Nedjelja, 17 kolovoza, 2025
20 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Home Blog Page 502

PRIVREMENA OBUSTAVA RADA COVID-19 AMBULANTI

0

PRIVREMENA OBUSTAVA RADA COVID-19 AMBULANTI

„Zbog povoljne epidemiološke situacije na području Vukovarsko-srijemske županije, s danom 05. srpnja 2021. godine privremeno se obustavlja rad izdvojenih ambulanti za pregled bolesnika pod sumnjom na zaraženost koronavirusom – tzv. COVID-19 ambulanti, ustrojenih pri Domu zdravlja Vinkovci, Domu zdravlja Županja i Domu zdravlja Vukovar.

Za vrijeme privremene obustave rada tzv. COVID-19 ambulanti uzimanje briseva za testiranje na virus SARS-CoV-2 obavljati će se na sljedećim lokacijama:

-za potrebe osiguranika s područja Doma zdravlja Vinkovci i Županja u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci i Zavodu za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije,

-za potrebe osiguranika s područja Doma zdravlja Vukovar u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici Vukovar.

Po prestanku rada izdvojenih ambulanti za pregled bolesnika pod sumnjom na zaraženost koronavirusom – tzv. COVID-19 ambulanti, isti prostori moraju biti u svakom trenutku spremni za eventualnu upotrebu i ponovno aktiviranje rada.“- obavještavaju iz Stožera civilne zaštite Vukovarsko-srijemske županije.

RASPORED NASTAVE I ODMORA: Stigao kalendar za iduću školsku godinu, učenici će u klupama biti gotovo do srpnja!

0

Prvo polugodište završava u četvrtak 23. prosinca. Prije toga, učenici će početkom studenoga na kraći jesenski odmor.

Nastava u idućoj školskoj 2021./2022. godini počinje u ponedjeljak 6. rujna, a završava u utorak 21. lipnja 2022. godine, dan uoči praznika antifašističke borbe, odnosno za maturante u srijedu 25. svibnja 2022. godine, piše Slobodna Dalmacija. Učenici osnovnih i srednjih škola u cijeloj zemlji i iduće će školske godine imati jesenske, zimske i proljetne praznike, a zimski praznici planirani su u dva dijela – prvi dio oko Božića i Nove godine, a drugi krajem veljače iduće godine.

U novoobjavljenom kalendaru Ministarstva znanosti i obrazovanja, odnosno Odluci o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2021./2022., tako se navodi kako prvo polugodište završava u četvrtak 23. prosinca. Prije toga, učenici će početkom studenoga na kraći jesenski odmor, koji je planiran za utorak 2. studenoga te srijedu 3. studenoga. S obzirom da je u ponedjeljak 1. studenoga neradni blagdan Svih svetih, a prije toga vikend, učenici će na jesenskom odmoru biti pet dana, a na nastavu se vraćaju u četvrtak 4. studenoga 2021.

Prvi dio zimskih praznika trajat će dva tjedna, od 24. prosinca ove do 7. siječnja iduće godine, s tim da nastava u drugom polugodištu počinje u ponedjeljak 10. siječnja.

Drugi dio zimskog odmora, u trajanju od tjedan dana, pada od 21. do 25. veljače, a učenici se u školske klupe vraćaju u ponedjeljak 28. veljače 2022.

Podsjetimo i kako je kalendarom za aktualnu školsku 2020./2021. godinu bilo predviđeno da se zimski praznici održe u dva dijela. Međutim, zbog pogoršanja epidemiološke slike krajem prošle godine donesena je odluka da učenici ipak na zimskom odmoru ostanu odjednom, to jest u komadu od tri tjedna.

Proljetni praznici, vezani uz blagdan Uskrsa, iduće školske godine počinju na Veliki četvrtak, 14. travnja, a završavaju tjedan dana nakon toga, u petak 22. travnja 2022. Nastava ponovno počinje u ponedjeljak 25. travnja.

Što se tiče još kakvog mogućeg spajanja i uštede pokojeg nastavnog dana, iduće godine za, primjerice, 1. svibnja to baš neće biti moguće jer pada nedjeljom. Ali, zato se neradni blagdan Tijelova 2022. godine obilježava u četvrtak, 16. lipnja, pa bi to mogao biti dobrodošao dan predaha u finišu školske godine prenosi jutarnji hr.

