Na sastanku su bili i ministar financija Zdravko Marić, također i ovog puta guverner Vujčić, kao i predsjednik Udruge banaka Zdenko Adrović.
Cilj ovog sastanka bio je pronaći rješenje za prešutne minuse u kojima se nalazi 840 tisuća građana bez da su toga uopće i bili svjesni, što znači da su banke praktično odustale od dopuštenih prekoračenja i počele računati kamatne stope za nedozvoljene minuse.
To zakonski nije striktno zabranjeno, odnosno zakon je nedorečen po tom pitanju jer prešutni minusi bi trebali biti iznimka. No, kako je guverner Vujčić prošlog tjedna naglasio, postali su pravilo. Kamatne stope su znatno veće kod prešutnih prekoračenja, u odnosu na dopuštena, stoga je HNB krenuo u inicijativu izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kako bi se one ograničile baš kao i kod dopuštenih.
Nekoliko prijedloga na stolu
– Stav Vlade je fokus na zaštiti potrošača i njihovih interesa, ali uzimajući u obzir kompletnu problematiku – poručio je ministar Marić nakon sastanka dodavši kako se iskristaliziralo nekoliko dobrih prijedloga.
– Vrlo su dobri zato što s jedne strane ispunjavaju načelo socijalne osjetljivosti kao temeljno, a s druge strane i načelo pravednosti, pravičnosti u ovoj temi. Treće načelo, da rješenje i prijedlozi vode prema tome da se usmjerimo na segment dopuštenog prekoračenja, koje bi trebalo biti predominantno, jer je po zakonu on jasnije i transparentnije reguliran i propisan. Ne manje važno je i načelo administriranja cijene toga, da se osigura maksimalna informiranost, transparentnost, jednostavnost i razumljivost, uz što manje administriranja, što je trošak i klijentu i banci – istaknuo je.
Podsjetio je kako od 2010. godine u Zakonu o potrošačkom kreditiranju imamo dva instituta prekoračenja po tekućim računima – dopušteno i prešutno. No, naglasio je, od 2018. naovamo prešutno je postalo predominantni oblik. Gotovo 95 posto svih prekoračenja svelo se na prešutno.
– Dakle, prijedlozi se svode na to da se usmjerimo na segment dopuštenog koji bi trebao biti dominantan – ponovio je.
Naglasio je kako namjera nije, niti bi Vlada to podržala, ukidanje prekoračenja i uvođenje dodatnih pritisaka na život i egzistenciju potrošača.
Guverner Vujčić ocijenio je sastanak konstruktivnim.
– Najvažnije je da se jako dobro razumije kako je došlo do toga da se u velikoj mjeri iz dopuštenih prekoračenja, koji su bili norma do 2018., postupno migrira prema ovim prešutnim. Razlog za to je bio prvenstveno usklađivanje s europskom regulativom oko izračuna efektivne kamatne stope. One uključuju naknade, što je dovelo do postupne migracije prema prešutnim prekoračenjima – istaknuo je podsjetivši na ono što je rekao i prošli tjedan, a to je da je HNB reagirao na to prošle godine jer su tek tada dobili nekoliko prigovora potrošača.
‘Idućih nekoliko dana ćemo se dogovoriti u kojem smjeru ćemo ići’
Prije toga ih nije bilo pa nisu imali potrebe reagirati.
– Od banaka smo tražili rok od 12 mjeseci za podmirenje duga, a kod većih dugovanja i duži rok otplate. Mislim da smo se oko toga svi razumjeli i da se svi slažemo tako da sam uvjeren da će se naći dobro rješenje i da ćemo imati zaštitu potrošača u smislu regulacije nominalne i efektivne kamatne stope i načina otplate duga koji se stvara po minusu vrlo, vrlo brzo – rekao je Vujčić.
Adrović je poručio kako mu je drago što su imali prilike premijeru prenijeti iskustva iz drugih zemalja.
– Drago mi je da možemo raditi na rješenju koje će na neki način zadovoljiti sve strane. Druge zemlje nemaju ograničenu efektivnu kamatnu stopu kao što je slučaj u Hrvatskoj i nadam se da će nova rješenja biti u sličnoj situaciji kao i praksa u drugim zemljama – poručio je.
Prema građanima s nižim primanjima treba biti jasan i nedvosmislen, naglasio je Marić.
– Nažalost, s obzirom na visinu primanja, ta prekoračenja su sastavni dio njihove svakodnevice i nikakva namjera nije da oni dođu u ugrozu. Taj instrument kao takav se neće anulirati i nestati – poručio je.
Suština je da se ono što su sada prešutni minusi vrati pod istu vrstu regulative kao dopušteni minusi, a da se pritom ne dogodi to da dio ljudi s najnižim pitanjima izgube minus, objasnio je Vujčić.
No, na upite novinara kada i na koji način će se to riješiti, hoće li se ići u izmjenu Zakona o potrošačkom kreditiranju kako je htio HNB, nisu još otkrili detalje.
– Različite stvari mogu se različitim instrumentima riješiti. Kod malih minusa naknada pojede kamatne stope. Imamo nekoliko različitih legislativa i to treba srediti kako ne bi došlo do toga da oni s malim minusima postanu neprofitabilni za banke pa ih počnu zatvarati. Najlakše je reći da idemo sve vratiti u dopušteno, ograničiti kamatnu stopu, ali nuspojava toga je da će nam dio ljudi ispasti iz dobivanja minusa, što ne želimo – rekao je guverner Vujčić.
Sadašnja prešutna prekoračenja će ostati, samo se mora regulativa za odobrena prekoračenja onda odnositi i urediti i za njih, dodao je.
Na upit da li HNB to može sam napraviti bez izmjena Zakona, guverner je rekao da baš i ne zna da li mogu to sami.
– Dogovorit ćemo se kako ćemo to napraviti – rekao je.
Postoje dvije solucije, dodao je, a idućih nekoliko dana treba dogovoriti u kojem smjeru će se ići.
– Kad to bude dogovoreno, onda će se znati koje instrumente se može koristiti. Minusi se neće smanjivati ljudima koji imaju dopuštene minuse, to je kriva informacija. Za sada se ništa neće mijenjati – rekao je.
U svakom slučaju, problem je adresiran, a način na koji će se riješiti bit će uskoro poznat, istaknuo je ministar Marić.
– Ovako govoreći postoji rješenje koje možemo naći kroz promjenu koja je u ingerenciji HNB-a. Međutim, s obzirom na to da ima i drugih aspekata, a i sam je Zakon o potrošačkom kreditiranju predviđen za izmjene iduće godine nevezano za ovu problematiku zbog uvođenja eura, mi smo spremni ukoliko bude potreba ići i sa zakonskim izmjenama – rekao je Marić.
‘Ništa nije rađeno van Zakona’
Upitan zašto bi građani sada vjerovali bankama da će sve biti pošteno kad su ih od 2018. prebacivali u te prešutne minuse, Adrović je poručio kako su banke sve radile u skladu sa Zakonom.
– Prešutna i dopuštena prekoračenja su bila apsolutno ravnopravna u primjenu. Ništa od toga nije rađeno van Zakona. Ni u jednom zakonu ne stoji da su prešutna prekoračenja iznimka, to su dva ravnopravna proizvoda koja su se drugačije računala. Sad će se izjednačiti i biti potpuno jednaki. Jedan od prijedloga na stolu je da se ukine ograničenje efektivne kamatne stope, što ne postoji ni u jednoj europskoj zemlji, ali da se uvede ograničenje nominalne kamatne stope – kaže Adrović.
Ministar Marić rekao je da se rješavanje problema vidjeti u idućim danima, pogotovo ako će ići kroz odluku HNB-a. Ako će se ići u promjenu Zakona rekao je da se onda radi o tjednima.
– Koje god rješenje bude dogovoreno, ali mora biti transparentno iskomuniciran prema građanima. Uz sve to neću propustiti spomenuti da trebamo dalje razvijati financijsku pismenost kao najbolji oblik preventive – dodao je Marić.
Marić je na kraju odgovorio i na pitanje o smanjivanju stope poreza na hranu i rekao je da će Vlada do toga doći kada se za to steknu uvjeti jer smo još uvijek u uvjetima pandemije.
