Petak, 15 kolovoza, 2025
19.3 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Home Blog Page 517

Kaufland s polica povlači proizvod zbog ozbiljnog rizika za zdravlje ljudi

0

Predmetni proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

Ministarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o opozivu proizvoda K-Favourites Namaz od pršuta s tartufima 100 g, brojem serije ili šarže 060621, s rokom trajnosti 6.06.2021., zbog utvrđene bakterije Listeria monocytogenes.

Proizvođač je subjekt u poslovanju s hranom Pisinium d.o.o., Stipana Konzula Istrijana 9, 52000 Pazin.

Predmetni proizvod nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu.

Detaljne podatke o proizvodu i povratu proizvoda možete pogledati ovdje.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Pisinium d.o.o., Stipana Konzula Istrijana 9, 52000 Pazin,

Stavlja na tržište: Kaufland Hrvatska k.d., Donje Svetice 14, 10000 Zagreb.

Podrijetlo proizvoda: Hrvatska

U NAŠOJ ŽUPANIJI NA COVID-19 POZITIVNO 40 OSOBA

0

NA COVID-19 POZITIVNO 40 OSOBA

-U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 40 novih pozitivnih osoba na COVID-19, od kojih je 37 pozitivno na PCR testiranju, a 3 na brzom antigenom testu (7 osoba iz Vinkovaca, po 6 iz Županje i Cerne, 3 iz Vukovara, po 2 osobe iz Starih Jankovaca i Tovarnika, te po 1 osoba iz Andrijaševaca, Borova, Iloka, Ivankova, Jarmine, Otoka, Privlake, Rajevog Sela, Rokovaca, Starih Mikanovaca, Nijemaca, Soljana, Štitara i Vođinaca). Preminulih osoba nema.

-Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 12135, od kojih je 11724 izliječenih, a ukupno su preminule 243 osobe.

-Trenutno je u županiji 49 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.

-U protekla 24 sata testirane su 303 osobe, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 65811.

-U samoizolaciji na području županije je 436 osoba.

-Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji je pozitivno 6 radnika iz sustava zdravstva (1 liječnik, 2 medicinske sestre/tehničara, 1 drugi zdravstveni radnik, 2 nezdravstvena radnika).

-U samoizolaciji iz sustava zdravstva su 2 radnika (1 medicinska sestra/tehničar, 1 drugi zdravstveni radnik).

-Iz sustava obrazovanja ukupno je oboljelo 11 nastavnika i 8 učenika. U samoizolaciji se nalazi 5 nastavnika i 157 učenika.

Muškarac iz Virovitice više od šest godina podizao mirovinu mrtve majke

0

Muškarac je oštetio Ministarstvo za novčani iznos veći od 249.000,00 kuna.

Virovitička policija završila je istragu nad 62-godišnjim muškarcem kojeg se tereti da je više od šest godina podizao mirovinu svoje pokojne majke

“Provedenim kriminalističkim istraživanjem, utvrđeno je postojanje osnove sumnje kako je 62 – godišnjak u vremenskom periodu od 1. veljače 2011. godine do 30. lipnja 2017. godine u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi, počinio kazneno djelo prijevare na štetu pravne osobe, tako što je sa računa pokojne majke za koji je bio opunomoćen, koja je preminula tijekom mjeseca siječnja 2011. godine, na bankomatima u Virovitici i Suhopolju, podizao njezinu mjesečnu mirovinu uplaćenu od strane pravne osobe, te na taj način oštetio pravnu osobu za novčani iznos veći od 249.000,00 kuna. Slijedi podnošenje posebnog izvješća ODO u Virovitici”, stoji u izvješću policije, u kojem se ne navodi je li smrt preminule žene prijavljena u trenutku kada se dogodila prenosi vecernji hr.

Vratila se inflacija, prijeti nam novi rast cijena: “Situacija je vrlo opasna”

0

S druge strane, tvrdi Državni zavod za statistiku, pale su cijene hrane i bezalkoholnih pića, i to 0,6 posto, što su rijetki osjetili prilikom kupnje u trgovinama.

Prošli mjesec stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je 2,1 posto. Najviša je to stopa po kojoj rastu cijene u protekle tri godine. Poskupljenja roba i usluga izravan su udar na potrošače, svojevrstan porez koji svi plaćamo.