Cerna: prijevarom preuzeo više goveda koje ni nakon godinu dana nije platio

0

Foto: Ilustracija

Prijevarom su dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva oštećena za iznos od više desetaka tisuća kuna.

Policijski službenici PU vukovarsko-srijemske dovršili su kriminalističko istraživanje zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Prijevara u gospodarskom poslovanju na štetu dvojice vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 55- i 30-godišnjaka, oba iz Cerne.

Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je u kolovozu 2020. godine 40-godišnjak s područja Zagrebačke županije, kao direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva, u namjeri pribavljanja nepripadne imovinske koristi, s oštećenicima dogovorio kupnju ukupno 11 grla goveda koje je odmah preuzeo, a do danas nije platio, čime je oštetio obiteljska poljoprivredna gospodarstva za iznos od više desetaka tisuća kuna.

Protiv osumnjičenog policija će nadležnom državnom odvjetništvu podnijeti kaznenu prijavu izvijestili su iz PU Vukovarsko-srijemske.

DVIJE NOVE OSOBE POZITIVNE NA COVID-19

0

DVIJE NOVE POZITIVNE OSOBE

-U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata su dvije nove pozitivne osobe na COVID-19, od kojih je 1 pozitivna na PCR testiranju, a 1 na brzom antigenom testu (2 osobe iz Vinkovaca). Preminula je 1 osoba.

-Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 12388, od kojih je 12041 izliječenih, a ukupno je preminulo 255 osoba.

-Trenutno je u županiji 10 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.

-U protekla 24 sata testirano je 207 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 73457.

-U samoizolaciji na području županije je 196 osoba.

-Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji je pozitivan 1 radnik iz sustava zdravstva (1 liječnik).

-U samoizolaciji iz sustava zdravstva nema zdravstvenih radnika.

Na tekućim računima Hrvata stoji čak 70 milijardi kuna, nikada nisu imali više novca

0

Prosječna realna imovina hrvatskih kućanstava iznosi 113.700 eura, no procijenjeni medijan je znatno niži, 68.900 eura.

Građani u Hrvatskoj uz štednju u bankama izuzetno cijene nekretnine i češće su vlasnici stanova i kuća nego što su to stanovnici razvijenijih zemalja. Toj listi može se dodati štednju u stambenim štedionicama na koje država daje poticaje, koji se mogu podići tek po isteku pet godina štednje, neki će još dodati toj listi sigurnih ulaganja životna osiguranja i štednju u trećem mirovinskom dobrovoljnom stupu.

Nezgoda s nekretninama i novcem uloženim u njih je ta što u situacijama kada vlasniku novac zatreba nije lako brzo prodati tu imovinu da bi se došlo do novca. Slično je i s dobrovoljnom mirovinskom štednjom: njome se može raspolagati s navršenih 50 godina te se jednokratno može dobiti do 30 posto ušteđenog novca, a za ostatak se dogovara isplata, piše Slobodna Dalmacija.

Dobrovoljna mirovinska štednja dobar je izbor svakog tko misli na svoje dane u mirovini, ali je ujedno dobar izbor štednje, s obzirom na prinose koji su veći od kamata na štednju u bankama, kao i činjenice da država građane potiče na ovakvu štednju dodajući im na ukupne uplate u kalendarskoj godini još 15 posto od uplaćene štednje, najviše 750 kuna koliko država uplaćuje na ušteđenih 5000 i više kuna u jednoj godini.

Krajem svibnja ove godine, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u dobrovoljnim mirovinskim fondovima štedjelo je 385 tisuća građana koji su na računima imali 7,1 milijardu kuna neto imovine.

Banke su najčešće izbor građana za štednju i u njima su početkom svibnja imali 229 milijardi kuna. Kako su posljednjih godina kamate na štednju postale gotovo pa nevidljive – u travnju su prosječne kamate na novu kunsku i deviznu štednju, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosile tek 0,08 posto – tako su građani novac počeli čuvati na tekućim, žiro i računima po viđenju umjesto na klasičnoj štednji.

Taj takozvani depozitni novac koji se može povući odmah i ne treba razvrgavati štednju, trenutno iznosi gotovo 70 milijardi kuna, dok kunska štednja stanovništva iznosi 21,7 milijardi kuna, a devizna 137,5 milijardi kuna.

Hrvati drže golem novac u bankama i češće su vlasnici nekretnina nego stanovnici razvijenih zemalja, iz čega bi se pogrešno dalo zaključiti da su bogati i da dobro stoje, jer polovica kućanstava ima manje od 500 eura financijske imovine i nekretnine vrijednosti manje od 68.900 eura.

To je znatno manje od pokazatelja razvijenih i manje razvijenih europskih zemalja. Procijenjeni medijan štednje u bankama za kućanstva iznosi samo 300 eura, što znači da polovica svih kućanstava ima u bankama manje od te svote, a polovica ima više od 300 eura. Taj medijan niži je i od medijana za depozite kućanstava europodručja od 6100 eura i od medijana u Sloveniji od 1000 eura, Slovačkoj od 2000 eura te u Poljskoj od 2800 eura…

Podaci su to iz ankete o financijama i potrošnji kućanstava koju je Hrvatska narodna banka provela u 2017., u sklopu trećeg vala harmoniziranog istraživanja definiranog od Europske središnje banke. Rezultati su objavljeni u listopadu prošle godine i pokazuju da Hrvatska bogatstvom kućanstava i dohotkom znatno zaostaje za europodručjem.

Medijan bruto dohotka kućanstava u Hrvatskoj iznosi 8400 eura, dok je procjena prosječnog bruto dohotka 12.200 eura. Procjena medijana dohotka u europodručju je 31 tisuću eura, dok je prosječni bruto dohodak 42.300 eura za europodručje.

Rezultati ankete pokazali su da realna imovina, odnosno nekretnine, vozila, dragocjenosti te imovina od samozapošljavanja čini dominantan dio bogatstva hrvatskih kućanstava od čak 96,5 posto, dok je udio financijske imovine u ukupnoj vrijednosti imovine samo 3,5 posto.

Prosječna realna imovina hrvatskih kućanstava iznosi 113.700 eura, no procijenjeni medijan je znatno niži 68.900 eura, a medijan realne imovine kućanstava za europodručje gotovo je dvostruko veći i iznosi 131 tisuću eura, prenosi 24 sata hr.

Temperature će ići do 39 Celzijevih stupnjeva, a evo kad slijedi osvježenje

0

Najviša dnevna temperatura bit će između 30 i 35 Celzijevih stupnjeva

Hrvatsku u ponedjeljak očekuje pretežno sunčano i vruće vrijeme, javlja Državni hidrometeorološki zavodi (DHMZ).

Vjetar će puhati većinom slab, u drugom dijelu dana duž obale ponegdje i umjeren jugozapadni i jugoistočni.

Najviša dnevna temperatura bit će između 30 i 35 Celzijevih stupnjeva.

Za danas je za dijelove zemlje upaljen žuti meteoalarm, odnosno upozorenje da je vrijeme potencijalno opasno. Već za utorak je za dijelove zemlje, zagrebačko i karlovačko područje, upaljen narančasti alarm, odnosno upozorenje da će vrijeme biti opasno.

image

Upozorenje za utorak-Dhmz

 

Meteorologinja N1 Televizije Tea Blažević javila je da će u nastavku tjedna biti sve toplije te da nam stiže novi toplinski val. Sredinom tjedna temperature će u dijelovima zemlje ići do 38, 39 Celzijevih stupnjeva.

Rashlađenje stiže u drugom dijelu tjedna, barem u unutrašnjosti, kad treba računati na pljuskove, osobito u četvrtak.

image

Upaljen meteoalarm- Meteoalarm.eu

Lipanj iznadprosječno topal

Kako javlja meteorologinja HRT-a, u utorak i srijedu na kopnu će biti još toplije, danju će biti vruće i vrlo vruće. Prevladavat će sunčano, povremeno uz umjeren, u gorju na udare jak jugozapadni vjetar. U četvrtak su uz pritjecanje nestabilnog zraka izgledni pljuskovi i grmljavina, te okretanje vjetra na sjeverne smjerove, a bit će i manje vruće.

