Subota, 10 svibnja, 2025
9 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
Home Blog Page 565

Slavonac izumio stroj za besplatno grijanje

0

Jakobović tvrdi da se njegovim izumom novac uložen u stvaranje hard diska vraća nazad

radionici poznatog slavonskobrodskog inovatora Ivana Jakobovića nastao je još jedan izum koji bi mogao svijetu donijeti pomak u “novo normalno”. Razmišljajući o Teslinoj pumpi, levitaciji i recikliranju magneta koji ostaju nakon što hard disk drive propadne, shvatio je da su kod njih “ostaju” energija i novac uloženi u stvaranje koje se možda može dobiti natrag. Tako je nastao prototip nazvan “D-stroj”.

Riječ je zapravo o uređaju za besplatno grijanje snage veće od 35 kW, čiji se rad zasniva na tome da elektromotor preko aluminijskih diskova s umetnutim magnetima koji se u njemu vrte zagrijava radni fluid, odnosno vodu.

Postrojenje za biodizel

– Uređaj služi za grijanje objekata, a toplinu proizvodimo indukcijskim putem. Magneti se rotiraju nad tri diska pokraj kojih se nalaze bakrene zavojnice te dolazi do indukcije i zagrijavanja do 90 stupnjeva. Nakon toga možemo određivati (regulirati) temperaturu preko zadanih vrijednosti. Za grijanje nam je dovoljna temperatura do 60-70 stupnjeva, što znači da imamo i višak topline. Tada će se, preko komande koju mi odredimo, po potrebi uključivati i isključivati diskovi – objasnio je Jakobović princip rada D-stroja.

Ovaj stroj definira temperaturu i tlak preko broja okretaja elektromotora te može tehnološki proces voditi do ranije nerealiziranih točnosti u promjenama stanja radnog fluida.

Inače, Slavonac se proslavio postrojenjem za biodizel s nula posto sumpora. Patent je prodan za pristojan iznos u Belgiji, gdje je za zasluge dobio i titulu viteza te poziv da svoj laboratorij (i adresu) preseli u tu zemlju. Pristojno se zahvalivši, ostao je u Donjoj Bebrini kraj Slavonskog Broda. Potom je zablistao s UV-ozonskim auspuhom koji umjesto štetnih ispušnih plinova izbacuje “radensku” – smjesu H2O i CO2. Sad je odlučio obuzdati i gravitaciju.

– Inovacije i ideje su čudan proces. Prije nekoliko godina bio sam kod prijatelja na Malom Lošinju i zapuhnuo nas je smrad iz kanti za smeće odmah uz rivu. Vratio sam se doma i u tri tjedna napravio (i patentirao, nap. a.) kantu za smeće s dozatorom i ionizatorom koji sprečavaju nastanak bakterija – kaže Jakobović.

Ubrzo je nastupio jedan od onih trenutaka epifanije koji je inovatorima tako svojstven – nastao je prototip nazvan D-stroj zbog aluminijskih diskova koji se u njemu vrte i recikliranih računalnih diskova iz kojih su uzeti permanentni magneti.

Grijanje fluida u cijevima

Pojednostavljeno rečeno, aluminijski diskovi u koje su umetnuti magneti vrte se na osovini pognojenoj elektromotorom/ generatorom. Između diskova su provučeni snopovi bakrenih cijevi kroz koje prolazi bilo koji fluid. Rotacija magneta izaziva toplinsku indukciju u Cu cijevima i grijanje fluida u njima.

– Novost kod mog izuma je način i izvor topline. Ne radi se o plinu, krutom ili tekućem gorivu, nego baš o indukcijskom grijanju. Elektromotor zarotira diskove s 420 neodimijskih magneta koji su u blizini bakrene zavojnice kroz koju pumpa “tjera” ili cirkulira vodu. Pri tome postižemo konstantnu temperaturu po želji. Kad se temperatura podigne iznad određene vrijednosti, termometar će isključiti elektromotor i temperatura će biti u zadanim vrijednostima – ističe Jakobović. Napominje kako su neke od najvažnijih odlika njegova stroja te što ne zagađuje okoliš i što se energijom opskrbljuje iz fotonaponskog sustava, tako da desetke godina može raditi bez dodatnog ulaganja.