Statistika pokazuje da su u travnju, u odnosu na isti mjesec prošle godine, najviše poskupjele cijene goriva (25 posto), prijevoza (10 posto), alkohola i duhana (6 posto), rekreacije i kulture (2 posto), komunalija (1,4 posto) i zdravlja (1,2 posto). S druge strane, tvrdi Državni zavod za statistiku, pale su cijene hrane i bezalkoholnih pića, i to 0,6 posto, što su rijetki osjetili prilikom kupnje u trgovinama. Navodi se i da su za 0,1 posto pale cijene odjeće i obuće.

Ono što ekonomiste diljem svijeta najviše brine snažan je rast proizvođačkih cijena u SAD-u i posebice Kini, koju pandemija koronavirusa kao da je zaobišla. U SAD-u na krilima proračunskih poticaja novog predsjednika Joea Bidena inflacija doseže tri posto (što je najviša stopa u 12 godina) dok su cijene dobara u proizvodnji u Kini skočile gotovo sedam posto, što će se prije ili poslije preliti na cijene gotovih, potrošačkih dobara.

Željko Lovrinčević, ekonomist s Ekonomskog instituta Zagreb, upozorava na snažan rast sirovina i proizvođačkih cijena na globalnoj razini, posebno na tržištu Azije. Oporavak od korone u Aziji već je gotova stvar i za Lovrinčevića nije pitanje hoće li se dogoditi prelijevanje cijena u proizvodnji na potrošačke proizvode, nego je pitanje kad će se ono dogoditi. “To je vrlo opasna situacija”, dodaje.

Brine ga i golem višak novca u rukama globalno jakih ulagača koji ulažu i u imovinu, ali i u primarne sirovine, što dodatno steže inflacijski obruč. “Opasno je i ako se inflacijska očekivanja ukorijene u dužem razdoblju, onda svi krenu u kalkulacije i inflacija se uračunava primjerice u ugovore o nabavi ili kolektivne ugovore. Centralne banke morat će birati između dva zla – zla da se probudi inflacija i zla da ranije pokušaju povlačiti monetarne poticaje, što vodi u rast kamata i problema u održivosti javnog duga”, rekao je Lovrinčević za tportal.

Stoga će središnje banke poput Europske središnje banke pokušati prebaciti lopticu na stranu fiskalnih vlasti, od kojih se može očekivati da preuzmu dugoročno poticanje realnog sektora. Fiskalna politika će naravno pokušati vratiti lopticu, a za Hrvatsku je tu važno znati da smo u vrlo specifičnoj situaciji.

“Uvodimo euro. Prebacivanje na teren fiskalne politike ne dolazi u obzir, što znači da će HNB biti pod pritiskom da nastavi opuštenu monetarnu politiku, ali kod nas će najveći amortizer biti novac iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i ostalih fondova EU-a. Taj novac je jako značajan za održavanje stabilnosti cijena i smanjenje pritiska na državni proračun i zaduženje, a ne samo za oporavak”, kaže Lovrinčević.

Prijašnja razdoblja u kojima su cijene rasle zbog rasta cijena sirovina nisu završavala najbolje. Povijesno, najčešće se pojavljivala stagflacija, u kojoj inflacija traje uz slabašan gospodarski rast i znala je trajati po cijelo desetljeće (recimo tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća), sve dok se nisu počistile bilance poduzeća i banaka od raznih loših plasmana. Lovrinčević je blago optimističan jer danas svijet pred sobom ima brojne nove tehnologije i priliku da s njima brže, uz višu proizvodnost, prebrodi loše razdoblje.

“No opet, danas imamo i koronavirus. Ako se u jesen pojavi neki novi soj i pohara svijet, sve postaje neizvjesno i ostaje otvoreno pitanje kako će izgledati oporavak ili kako će dugo trajati stagflacija. Opasno je i to što se u pandemiji dogodila i velika neravnoteža po pitanju raspodjele bogatstva – najbogatiji su se još obogatili dok će srednja klasa i siromašni plaćati – vraćati javne dugove kroz nove potrošačke poreze. To ne samo da je loše za njih, nego može dovesti do raslojavanja društva i pucanja društvenih niti, što je za ozbiljna društva i ozbiljan izazov”, zaključio je Lovrinčević prenosi poslovni hr.

‘Zabrani li se rad nedjeljom, svi će radnici raditi svake subote’

0

U trgovačkim centrima nedjelja je u 2020. bila treći najjači dan, nakon subote i petka.

