI U VRHU MEĐU HRVATSKIM GRADOVIMA PO IZDVAJANJIMA ZA POTPORE UČENICIMA

0

Vinkovci su među najboljima, u društvu Zadra, Dubrovnika i Velike Gorice, kada je pomoć roditeljima i učenicima u pitanju

 VINKOVCI U VRHU MEĐU HRVATSKIM GRADOVIMA PO IZDVAJANJIMA ZA POTPORE UČENICIMA

Prema istraživanju koje je portal Gradonačelnik.hr proveo među hrvatskim gradovima, Vinkovci su drugi grad u državi po izdvajanjima za potpore srednjoškolcima i treći po izdvajanjima za potpore osnovnoškolcima.

Gradovi uglavnom u određenom iznosu sufinanciraju školski pribor i materijale za osnovnoškolce, tek nekolicina ih pomaže i srednjoškolcima u čemu prednjače Dubrovnik, Vinkovci i Novi Marof. Dubrovnik tako za potpore srednjoškolcima izdvaja 500 tisuća kuna, Vinkovci 350 tisuća kuna, a Novi Marof 250 tisuća kuna godišnje.

Kada je riječ o osnovnom školstvu, najviše je iz proračuna za sufinanciranje školskih materijala i pribora svojim učenicima, konkretno radnih bilježnica, i ove godine izdvojio Zadar, ukupno 2,45 milijuna kuna. Na drugom je mjestu Velika Gorica koja je za svoje školarce izdvojila 2,2 milijuna kuna. Grad Vinkovci svojim je osnovnoškolcima, odnosno njihovim roditeljima, pomogao sa 1,85 milijun kuna. Osnovnoškolci od 2. do 8. razreda dobili su vaučere u vrijednosti od 500 kuna, a prvašići, baš kao i učenici prvih razreda srednjih škola, dobili su po 1.000 kuna. Slijedi Dubrovnik sa 1,49 milijuna kuna te Varaždin koji je ove godine za školarce osigurao 1,26 milijun kuna.

 

Djeca, mladi i mlade obitelji apsolutni su prioritet

„Djeca, mladi i mlade obitelji uvijek su nam bili apsolutni prioritet. Kroz razne programe i projekte nastojimo pomoći i olakšati roditeljima jer svjesni smo koliki su troškovi kada je školovanje u pitanju. Najbolje to znaju oni koji imaju dvoje, troje ili više djece. A ima li boljeg ulaganja od ulaganja u djecu i obrazovanje, to je jedini ispravan put za budućnost svakog društva“, naglasio je gradonačelnik Ivan Bosančić komentiravši rezultate ovog istraživanja.

Zanimljivo je kako tek nekolicina gradova, samo njih 11, uz pomoć učenicima osnovnih škola izdvaja i za pomoć srednjoškolcima. Osim Vinkovaca, koji po 1.000 kuna daruju svim učenicima prvih razreda srednje škole, isti iznos svojim srednjoškolcima osiguravaju i Dubrovnik, Grubišno Polje i Stari Grad, dok Velika Gorica svim srednjoškolcima osigurava po 800 kuna pomoći.

Gleda li se pak prosječni iznos kojeg su osigurali za svakog učenika osnovne škole, najizdašniji su u Grubišnom Polju sa po 1.000 kuna, te Vinkovcima i Poreču, sa po 700 kuna.

U Županji završen 28. Festival glumca

0

Dodjelom nagrada i priznanja u dvorani “Mladost” u Županji, završio je 28..Festival glumca.

Foto:VSŽ


 

Uz brojna glumačka imena koji su došli dati podršku svojim kolegama glumcima, laureatima ovogodišnjeg Festivala, svečanosti su nazočili: ministar obrane dr.sc. Mario Banožić, župan Damir Dekanić , gradonačelnici gradova Županje i Otoka Damir Juzbašić i Josip Šarić, predstavnici gradova  Vukovara, Vinkovaca i Iloka, te prvi župan naše županije Matej Janković i ostali uzvanici.

Foto:VSŽ


Obraćajući se svima, u svojem govoru župan Dekanić je rekao – “Hvala svima koji ste doprinijeli da se i ove godine održi Festival, iako u malo drugačijim okolnostima. Ovo nije samo Festival glumca već, s pravom to mogu reći, ovo je Festival za glumca, jer su glumci ti koji nam unose radost života i sa žaljenjem moram reći kako večeras svečano zatvaram 28. Festival glumca, ali od sutra se pripremamo za 29. Festival, na kojem sve vas ponovno očekujemo.“

VSŽ Na COVID-19 nema pozitivnih osoba

0

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata nisu evidentirane pozitivne osobe na COVID-19 potvrđene PCR testiranjem. Preminula je jedna osoba.

Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 12820, od kojih je 12454 izliječenih, a ukupno su preminule 263 osobe.

Trenutno je u županiji 21 osoba hospitalizirana zbog COVID-19 bolesti.

U protekla 24 sata testirano je 39 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 86788.

U samoizolaciji se na području županije nalazi  189 osoba.

Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 3 su pozitivne osobe iz sustava zdravstva (2 liječnika, 1 ostali zdravstveni radnik).

U samoizolaciji iz sustava zdravstva nalaze se 2 radnika ( 2 druga zdravstvena radnika).

Iz sustava obrazovanja ukupno je pozitivan 1 nastavnik i 6 učenika.

U samoizolaciji se nalazi  5 nastavnika i 41 učenik.

Dvomjesečni Borna iz Privlake najmlađi sudionik 50. Dječjih vinkovačkih jeseni

0

„Vinkovačke jeseni su za nas svetac”, poruka je ponosnog sugrađanina, Šokca koji je s oduševljenjem pratio povorku 50. Dječjih vinkovačkih jeseni. Ove godine ulicama grada na Bosutu prodefiliralo je 2 500 malih folkloraša iz domovine i inozemstva najavljeni grbom Jeseni, Grada Vinkovaca i Republike Hrvatske, a uslijedili su konjanici, limena glazba i mažoretkinje.

„Neka mimohod krene!,” tradicionalno je dao znak s pozornice 56. Vinkovačkih jeseni domaćin i predsjednik Organizacijskog odbora manifestacije gradonačelnik Ivan Bosančić.

U svečanoj povorci dječjih folklornih skupina prošlo je 35 kulturno-umjetničkih društava kojima je iz back stagea ravnao zadovoljno ZAKUD-ov maestro Franjo Japelj uručivši sudionicima prigodnu zahvalnicu. Djeca su vesela, raspjevana i predivna, a hvala Bogu i vrijeme nas je poslužilo, poručio je. Najmlađi sudionik ovogodišnjih Dječjih Vinkovačkih jeseni bio je dvomjesečni Borna iz Privlake koji je mirno spavao u Šokicinom naručju.

„Ovo je pravi hrvatski grad. Uživam u ovom što vidim, uživam u mladosti, uživam u domoljublju koji izvire iz svakog kutka. Presretna sam što sam imala priliku podijeliti danas ovaj osjećaj s vama,” poručila je uzbuđeno Neda Rosandić Šarić, gošća iz američkog Clevelanda, države Ohio koja je dječji mimohod imala priliku doživjeti uživo. Anita Martinac iz Mostara je dodala „ovdje se uvijek osjećamo kao doma. Prekrasno je ovo doživjeti, biti ambasadorom kulture i pre(o)nositi ovakvo bogatstvo dalje. Topla preporuka i poziv svima doći na Vinkovačke jeseni.”

Jedna od najstarijih priredbi ove godine obilježava pola stoljeća postojanja, a održava se tradicionalno tjedan dana prije Svečanog mimohoda sudionika i revije konjskih zaprega u kojem će, iduće nedjelje, gradom na Bosutu prošetati predstavnici 70 folklornih društava iz Hrvatske, BiH i Srbije koja njeguju izvorni hrvatski folklor.

Ponosne su danas bile majke i bake koje su pratile pogledom djecu i unučad u narodnom ruvu Slavonije i Srijema. S ljubavlju su ga danima štirkale, faltale i glačale za Jeseni, Male, Vinkovačke, praznik folklora koji, prema svemu viđenom, ne mora brinuti za budućnost. I njihovi vršnjaci iz prvih su redova dali podršku prijateljima koji slobodno vrijeme ispunjavaju folklorom.

Program su moderirali uigrani dvojac Marijana Ban i Frano Ridjan, a sve je završilo uz taktove Ostani dite Luke Nižetića koji će i večeras, od 22 sata, zabavljati ponovno sve goste grada na Bosutu.

Izvor: vinkovačke jeseni

Nastupom KUD-a Slavko Janković iz Šiškovaca započele ovogodišnje Folklorne večeri

0

56. Vinkovačke jeseni započele su večeras Folklornim večerima. One traju do srijede i za to vrijeme folklorne skupine pokazat će ono najbolje što su naslijedile od svojih starih i po čemu je upravo njihovo mjesto drugačije. Uživat ćemo ovih večeri u ljepoti narodnoga blaga, oživjeti će naša tradicija i običaji, ali i svi oni koji su desetljećima brižno čuvali i sačuvali tako veliko folklorno i tradicijsko bogatstvo.

Pozornice, trgovi i sokaci u Vinkovcima sljedećih deset dana živjet će Vinkovačke jeseni. Početak svih događanja označio je nastup kulturno umjetničkog društva Slavko Janković iz Šiškovaca kojim je započela ovogodišnja Županijska smotra folklora. Ona će po prvi puta biti održana na središnjoj gradskoj pozornici, a nastupit će ukupno 43 društva iz Vukovarsko-srijemske županije. Predsjednik ZAKUD-a naše županije Andrija Matić bio je domaćin večerašnje svečanosti koju je službeno otvorenom proglasio župan Damir Dekanić.

„Hvaljen Isus i Marija! Svim Vinkovčanima i Vinkovčankama, svim Slavoncima i Slavonkama, svim Šokcima i Šokicama. Ponosan sam što večeras prvi put u svom životu imam priliku otvoriti Folklorne večeri, a nadam se da ću to učiniti još puno puta. Ovim se ponosim, ovo živim, ovo volim, ovo branim. Službeno otvaram 56. Vinkovačke jeseni, uživajte u Vinkovcima svih ovih dana”, poručio je župan Dekanić.


Zamiriši Slavonijo bagremom i trešnjom, okiti se dukatima i šokačkom pjesmom – pjevali su danas Vinkovčani i njihovi gosti uživajući u nastupima devet kulturno umjetničkih društava. I ove će ih godine ocjenjivati stručni žiri, a pozornica će njihova biti sve do 15. rujna.

„Lijepo je biti ovdje na gradskom trgu, uživati u Jesenima, uživati u folkloru i našim KUD-ovima. Hvala svima koji će doprinijeti da i ove Vinkovačke jeseni budu najljepše, za razliku od prošlih koje su protekle u sjeni pandemije. Hvala svima koji daju taj štih Vinkovačkim jesenima kojim se možemo podičiti i reći svima da smo prijestolnica tradicijske kulture. Vjerujem da ćemo zajedno poslati jednu lijepu sliku i pokazati svima da su Vinkovci centar svijeta”, kazao je gradonačelnik grada Vinkovaca Ivan Bosančić.

Izvor: novosti hr


Kako je bilo pogledajte u kratkom videu:

default
default
default
default

Krešimir Šimić i Antonija Radeljić najspremniji su štitovi Domovine

0

Foto: PU vukovarsko-srijemska

Hrvatski policajci i policajke iskazanim su vještinama na natjecanju 3. Memorijal “Šimo Đamić – Štit Domovine – Vukovar 1991.-2021.” dokazali da su dostojanstven i častan štit Domovine i svih njenih građana.

Danas, 10. rujna, u organizaciji Policijske uprave vukovarsko-srijemske i podršku Ravnateljstva policije, održano je natjecanje policijskih službenica i službenika Ministarstva unutarnjih poslova, pod nazivom 3. Memorijal „Šimo Đamić – Štit Domovine – Vukovar 1991.-2021.“.

Uoči 30. obljetnice pada Grada Vukovara, natjecanje je održano na vukovarskom području u sjećanje na sve žrtve Domovinskog rata.

68 natjecatelja, od čega 51 policajac i 7 policajki, četiri veterana specijalne policije, tri vojnika i tri pripadnika slovenske policije prošli su zahtjevnu stazu dugu 35 kilometara, uz 10 kilogramski teret te provođenje složenih vojno-policijskih zadaća, po šumskim i poljskim putevima od Lovasa do Vukovara, kojima su prije 30 godina kročili branitelji Lijepe naše, putevima na kojima su položili svoje živote na oltar Domovine.

Tim putevima kročili su i brojni hrvatski policajci, a među njima i Šimo Đamić, legendarni zapovjednik Specijalne jedinice policije Policijske uprave brodsko-posavske, i time osvjedočili svoju važnu ulogu u uspostavi slobodne i neovisne Hrvatske.

Vodeći brigu o poštivanju epidemioloških preporuka, na cilju podno Vukovarskog vodotornja upriličen je prigodni završni program, kojom prilikom su uzvanici i posjetitelji mogli uživati u izvrsnom nastupu policijske klape Sveti Mihovil iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske, skoku padobranca sa zastavom i demonstraciji borilačkih vještina pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko.

Počasni postroj MUP-a, uz acapella intonaciju hrvatske himne, podignuli su zastavu kojom je obilježen početak završne svečanosti drugog memorijala Šimo Đamić.

Prisutnima se velika i ponosna srca obratio domaćin, načelnik Policijske uprave vukovarsko-srijemske Fabijan Kapular, rekavši između ostaloga: „Ovaj Vodotoranj stoji dan danas, stojao je i prije 30 godina. Na njemu se prkosno vijorila zastava. Vijori se i dan danas. On je ranjen, njega su gađali. On je i dalje prkosno stojao i nije se dao srušiti. Zastava koja se na njemu vijori bila je znak svim braniteljima da je Vukovar još uvijek naš. I dok god se zastava vijorila, borili su se do zadnjeg trena. Na ovom natjecanju su hrvatski policajci, hrvatski vojnici, kolege policajci iz Slovenije i veterani Domovinskog rata – ono veliko zajedništvo koje je vladalo ’91. kada je trebalo obraniti Domovinu imamo i danas.“

Zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša u svom se govoru prisjetio prošlogodišnjeg pobjednika 2. Memorijala Šimo Đamić, nedavno preminulog Zorana Mamuzića rekavši: “Zoran je bio uzor hrvatskog policajca kakav bih želio da svi budu: stručan, obučen, osposobljen, educiran, a pri tome fizički spreman za izvršenje svih zadaća, kao i hrvatski redarstvenici koju su tijekom rata obranili našu Domovinu.“

Prisutnima se prigodnim riječima obratila i državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, Irena Petrijevčanin Vuksanović, izaslanica potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova dr. sc. Davora Božinovića: „Bitno je da naši mladi policajci i policajke, kao i kadeti i kadetkinje Ministarstva obrane budu vođeni istom onom idejom, onom srčanošću i nesebičnošću, kojom su bili vođeni hrvatski branitelji kad su branili Vukovar i sve druge gradove. Ovaj Memorijal nije samo pokazatelj fizičke spreme, on pokazuje srčanost, inat, volju i snagu hrvatske policije, koju su imali i hrvatski policajci prije 30 godina. Ostanite takvi na ponos i čast svima nama i našoj Domovini.“

Prvi je u cilj ušao i zastavu pozdravio Krešimir Šimić (Interventna jedinica policije PU brodsko-posavske). Drugoplasirani je Petar Volarević (Interventna jedinica policije PU dubrovačko-neretvanske), dok je treće mjesto zauzeo Angel Milišić-Zečević (Specijalna jedinica policije Osijek).

Najspremnija policijska službenica je Antonija Radeljić (Interventna jedinica policije PU zadarske), ovogodišnja pobjednica natjecanja oružanih snaga „Prvi za Hrvatsku“ u ženskoj kategoriji. Druga je u cilj ušla prošlogodišnja pobjednica 2. Memorijala Šimo Đamić, Ines Matec Mamuzić (Ured Glavnog ravnatelja policije), dok je na trećem mjestu Nela Marušić (PGP Gvozd, PU sisačko-moslavačka).

U kategoriji veterana Specijalne jedinice policije iz Domovinskog rata, prvo mjesto zauzeo je Krunoslav Ivanušec, drugo Marin Mikulec, te treće Damir Holjevac, dok su u kategoriji ostalih oružanih snaga prvi Igor Kuster (Republika Slovenija), drugi Matej Paradiž (Republika Slovenija) i treći Ivan Gerenčir (MORH).

Državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, Irena Petrijevčanin Vuksanović, zamjenik glavnog ravnatelja policije, Željko Prša i gradonačelnik Grada Vukovara i zastupnik u Hrvatskom Saboru, Ivan Penava, na cilju su dočekali natjecatelje, te najboljima uručili prigodne nagrade – pehare i medalje u obliku Vukovarskog vodotornja te staklene statue s ugraviranim vodotornjem, dok će svim natjecateljima biti uručene učesničke medalje.

Nakon dodjele nagrada, uslijedilo je fotografiranje natjecatelja i uzvanika na vidikovcu Vukovarskog vodotornja.

Iskazanim vještinama i sposobnostima, natjecatelji su dokazali svoju spremnost na odgovor u svakom trenutku na izazove današnjice, i na očuvanje sigurnosti svojih sugrađanki i sugrađana. Hrvatski policajci dostojanstven su i častan štit Domovine i svih njenih građana.

Čestitke svim natjecateljima!

Na Covid-19 pozitivna 21 osoba u županiji

0
U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 21 nova pozitivna osoba na COVID-19 potvrđena PCR testiranjem (4 osobe iz Vinkovaca i Vukovara, 3 osobe iz Vrbanje, 2 osobe iz Račinovaca i po 1 osoba iz Borova, Cerne, Drenovaca, Gradišta, Iloka, Soljana, Starih Mikanovaca i Vođinaca). Preminula je jedna osoba.
Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 12796, od kojih je 12419 izliječenih, a ukupno je preminulo 262 osobe.
Trenutno je u županiji 18 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.
U protekla 24 sata testirano je 268 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 86492.
U samoizolaciji se na području županije nalazi  210 osoba.
Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 1 je pozitivna osoba iz sustava zdravstva (1 ostali zdravstveni radnik).
U samoizolaciji iz sustava zdravstva nalaze se 3 radnika ( 1 med. sestara / tehničar, 2 druga zdravstvena radnika).
Iz sustava obrazovanja ukupno je oboljelo 3 nastavnika i 2 učenika.
U samoizolaciji se nalazi  5 nastavnika i 38 učenika.

PODIJELJENI UGOVORI POMOĆNICIMA U VRTIĆU KOJI ĆE RADITI S DJECOM S POTEŠKOĆAMA

0

Program koji provodi iznimno mali broj gradova i županija u Hrvatskoj u potpunosti je financiran iz proračuna Grada Vinkovaca

 

PODIJELJENI UGOVORI POMOĆNICIMA U VRTIĆU KOJI ĆE RADITI S DJECOM S POTEŠKOĆAMA

 

Vinkovci, 10. rujna 2021.

Šest pomoćnika u vrtiću danas je dobilo ugovore za rad s djecom s poteškoćama u Dječjem vrtiću Vinkovci, za pedagošku 2021./2022. godinu. Ugovore je u Velikoj gradskoj vijećnici podijelio zamjenik gradonačelnika Josip Romić.


Program pomoćnika u vrtiću Grad Vinkovci provodi još od pedagoške 2018./2019. godine, kada su s četiri djeteta radila četiri pomoćnika. Taj broj se u protekle dvije godine povećao na šest pomoćnika za šestero djece, a isti je ostao i ove godine.

„Ovaj projekt provodimo u suradnji s Dječjim vrtićem Vinkovci s ciljem osiguravanja podrške djeci s poteškoćama već od najranije dobi i njihovog lakšeg uključivanja u redovite odgojno obrazovne vrtićke i predškolske skupine. Takav pristup pomaže njihovom socijalnom uključivanju, promatranju i oponašanju modela učenja te s druge strane djecu od najranije dobi senzibilizira i uči uvažavanju različitosti“, rekao je Josip Romić.

Riječ je, naglasio je, o programu koji se u potpunosti financira iz proračuna Grada, a kojeg provodi iznimno mali broj gradova i županija u Hrvatskoj.

Suzana Zidar, ravnateljica Dječjeg vrtića Vinkovci, istaknula je kako pomoćnici u vrtiću pružaju fizičku potporu djeci s težim poteškoćama koja ne mogu samostalno sudjelovati u osnovnim aktivnostima.

„Jedna smo od rijetkih vrtićkih ustanova koja je krenula s ovakvim programom još u vrijeme kada to nije bilo zakonski definirano. Pomoćnici su nam od velikog značaja jer izuzetno je važno da ta djeca imaju pomoć žive osobe. Rad pomoćnika u našem slučaju podrazumijeva kompletnu pomoć djeci, od hranjenja, presvlačenja i obuvanja do odlaska na toalet“, objasnila je ravnateljica Zidar.

Pomoćnici u vrtiću podrška su i odgojiteljicama jer pomažu u provedbi plana i programa rada i provođenju aktivnosti vrtića. A jedna od šest pomoćnica koje su danas dobile ugovore je i Roberta Pavlović iz Vinkovaca kojoj ovo nije prvi put da radi ovaj posao, važno iskustvo stekla je prošle godine.


„Ponekad zna biti naporno, ali kada na kraju dana vidite njihov osmjeh i radost jer su nešto postigli onda sve zaboravite i više ništa nije teško“, poručila je Roberta.

Nakon današnje podjele ugovora, pomoćnici u vrtićima s radom počinju već u ponedjeljak.