Prva i očigledna primjena – grijanje vode/alkohola/radnog fluida naišla je na kritike konzervativnijih inženjera. Primjedba je opravdana, to isto se može raditi s bojlerom i električnim grijačem. No previdjeli su nešto impresivno – ovaj stroj definira temperaturu i tlak preko broja okretaja elektromotora (i povratne veze) te može laboratorijski, tehnološki ili industrijski proces voditi do dosad nerealiziranih točnosti u promjenama stanja radnog fluida. Najzanimljivija primjena mogla bi biti u modernim liftovima.

U sljedećih 20-30 godina većina zgrada bi trebala postati samodostatna, tj. solarni paneli trebali bi proizvesti svu potrebnu struju bez spoja na električnu mrežu. Ovakav sustav predavao bi višak energije u spremnike tople vode u zgradi ili klimatizacijske sustave. Sad bi svako dizalo u silasku kroz visoke zgrade predavalo višak potencijalne energije radnom fluidu radi grijanja ili hlađenja.

Izvor:vecernji.hr

 

 

 

Vikend izvješće Vukovarsko srijemske prometne policije

0

Tijekom vikenda, od 19. do 21. lipnja 2020. godine dogodilo se 13 prometnih nesreća, od čega 11 prometnih nesreća u kojima je nastupila samo materijalna šteta, jedna prometna nesreća u kojoj je jedna osoba lakše ozlijeđena i jedna prometna nesreća u kojoj je jedna osoba teže ozlijeđena.

U prometnoj nesreći koja se dogodila 19. lipnja oko 18 sati u ulici Dragutina Žanića Karle u Vinkovcima teže je ozlijeđen biciklist uslijed pada na kolnik pješačke staze zbog neoprezne vožnje.

Oko 1 sat 19. lipnja na nerazvrstanoj cesti u blizini mjesnog groblja u Komletincima 18-godišnjak iz Komletinaca je, upravljajući pod utjecajem alkohola u organizmu (1,18g/kg), izgubio nadzor nad upravljačem osobnog automobila „Opel Astra“ vinkovačkih registracijskih oznaka te sletio u desni odvodni kanal. Uslijed udara u kosinu kanala, putnik u istom automobilu, 18-godišnjak iz Otoka, lakše je ozlijeđen. Nakon prometne nesreće mladi vozač je napustio mjesto prometne nesreće, a da o prometnoj nesreći nije obavijestio najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju odnosno nije sačekao dolazak ovlaštene službene osobe koja obavlja očevid. Ubrzo je pronađen u obiteljskoj kući u Komletincima.
Zbog počinjenih prekršaja vozaču slijedi optužni prijedlog Općinskom sudu Vinkovci.

Ističemo kako je 15 vozača zatečeno s prisutnošću alkohola u organizmu, od kojih su tri vozača smještena u posebne prostorije policije do otriježnjenja. Najveća zabilježena koncentracija od 1,83 g/kg utvrđena je kod 30-godišnjeg vozača osobnog automobila u Sotinu, nakon čega je smješten u posebnu prostoriju do otriježnjenja.

S obzirom da je nastavljen trend zatjecanja vozača koji upravljaju vozilom pod utjecajem alkohola u organizmu (tijekom vikenda 15.-17. svibnja 9 vozača je isključeno iz prometa, tijekom vikenda 22.-24. svibnja  iz prometa je isključeno 18 vozača, tijekom vikenda 29.-31. svibnja 13 vozača, tijekom vikenda 5.-7. lipnja 17 vozača, tijekom vikenda 12.-14. lipnja 23 vozača i tijekom vikenda 19.-21. lipnja 15 vozača) policija će i nadalje provoditi pojačani nadzor sudionika u prometu na cestama, prvenstveno zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, nedopuštene brzine kretanja, nekorištenja sigurnosnog pojasa, nepropisnog prevoženja djece u dječjim sjedalicama i nepropisne uporabe mobitela.

U VUKOVARSKO SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI JEDNA NOVOOBOLJELA OSOBA

0

U ŽUPANIJI JEDNA NOVOOBOLJELA OSOBA

💥U Vukovarsko-srijemskoj županiji na #COVID-19 pozitivna je 1 osoba iz Vukovara.

💥Ukupan broj oboljelih osoba od početka epidemije je 42, od kojih je 41 osoba izliječena.

💥U protekla 2 dana testirane su 23 osobe, te je ukupno testiranih do sada na području županije 2332.

💥U samoizolaciji na području županije zbog kontakta s pozitivnim osobama nalazi se 20 osoba.

💥Zdravstvenih radnika u samoizolaciji nema.

Molimo građane da se i dalje pridržavaju svih propisanih mjera.

VIDEO-OTOK MURTER BISER SJEVERNOG JADRANA

0

Otok Murter smjestio se u Šibenskom akvatoriju, koji je mostom spojen s kopnom. Murter se može smatrati svojevrsnim ulazom u poznati Nacionalni Park Kornati, skupinu otočića koji izgledaju kao biseri posuti u moru koji oduzimaju dah svakom posjetitelju. Nešto više od pet tisuća stanovnika danas se većinom bavi turizmom no nije zaboravilo na svoju ribarsku tradiciju te bavljenje maslinarstvom i poljoprivredom.

Dio te tradicije i kulture živi i dalje kroz brojne događaje koji se organiziraju tijekom ljetne sezone kako bi se i turiste pobliže upoznalo s nekadašnjim načinom života na otoku.

Zbog kristalno čistog mora Murter je pravi mamac za sve kupače. Plaže koje morate posjetiti zove se Slanica i Podvrške. To su ujedno najpoznatije murterske plaže čije su pješčane podloge i tirkizno more savršena kombinacija za ljetni odmor. Budući da je plaža popularna možete očekivati i gužve, no ako vam je potrebno više mjesta možete se uputiti na obližnje stijene iznad koje se pruža i borova šuma i splet biciklističkih staza, koje će vam pružiti hlad i potrebno osvježenje od velikih vrućina.

Plaža Slanica je pješćane podloge i samim time pogodna je za djecu jer u blizini ima i bogat sadržaj od kojeg treba izdvojiti ugostiteljske objekte kao i tobogan i igralište za djecu.

 

Pogledajte u videu što smo zabilježili kamerom za vrijeme našeg boravka:

 

 

Kiša zaustavila žetvu, ugrožen pivski ječam

0

Tek što su u Slavoniji pali prvi otkosi pivarskog ječma – učestale kiše zaustavile su žetvu na više od 70 tisuća hektara. Zbog blata kombajni ne mogu u polja, ratari strahuju da vlaga i manjak sunčanih dana u samom finišu ne sruše prinos i kvalitetu zrna. A time i otkupnu cijenu koja je dosad bila itekako isplativa i u rangu s onom europskom.

Olovno nebo nad poljima zrelog ječma ne sluti na dobro. Tek što su na istoku Slavonije krenuli u žetvu, učestale kiše su je prekinule. Ivan Poznar iz grupacije “Axereal” kaže kako će se žetva otegnuti i ne znaju što mogu očekivati. Josip Marošević iz PPK Nova Gradiška naglašava kako će biti problema s bolestima, najviše s fuzariumom. Jer zaštita na klasju više ne djeluje

Ostane li ječam u polju predugo, zrno će proklijati. A to znači – katastrofu. Ne bi zadovoljio standarde kvalitete pivarskog ječma, a zbog mikotoksina teško bi prošao i pod onaj jeftini, stočni. Samo nekoliko sunčanih lipanjskih dana izvuklo bi žetvu, a ratarima osiguralo zaradu.

– Nadamo se barem cijeni od 1,2 kune po kilogramu da se pokriju troškovi, a prinos da bude 5,5 do 6 tona po hektaru, kaže Ivan Junašević iz Nove Gradiške. Ječam bi, objašnjava Mile Pavičić – trebao biti niskih proteina, do 12 posto i vlage do maksimalno 14 posto. Baš to je europski standard kakvoće pivarskog ječma.

Pivarski ječam se u nas zbog dobre kvalitete i stabilne cijene sijao na rekordnim površinama. Na više od 70 tisuća hektara. Dio je trebao završiti u izvozu, u Italiji. Zapelo je zbog  koronavirusa. Voditelj Kooperacije “Axereal” Ivan Ivković naglašava i kako je ova godina specifična za izvoz svih ratarskih kultura. One su još u silosima koji se moraju osloboditi za novu žetvu.