Idemo s time da se Zakonom o trgovini načelno zabrani rad nedjeljom, osim 16 nedjelja u godini. Time vodimo računa o Hrvatskoj kao o turističkoj zemlji, o gospodarstvu, a dijelom i o potrošačkim navikama te ostvarujemo u znatno većoj mjeri ravnotežu između poslovnog i privatnog, odnosno obiteljskog života – kazao je premijer Andrej Plenković nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, poručivši kako je taj potez u duhu naše tradicije i kulture i dobar za nukleus hrvatskog društva, a to je hrvatska obitelj.

Načelo razmjernosti

Pritom je bitno da sadržaj zakona poštuje načelo razmjernosti, s obzirom na to da znamo kako su prethodna dva pokušaja vezana za neradnu nedjelju završila.

– Zato ovoga puta kroz vrlo temeljit, intenzivan dijalog želimo dobiti potporu za prijedlog koji je balansiraniji i primjereniji nego su to bili različiti prijedlozi u prošlosti – istaknuo je premijer.

No pitaju li se udruženja trgovaca pri HGK i HUP-u, premijer njihovu potporu zasad nema. Većina trgovina “špecerajem” i higijenskim potrepštinama još bi se, kako doznajemo iz razgovora s pojedinima od njih, s time i usuglasila ne bude li previše iznimki u zakonu, zbog čega je on već dva puta padao na Ustavnom sudu – 2004. i 2009. Trgovački centri pak mahom su protiv.

No ako svi zajedno i nemaju ujedinjen stav po pitanju zakona, zajednički stav predstavljen putem udruženja jest da vrijeme pandemije nije nikako dobar trenutak za zabrane rada u bilo kojem smislu, s obzirom na to da se trgovina još nije oporavila od posljedica zatvaranja i pada prodaje prouzročenih restrikcijama koje je propisivao Stožer civilne zaštite.

– Hrvatska se nalazi u razdoblju najveće krize u posljednjih 25 godina i sada nam je važnije nego ikad ponovno pokrenuti gospodarsku djelatnost te osigurati uspješnu turističku sezonu. S obzirom na udio trgovine i turizma u našem BDP-u, nije pametno ograničavati rad tim sektorima u kontekstu krize u kojoj se nalazimo jer ćemo time samo produljiti oporavak i usporiti toliko željeni rast i pomak sa začelja EU – tvrde iz HUP-a. Dopredsjednik Vijeća članica HUP-a i predsjednik uprave Emmezete Slobodan Školnik kaže da ljudi u Hrvatskoj rade 40 sati u tjednu, a kad se to podijeli na šest dana, to je 6,66 sati, uključujući plaćenu pauzu.

Nitko ne radi sve nedjelje

– Nitko u Hrvatskoj ne radi sedam dana u tjednu i “sve nedjelje”. Uobičajeno je da radnici u maloprodaji rade pola nedjelja ili 25 nedjelja u godini, a 25 su slobodni. Ovim se rješenjem nameće da budu slobodni 36 nedjelja, dakle deset nedjelja više bili bi slobodni. No ako se zabrani rad trgovine nedjeljom dio godine, tada će svi radnici raditi sve subote u godini, a to izgleda nikoga ne zabrinjava – kaže Školnik, koji među zabrinjavajuće “nuspojave” novoga zakona ubraja i pad ukupnog BDP-a, prihoda od PDV-a i proračuna, pad prihoda popratnih sektora – logistike, medija, ugostiteljstva, do prelijevanja šopinga preko granice…

Ako se i donese neko rješenje, po njemu bi ono trebalo na snagu stupiti s odgodom od pet godina, kako bi se investicije poduzetnika u proteklom razdoblju imale vremena amortizirati. Iz HGK upozoravaju da cjelokupno gospodarstvo, uključujući trgovce, posluje u otežanim uvjetima.

– Od ožujka 2020., nakon gotovo 5,5 godina rasta prometa u trgovini na malo u kontinuitetu (tek su neki mjeseci bili iznimke), bilježi se pad prometa prema podacima DZS-a za 7%. Tek je u prva tri mjeseca 2021. rastao 6% – napominju.

Razjedinjene članice HGK oko regulacije rada nedjeljom suglasne su samo oko toga da je potrebna veća briga za prava radnika, kao i da se rad nedjeljom mora adekvatno platiti, dok iz sindikata vjeruju kako ovoga puta zakon, koji bi trebao biti donesen do kraja godine, a zaživjeti početkom 2022., nitko neće moći srušiti na Ustavnom sudu. Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, kaže da zakonom samo treba objasniti zašto će benzinske postaje, bolničke trgovine i ostali izuzeci smjeti raditi, kako je to i u drugim zemljama gdje postoje slični zakoni.