Na Jadranu se nastavlja sunčano vrijeme uz tople noći i vruće dane. U četvrtak i u unutrašnjosti Istre postoji mogućnost za grmljavinske pljuskove, koji se ne mogu isključiti ni ponegdje duž njezine obale. Puhat će umjereno jugo i jugozapadni vjetar, a u četvrtak postupno okretati na sjeverozapadni i zapadni.

Lipanj će u Hrvatskoj završiti sunčano, iznadprosječno toplo i s manjkom kiše. Sušu bi ponegdje mogli ublažiti pljuskovi, za sada najizgledniji u četvrtak, prvog dana srpnja.

Iz Hrvatskog autokluba poručuju da su vremenski uvjeti povoljni za vožnju napominjući međutim kako bi, zbog najava toplinskog vala, svi koji putuju na dužim relacijama trebali krenuti rano ujutro ili kasnije navečer prenosi jutarnji hr.

Očajni ugostitelj: Dajem tisuću kuna onome tko mi pronađe konobara!

0

Usprkos pandemiji, zbog koje su puno ljudi vratilo u Hrvatsku, radnika nedostaje u turizmu, građevinarstvu i drugdje. Politika rasta konkurentnosti na potplaćenim radnicima Hrvatskoj se obila o glavu.

„Dajem tisuću kuna onome tko mi pronađe konobara!“ Vapaj je to jednog očajnog pulskog ugostitelja koji, iako je sezona već počela, a u gradu je sve više turista, traži školovane konobare koji će odraditi sezonu. Bez konobara je ostao jedno jutro jer se jednostavno, nakon burnije noći, nisu pojavili na poslu. A nove je teško pronaći, pa čeka radnike iz Srbije koji još uvijek rješavaju probleme s „papirima.“

Iako su mnogi očekivali da će zbog korone domaćih radnika biti koliko hoćeš jer su se mnogi vratili kući s rada u inozemstvu, te da će poslodavci iskoristiti tu situaciju umanjujući njihova prava, dogodilo se suprotno. Kao i uoči pandemije 2019., i ove je godine na tržištu nestašica domaće radne snage, piše Deutsche Welle.

Ministarstvo unutarnjih poslova od početka godine do 16. lipnja izdalo je 31.157 dozvola za boravak i rad državljana iz trećih zemalja, 13 posto više nego lani u istom razdoblju, ali i petinu manje nego preklani. Samo za djelatnost turizma i ugostiteljstva ove je godine izdana 4.191 dozvola.

„Iako se dio radnika zbog pandemije vratio u Hrvatsku, ipak je u pojedinim djelatnostima i dalje primjetan nedostatak radne snage,  osobito u turizmu i ugostiteljstvu, graditeljstvu, a nedostaje i majstora poput elektroinstalatera i bravara. Od  ožujka 2020. pa do kraja svibnja ove godine javne su vlasti kroz mjere potpore za očuvanje radnih mjesta uplatile više od 10,5 milijardi kuna za više od 680.000 radnika.

Mjerama je obuhvaćeno više od 120.000 obrtnika i poslodavaca”, objašnjava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Za koronakrize sindikalisti su se susretali s raznim zloporabama nekih poslodavaca: od prisilnog slanja radnika na godišnji odmor, rada ljudi koje poslodavci vode na godišnjem, neuplaćivanja pripadajuće razlike između ugovorene plaće i uplaćene državne potpore, sve do umanjenja ugovorene plaće bez radnikove suglasnosti.

Upućivani su na rad od kuće bez dodatka ugovoru o radu, plaćanja povećanih troškova zbog takvog rada, nepoštivanja radnog vremena, neplaćenog prekovremenog rada od kuće, nabraja sindikalist.

Iako u Hrvatsku dolaze raditi ljudi iz Srbije, BiH, Sjeverne Makedonije i Kosova, i njih je sve manje s obzirom da je i njima, kao i Hrvatima, isplativije otići u razvijenije zapadnoeuropske zemlje prenosi poslovni hr.

Stacionarne kamere zabilježile su 90 prekršaja nedopuštene brzine kretanja vozila

0

Fotografija:  ilustracija

Tijekom vikenda, od 25. do 27. lipnja 2021. godine dogodilo se 6 prometnih nesreća.

U Vukovaru, 42-godišnji vozač osobnog automobila pri slijetanju s ceste zadobio je tjelesne ozljede.

Prometne nesreće s materijalnom štetom dogodile su se na autocesti A3 dvije, Mirkovcima, Vinkovcima i Tovarniku.

Tijekom vikenda policijski službenici su zatekli 11 vozača s prisutnošću alkohola u organizmu. Najveća koncentracija, 2,43 g/kg zabilježena je kod 42-godišnjeg vozača u Vukovaru. Jednom vozaču određena je mjera smještanja u posebne prostorije do prestanka djelovanja opojnog sredstva.

Stacionarne kamere zabilježile su 90 prekršaja nedopuštene brzine kretanja vozila, najviše na državnoj cesti D2, 52 prekršaja.

Policija će i nadalje provoditi nadzor sudionika u prometu na cestama, prvenstveno zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, nedopuštene brzine kretanja, nekorištenja sigurnosnog pojasa, nepropisnog prevoženja djece u dječjim sjedalicama i nepropisne uporabe mobitela.

U PROTEKLA 24 SATA NEMA NOVIH OSOBA POZITIVNIH NA COVID-19

0

U PROTEKLA 24 SATA NEMA NOVIH POZITIVNIH OSOBA

-U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata nema novih pozitivnih osoba na COVID-19. Preminulih osoba nema.

-Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 12386, od kojih je 12036 izliječeno, a ukupno su preminule 254 osobe.

-Trenutno je u županiji 12 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.

-U protekla 24 sata testirano je 35 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 73250.

-U samoizolaciji na području županije je 198 osoba.

-Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji je pozitivan 1 radnik iz sustava zdravstva (1 liječnik).

-U samoizolaciji iz sustava zdravstva nema zdravstvenih radnika.

Muškarci koji ožene ovakve žene žive duže i sretniji su

0

Jeste li ikad razmišljali da težina osobe može utjecati na razinu sreće u vezi?

Normalno je ne brinuti se o tome kako vaš partner ili partnerka izgledaju, ako vas razumiju, poštuju i vole, ali otkriveno je da muškarci koji ožene bucmaste žene žive duže.

Evo što kažu studije!

Koji je razlog da muškarci koji ožene bucmaste žene duže žive?

Kao što je gore već rečeno, nebitno je kako osoba izgleda, ako je cijenite zbog toga ko je i kako se ponaša s vama i onima oko vas. Znanstvenici, s druge strane, iznose nekoliko dodataka ovoj temi. Prema novoj studiji, muškarci koji su u vezama sa bucmastim ženama imaju tendenciju da se više smiju i budu bolji od muškaraca sa mršavijim partnerkama kada je u pitanju rješavanje problema.

Ista studija zaključila je da su žene s manjom težinom sklonije manje izražajnim osjećajima.

Argentinski list Nuevo Diario pripremio je članak na temelju rezultata studije koju su proveli liječnici Filemón Alvarado i Edgardo Morales s psihološkog odjela UNAM-a.

Prema istraživanju tima dvojice liječnika, muškarci koji ožene bucmaste žene deset su puta sretniji od muškaraca koji imaju mršavije partnere.

A svi već znamo da sretni ljudi žive duže. Studija je također pokazala da bucmaste žene imaju višu razinu razumijevanja i iščekivanja potreba svog partnera.

Posljednjih godina mnoge su se žene više fokusirale na karijeru, a manje na kuhanje, ali studija je zaključila da bucmaste žene radije kuhaju kako bi zadovoljile potrebe svog partnera.

Drugim riječima, taj višak kilograma je dodatni doprinos ljubavi i osjetljivosti. I svaka bi žena trebala imati samopouzdanja, bez obzira na njezinu težinu.

Tjelesni izgled nije najveće bogatstvo koje čovjek može imati, ali socijalna stigma nas često navodi da u to vjerujemo.