Nije lako ni ratarima, ali ni ovom u nas najvećem otkupljivaču. U ječmeni slad za domaću pivarsku industriju planiraju preraditi više od 60 tisuća tona zrna. Lani je prinos po hektaru premašio 7 tona. Hoćemo li i ove godine imati svjetski prosjek, ovisi o nastavku žetve. A to bi, kažu prognostičari, moglo biti sredinom idućega tjedna.

Izvor:vijesti.hrt.hr

Podrhtavanje u Zagrebu: Potres magnitude 3,1 nekoliko sekundi ljuljao metropolu

0

Seizmolog Krešimir Kuk kaže kako je potres bio magnitude 3,1 po Richteru s epicentrom u Markuševcu piše 24sata.hr..

Novi jači potres kojeg je pratilo nekoliko sekundi jače tutnjave pogodio je u 17.51 sati zagrebačko područje.

Epicentar potresa bio je 6 kilometara sjeveroistočno od centra grada, u Markuševcu. EMSC je prvi izvijestio o potresu navodeći magnitudu 2,9 Richtera, no uskoro su o potresu izvijestili i iz Seizmološke službe RH.

Magnituda potresa iznosila je  3.1 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V (pet) stupnjeva EMS* ljestvice. Prema dosadašnjim informacijama, potres se osjetio u Zagrebu i široj okolici.

Potres se osjetio i u Zagorju: ‘Trajalo je kratko, ali ekran na stolu mi je zaplesao’, kaže čitateljica.

  • U Sigetu kao da je eksplozija gadna bila – piše komentator u Facebook grupi Potres Hrvatska. Iz brojnih zagrebačkih kvartova ljudi šalju komentare kako je potres bio bučniji nego što je stvarno zatreslo.

Zagreb se tresao 1000 puta

Nakon dva snažna potresa jačine 5,5 i 4,8 po Richteru, koji su u ranim jutarnjim satima 22. ožujka pogodili Zagreb, grad se naknadno tresao još oko 1000 puta, što je i očekivano.

Umjeren potres magnitude 3.2 po Richteru koji je pogodio Zagreb 23. travnja, bio je četvrti po jačini od naknadnih potresa koji su pogodili grad i okolicu.

PUŠTEN U POGON SUSTAV NAVODNJAVANJA BLATO-CERNA

PUŠTEN U POGON SUSTAV NAVODNJAVANJA BLATO-CERNA

U sklopu svoje posjete Vukovarsko-srijemskoj županiji, ministrica poljoprivrede mr.sc. Marija Vučković, u pratnji župana Bože Galića posjetila je OPG Lidije Salić u Cerni te se upoznala s njihovom poljoprivrednom proizvodnjom koja se obavlja na 20 hektara, te proizvode kravlje mlijeko i svježi sir od 11 mliječnih krava.

Potom je pušten u pogon sustav navodnjavanja Blato-Cerna, koji se nalazi na neto površini od 550 ha te je jedan od projekata navodnjavanja čija je izgradnja najvećim dijelom (85%) financirana sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Uz ministricu Vučković i župana Galića, svečanosti su nazočili i saborski zastupnik te ujedno i predsjednik Županijske skupštine Dražen Milinković, direktor Hrvatskih voda mr.sc. Zoran Đuroković, ravnateljica APPRRR Matilda Copić.

Odlukom Vlade RH od 17. studenog 2005. godine prihvaćen Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj – NAPNAV. Ubrzo nakon donošenja NAPNAV-a Vukovarsko-srijemska županija među prvima već 2006. godine je izradila i usvojila županijski Plan navodnjavanja, što je bio preduvjet za izradu detaljne projektne dokumentacije pojedinačnih sustava.

Sustav navodnjavanja je orijentiran na poljoprivrednim površinama čiji u korisnici OPG-i a planirana poljoprivredna proizvodnja temeljena na zahtjevnim i dohodovnim kulturama.

Količina vode koju treba osigurati za navodnjavanje površina ovisi o oborinama, uzgajanim kulturama i njihovoj ukupnoj površini. Ukupna količina vode koju je potrebno dovesti do poljoprivrednih površina SN Blata-Cerna, uz procijenjene gubitke od 20%, prema planiranoj strukturi sjetve u sušnoj godini iznosi 1.591.095 m3, a u prosječnoj 1.181.400 m3. Kapacitet 5 crpki u crpnoj stanici je 322l/s.

Vukovarsko-srijemska županija je prijavila dva projekta sustava javnog navodnjavanja Blata-Cerna i Sopot na Natječaj za provedbu podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, provedba tipa operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. Natječaj je objavljen krajem 2016. a u svibnju 2017. potpisani su Ugovori o financiranju.
Prihvatljivi troškovi za SN Blata-Cerna iznose 34.291.812,50 HRK, od toga će se 29.148.040,63 HRK (85%) financirati iz EU fondova i 5.143.771,88 HRK (15%) iz državnih sredstava.

Radovi na izgradnji sustava započeli su početkom rujna 2018. a rok za izvođenje je 18 mjeseci. Izvođač je Zajednica gospodarskih subjekata: Vodoprivreda Vinkovci d.d., AMM d.o.o., Eurco d.d. i Izgradnja-VVK d.o.o. Radovi na izgradnji su uspješno izvršeni u ugovorenom roku te je 21. siječnja 2020. izvršen tehnički pregled i ishođena uporabna dozvola.

Autor:vusz

Vikend izvješće prometne policije vukovarsko srijemske

0

Tijekom vikenda, od 12. do 14. lipnja 2020. godine, dogodilo se 10 prometnih nesreća, od čega dvije prometne nesreće u kojima su ukupno dvije osobe teže ozlijeđene, tri prometne nesreće u kojima su ukupno četiri osobe lakše ozlijeđene te pet prometnih nesreća u kojima je nastupila materijalna šteta.

Na graničnom prijelazu Bajakovo dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba teže ozlijeđena. 47-godišnji vozač osobnog vozila bugarskih registracijskih oznaka, uslijed umora udario je u zaustavljeni osobni automobil srbijanskih registracijskih oznaka koji je bio zaustavljen u koloni vozila ispred graničnog prijelaza. 47-godišnjak je teže ozlijeđen.

Na cesti Negoslavci-Vukovar, 64-godišnji vozač osobnog vozila „mercedes“, vukovarskih registracijskih oznaka, upravljajući pod utjecajem alkohola (1,83 g/kg) uslijed neprilagođene brzine kretanja, skrenuo je na suprotnu prometnu traku te udario u prednji dio osobnog automobila „renault“ vukovarskih registracijskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera upravljala 35-godišnjakinja. 64-godišnjak je teže ozlijeđen, dok je 35-godišnja vozačica iz drugog osobnog vozila lakše ozlijeđena.

Ističemo kako su 23 vozača zatečena s prisutnošću alkohola u organizmu, od kojih je osam vozača smješteno u posebne prostorije policije do otriježnjenja. Najveća izmjerena koncentracija alkohola u organizmu vozača je 2,28 g/kg kod 48-godišnjaka iz Vukovara, koji je zatečen 13. lipnja oko 21 sat u ulici S. Radića u Vukovaru, za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije.

S obzirom da je nastavljen trend zatjecanja vozača koji upravljaju vozilom pod utjecajem alkohola u organizmu, policija će i nadalje provoditi pojačani nadzor sudionika u prometu na cestama, prvenstveno zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, nedopuštene brzine kretanja, nekorištenja sigurnosnog pojasa i nepropisne uporabe mobitela.

 

Izvor:vukovarsko-srijemska-policija.gov.hr

[PROGRAM] 54. ĐAKOVAČKI VEZOVI – OD 29. LIPNJA DO 5. SRPNJA 2020. GODINE

0

[PROGRAM] 54. ĐAKOVAČKI VEZOVI – OD 29. LIPNJA DO 5. SRPNJA 2020. GODINE

Okvirni program 54. Đakovačkih vezova predstavili su danas na tiskovnoj konferenciji gradonačelnik Grada Đakova Marin Mandarić, direktorica Turističke zajednice Grada Đakova Marija Burek te zamjenik gradonačelnika Robert Francem. Ovogodišnji Đakovački vezovi počet će 29. lipnja i trajat će do 5. srpnja. Unatoč tome što se održavaju za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19, Vezovi će imati sve svoje najvažnije segmente – od svečanog otvorenja pred katedralom na Trgu J. J. Strossmayera i to scenskom slikom „Moja duša bećarska…“ u petak 3. srpnja do izbora za najbolje nošeno narodno ruho koji će se ove godine u okviru programa „Slavonijo, zemljo plemenita…“ održati u subotu 4. srpanja pred katedralom, potom svečane povorke te u konačnici do nedjeljnog zatvaranja u Strossmayerovom parku.

Gradonačelnik Marin Mandarić kazao je kako će se Vezovi ove godine prilagoditi aktualnoj situaciji vezanoj uz koronavirus. S obzirom na dobru epidemiološku situaciju u cijeloj državi, a osobito u gradu Đakovu i okolnim općinama, složen je program 54. Đakovačkih vezova. Do prije nekoliko tjedana, rekao je gradonačelnik, sve je bilo pod velikim upitnikom pa i održavanje jedne od najvećih smotri kulture i tradicije u RH. – Prošli tjedan smo bili na radnom sastanku u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo gdje smo definirali tehničke detalje vezane uz organizaciju Vezova, rekao je gradonačelnik dodavši kako je na taj način praktično dobiveno zeleno svjetlo za održavanje manifestacije, ali uz detaljne upute Zavoda za javno zdravstvo i epidemioloških stručnjaka. Program 54. Đakovačkih vezova sadržajno je skromniji nego ranijih godina no, rečeno je na konferenciji, on kvalitativno nije ispod razine do sad održanih manifestacija.

Program ovogodišnjih vezova počinje izložbom Silvije Butković „Zavičaju stari, zemljico od zlata“ u Hrvatskom domu 29. lipnja, isti dan će u Muzeju Đakovštine bit otvorena izložba izbora iz etnografske zbirke Mate Kneževića. Nadalje su u programu 11. Đakovački rezovi – ETNO film festival Srce Slavonije.
I ove teške godine nismo zaboravili na naše najmlađe tako će u sklopu skromnih malih vezova biti održan natječaj za najbolji likovni i literalni rad, dječje radionice i izložbe istražimo Đakovačku katedralu. U sklopu radionice SAKUD-a izrađivati će se tradicionalni zanatima, a posebnost ove godine imamo u specijalnoj izložbi memorijala Hrvatskog ovčara.

(PETAK) 03.07.2020. Kao i svake godine ispred katedrale na Strossmajerovom trgu održati će se program svečaanog otvorenja 54. Đakovačkih vezova pod nazivom ” Moja duša bečarska…” autora i scenarista Mirka Čurića, a redatelja Darka Milasa.
Kroz sedmodnevni program proteže se predstavljanje 50. Revije Đakovačkih vezova, izložba dječjih radova na Korzu, radionice SAKUD-a Đakovštine, 27. specijalna izložba Memorijal „Stjepan Romić“ u Strossmayerovom parku.
(SUBOTA) 04.07.2020. Za promjenu od prijašnjih godina zbog situacije smo promjenili mjesto i vrijeme održavanja izbora najboljeg nošenog narodnog ruha “Slavonijo, zemljo plemenita” koja će se ove godine održati u subotu i to isto kao i otvorenje ispred katedrale na Strossmayeerovom trgu.
(NEDJELJA) 05.07.2020. Svečana povorka u kojoj će sudjelovati domaće folklorne skupine, njih 40-ak. Kako ove godine neće biti povorke Malih vezova, odraslim skupinama bit će dopušteno da u povorku povedu svoje najmlađe.
(NEDJELJA) 05.07.2020. Navečer zatvaranje će ove godine bit održano u Strossmayerovom parku i to programom “Unikatna Hrvatska: slike, zvuci i okusi” kojim KUD Tena – FA Slavonske kraljice obilježava 35 godina djelovanja, a TS Dyaco 30. Ondje će se dodijeliti Zeleno srce Đakova i nagrada za najbolje uređeni izlog.
Sudionici današnje tiskovne konferencije pozvali su sve one koji dođu na 54. Đakovačke vezove na pridržavanje propisanih epidemioloških mjera.
foto/info: ETNOportal

Soljani-Zbog leda, prvu berbu lubenica očekuju tek sredinom srpnja

OBITELJ ĆURDO POD LUBENICAMA IMA OKO ŠEST HEKTARA

SOLJANI – Nevrijeme i tuča veličine lješnjaka koji su krajem svibnja zahvatili područje općine Vrbanja na istoku županjske Posavine pričinili su štete na poljima Stjepana Ćurde u Soljanima. Najviše su stradali nasadi lubenica koji su do tada bili u odličnom stanju i vrlo obećavajući.

  • Sve je bilo super dok nas nije pogodio led. Lubenice koje su trebale biti rane više neće biti rani urod. Umjesto krajem lipnja i početkom srpnja berba će početi tek sredinom srpnja. Prvi plodovi, koji su već bili veličine jabuke, su izudarani, treba ih otkinuti da ne crpe lozu koja je također oštećena. Za oporavak sada treba dosta dodatne zaštite i prehrane, puno je dodatnih troškova, rada i truda. A koliko će se loza uspjeti oporaviti i izgurati druge plodove, to ćemo tek vidjeti – govori nam Stjepan.

I prekjučer je s obitelji i prijateljima okopavao nasade i uklanjao uništeno kako bi se smanjila šteta. I ove je godine lubenicama zasadio oko šest hektara. Nije išao s direktnom sjetvom, koja inače kreće početkom svibnja, nego prvo sa sadnicama u plasteniku koje je kalemio na određenu podlogu kako bi dobio na kvaliteti i prinosu lubenice te otpornosti na bolesti, što je vrlo važno s obzirom na sve čudnije vremenske prilike. Kalemljene sadnice su, pojasnio nam je, na neki način ipak sigurnost za bolju i kvalitetniju proizvodnju.

Riječ je oko 25.000 sadnica i to je velik posao koji zahtijeva puno ručnog rada pa je vrijedna ekipa koju je okupio imala danima što raditi. Ove su se godine odlučili i na pokusnu proizvodnju minilubenica koje nakon berbe teže od kilogram i pol do dvije. Zasadili su oko 2000 sadnica. Trendovi se, napominje Stjepan, mijenjaju i kupci su nekada tražili što veće lubenice, i 15-kilašice, jer je bilo pravilo što veće to bolje. Sada su zahtjevi za lubenice od 8 do 12 kilograma i sve je više upita za minilubenice.

Ovisno o tome kako će se pokazati, kakvi će biti prinos i plasman, odlučit će o mogućem povećanju površina pod minilubenicom. Za njih su veći troškovi u odnosu na standardnu lubenicu, ali je i otkupna cijena puno veća. Priznaje da je razočaran zbog vremenskih prilika jer sve dobro krene, a onda led u nekoliko minuta uništa sav trud, pričini veliku štetu pa čovjek izgubi i volju. Tako je bilo i lani.

Lubenica je bila odlične kvalitete, otkupna cijena iznadprosječna i onda pet dana prije berbe Soljane je poharalo olujno nevrijeme i lubenice je potukao led. Bile su iskvrcane i trgovački centri nisu ih htjeli pa je prodaja rješavana po privatnim linijama. A prošle godine, za razliku od prijašnjih, za lubenicu nije ugovorio policu osiguranja, a led je zahvatio kompletnu površinu. Poučen lošim iskustvom, ove je godine sav urod na vrijeme osigurao.
“Nadam se da leda više neće biti, vlage sada ima dovoljno, još samo da ugrije jer lubenica voli sunce i valjda će biti dobro”, zaključuje.
Marija Lešić Omerović

Stjepan Ćurdo proizvođač lubenica

Prve plodove lubenice, koji su bili veličine jabuke, led je izudarao i trebalo ih je otkinuti da ne crpe također oštećenu lozu. Za oporavak sada treba dosta dodatne zaštite i prehrane, puno je dodatnih troškova, rada i truda

GUŠI IH UVOZ

Ulazni troškovi za proizvodnju lubenice veći su od 10.000 kuna po hektaru, sjeme je skupo, sve su hibridi i to je, ističe Ćurdo, ozbiljna proizvodnja, bez improvizacije. On ima dugogodišnji ugovor s jednim poznatim trgovačkim lancem. Otkupna cijena lubenice nije unaprijed dogovorena i određuje je tržište. A uvozne lubenice i nelojalna konkurencija već godinama guše domaće proizvođače i uništavaju njihovu proizvodnju.

Izvor:glas-slavonije.hr