– Da se to može, dokazao je nedavno i Ustavni sud Slovenije. Veliki trgovci žalili su se što je samo “malima” do 200 kvadrata dopušten rad, no slovenska presuda je kako je to u skladu s njihovim ustavom – kaže Štulić.

Prema istraživanju koje je Vlada provela krajem 2020., 72% građana je za slobodnu nedjelju u trgovinama. Prema izvješću Porezne uprave, fiskalizacijom je utvrđeno da nedjelja nije najjači dan u trgovini, već su to petak i subota, a nedjelja je najslabija. No podaci o fiskalnim računima samo trgovačkih centara govore kako je njima nedjelja u 2020. bila treći najjači dan, nakon subote i petka.

Izvor: vecernji hr

Danas moguće probijanje zvučnog zida u nekoliko županija

0

Foto: MORH

Letovi će se provoditi uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera, a može se očekivati probijanje zvučnog zida.

U sklopu planiranih zadaća Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, piloti 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila danas će u vremenu od 9 do 16 sati provoditi redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida, javljaju iz MORH-a.

Letovi će se provoditi na području Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije na visini od 1000 do 10.000 metara te na području Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije na visini iznad 10.000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

Tijekom provedbe planiranih letova i uslijed probijanja zvučnog zida očekuje se kratkotrajna pojačana buka te molimo građane za strpljenje i razumijevanje, kažu iz MORH-a.

Varljivo proljeće: Stiže nova promjena vremena, za dijelove Hrvatske izdana upozorenja

0

DHMZ je izdao i upozerenja za utorak i srijedu

Prema prognozi DHMZ-a u većem dijelu Hrvatske nakon sunčanog jutra, doći će do dnevnog razvoj oblaka, a od sredine dana u zapadnim predjelima lokalno će biti i pljuskova s grmljavinom. Najviše sunčana vremena bit će u Dalmaciji. Zatim navečer i u noći na srijedu naoblačenje sa zapada te kiša. Vjetar slab do umjeren, na istoku sjeverozapadni, u gorju jugozapadni. Na Jadranu će puhati umjeren jugozapadnjak i južni vjetar. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 19 i 24 stupnjeva Celzijusovih.

U srijedu će u prvom dijelu dana biti pretežno oblačno s kišom, mjestimice obilnom i praćenom grmljavinom, osobito u zapadnim krajevima. Jug Dalmacije uglavnom suh. Popodne i navečer na Jadranu i predjelima uz njega prestanak kiše i razvedravanje. Vjetar na kopnu slab do umjeren sjeveroistočni i sjeverozapadni. Na moru umjeren jugozapadnjak i jugo najprije na sjevernom dijelu u okretanju na ponegdje jaku buru i sjeverni vjetar, osobito podno Velebita s olujnim udarima. Najniža temperatura zraka od 8 do 12, na moru od 11 do 16 °C. Najviša dnevna većinom od 13 do 18, u Dalmaciji od 19 do 22 °C.

DHMZ je izdao i upozerenja za utorak i srijedu. Za danas je izdano žuto upozorenje za Zagrebačku i Karlovačku regiju zbog mogućih jačih grmljavinskih nevremena. U srijedu je upozorenje prošireno na veći dio zemlje.

DHMZ | Autor : DHMZ


Izvor: vecernji hr

U ŽUPANIJI POZITIVNO 11 NOVIH OSOBA NA COVID-19

0

POZITIVNO 11 OSOBA

-U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8:00 sati, u posljednja 24 sata je 11 novih pozitivnih osoba na COVID-19, od kojih je 8 pozitivno na PCR testiranju, a 3 na brzom antigenom testu (4 osobe iz Vinkovaca, po 2 iz Vođinaca i Starih Mikanovaca, te po 1 osoba iz Jarmine, Privlake i Vukovara). Preminule su 3 osobe.

-Od početka epidemije ukupan broj oboljelih osoba je 12095, od kojih je 11697 izliječenih, a ukupno su preminule 243 osobe.

-Trenutno je u županiji 46 osoba hospitalizirano zbog COVID-19 bolesti.

-U protekla 24 sata testirano je 270 osoba, te je ukupno do sada testiranih osoba na području županije 65508.

-U samoizolaciji na području županije je 421 osoba.

-Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u Vukovarsko-srijemskoj županiji je pozitivno 7 radnika iz sustava zdravstva (1 liječnik, 3 medicinske sestre/tehničara, 1 drugi zdravstveni radnik, 2 nezdravstvena radnika).

-U samoizolaciji iz sustava zdravstva su 3 radnika (2 medicinske sestre/tehničara, 1 drugi zdravstveni radnik).

-Iz sustava obrazovanja ukupno je oboljelo 11 nastavnika i 8 učenika.

-U samoizolaciji se nalazi 3 nastavnika i 158 učenika.

Ivan Bosančić novi-stari gradonačelnik Vinkovaca, ostavio protukandidate bez drugog kruga

Ivan Bosančić osvojio je drugi mandat

Nakon prebrojanih svih glasačkih listića, aktualni gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić (HDZ) pobijedio je s 58,97 posto glasova, a slijede Goran Kajkić (Most, Hrvatski suverenisti, Živi zid) sa 17,06 posto, a Davor Raić) 12,39 posto, a Tihomir Posavčić, kandidat skupine birača, 8,32 posto glasova.

„Najvažnije je da smo bili prepoznati u onome što smo radili u proteklom mandatu i dobili povjerenje naših sugrađana za budući mandat i što nam je pružena prilika raditi za naš grad. To je jedna velika odgovornost, ali i izazov. I moj zamjenik Josip i ja živimo i volimo naš grad, naše Vinkovce i vjerujem kako ćemo pravdati svaki glas koji su nam dali naši sugrađani. Hvala svim sugrađanima koji su izašli danas na birališta i hvala svima koji su sudjelovali u ovom izbornom procesu, čestitke i svim protukandidatima i onima koji će ući u Gradsko vijeće. Čestitka još jednom svima i idemo raditi za naše Vinkovci. Mislim kako je ovaj rezultat i pobjeda u prvom krugu rezultat svega onoga što smo radili u proteklom mandatu i to je za mene najvažnije. Pokazali smo srce za Vinkovce i to su u konačnici glasači i sugrađani i prepoznali, a nastavak projekata će sigurno biti u fokusu i u ovom mandatu i za mene i za Josipa”, poručuje Ivan Bosančić.

Lista HDZ-a, HSU-a, HSP-a, koju vodi Bosančić, osvojila je 48,96 %-50 posto glasova na izborima za Gradsko vijeće Vinkovaca.

Bosančić najavljuje već za danas nastavak posla na terenu sa svojim sugrađanima.

„Sutra idemo ponovno raditi za Vinkovce jer mi nismo zapravo niti stali, ovo je jedna obična radna nedjelja. Neki projekti su u tijeku, a što se tiče ovolikog povjerenja prema nama to se osjeti i u našem svakodnevnom boravku na ulicama i u komunikaciji s ljudima. Nismo niti sumnjali da imamo ovakvu ogromnu podršku. Idemo dalje u nove četiri godine za snažnije i bolje Vinkovce. Djela su bila bitna i mi smo spominjali u kampanji samo ono što smo radili, ako ste primijetili nismo spominjali niti protukandidate niti druge projekte nego samo ono što mi želimo za naše Vinkovce, ali naravno sada nakon izbora stojimo na raspolaganju i za svaku dobru ideju za napredak”, poručuje otvoren i dalje za suradnju prvi čovjek grada na Bosutu čijem se povratku u svakodnevnu rutinu najviše raduju supruga i djeca.

Josip Šarić osvojio je i osmi gradonačelnički mandat u Otoku

Šariću 8.​ mandat

 

Josip Šarić osvojio je i osmi gradonačelnički mandat u Otoku, gdje je, prema izbrojenim glasačkim listićima njegova lista JOSIP ŠARIĆ HDZ, HKS, HSS do 20 sati već osvojio 62 posto glasova -1843 glasa dok protukandidat Slavko Grgić 1060 glasova. Njegova je lista osvojila i većinu, osam mandata u Gradskom vijeću 58,48 %.

“Osmi put sam izborni pobjednik, naši su građani vidjeli da sam dobro dosad radio za dobrobit našeg grada. Vide se projekti koje smo zajedno pokrenuli i ostvarili”,

Hvala na svakom glasu, hvala na ukazanom povjerenju. To mi daje motivaciju i snagu da nastavim još jače i bolje. Hvala mojim suradnicima i koalicijskim partnerima, NASTAVLJAMO ZAJEDNO izjavio je Šarić.

Jedan od zadnjih projekata grada Otoka: