Nasilje nad ženama i djevojkama jedno je od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava u svijetu, a na današnji dan, 25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u cilju povećavanja svijesti o ovoj problematici koja je prisutna diljem svijeta…
Znak sjećanja na žrtve nasilja
Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama, obilježava se odlukom Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine, u znak sjećanja na dan kada je 25. studenog 1960. godine sestre Patriu, Minervu i Mariu Teresu Mirabal u Dominikanskoj republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Aktivistice protiv nasilja u obitelji ovaj dan obilježavaju od 1981. godine.
Nasilje nad ženama i djevojkama jedno je od najrasprostranjenijih kršenja ljudskih prava u svijetu.
U Kanadi je svaka deseta žena žrtva nasilja svog partnera, u SAD-u svaka šesta. U Republici Hrvatskoj svakih se 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena. Ovi podaci samo su djelomično točni jer većina nasilja ostaje neregistrirana. Zato se žene diljem svijeta same organiziraju i otvaraju skloništa za žene žrtve nasilja u obitelji.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj
Iako se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava 25. studenoga, u Hrvatskoj se današnji dan posebno obilježava u spomen na događaj kada je policajac Mato Oraškić 22. rujna 1999. ušetao u sudnicu na Općinskom sudu u Zagrebu s pištoljem i ubio sutkinju, odvjetnicu i suprugu te ranio zapisničarku. Svoju suprugu je tijekom zajedničkog života tukao, psihički zlostavljao te je smatrao svojim vlasništvom. Stoga je baš taj dan određen kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj, od strane Hrvatskog sabora 15. listopada 2004. godine.
Osnovni cilj je podsjetiti i senzibilizirati društvo na problematiku nasilja nad ženama te poslati jasnu poruku da se nasilje ne tolerira.
Godina 2020. još je i gora kada je riječ o nasilju nad ženama te se ono uslijed pandemije koronavirusa naziva “pandemijom u sjeni“ jer su žene diljem svijeta zatvorene kod kuće sa svojim zlostavljačima.
Jeste li znali?
Svaka treća žena i djevojka doživi fizičko ili seksualno nasilje tijekom života, najčešće od strane intimnog partnera.
Podaci koji se pojavljuju pokazuju porast broja poziva na telefonske brojeve za pomoć nasilju u obitelji u mnogim zemljama od izbijanja COVID-19.
Samo 52 posto žena u braku ili u zajednici slobodno donosi vlastite odluke o seksualnim odnosima, upotrebi kontracepcije i zdravstvenoj zaštiti.
71 posto svih žrtava trgovine ljudima diljem svijeta su žene i djevojke, a 3 od 4 ove žene i djevojke su seksualno iskorištene.
Što može biti učinjeno po pitanju nasilja nad ženama tijekom pandemije
Iako svjesni kako je COVID-19 pandemija postavila ogroman teret na zdravstvene sustave, uključujući zdravstvene radnike/ce na prvom mjestu, neke stvari mogu pomoći ublažavanju utjecaja nasilja na žene i djecu tijekom ove pandemije.
Vlade i donositelji politika u planove spremnosti i reagiranja na COVID-19 moraju uključiti usluge koje će se baviti nasiljem nad ženama, dati im resurse i utvrditi načine kako ih učiniti dostupnim u okviru mjera socijalne distance.
Zdravstvene ustanove trebaju identificirati podatke o dostupnim lokalnim uslugama (npr. telefonske linije, skloništa, krizni centri za silovanje, savjetovanje) za žrtve nasilja, uključujući radno vrijeme, podatke za kontakt, mogu li se usluge ponuditi na daljinu, itd.
Zdravstveni radnici/e moraju biti svjesni rizika i zdravstvenih posljedica nasilja nad ženama. Oni mogu pomoći ženama koje to otkriju nudeći prvu pomoć i odgovarajuću medicinsku pomoć. Pomoć pri prvom kontaktu uključuje: empatično slušanje bez osuđivanja, ispitivanje o potrebama i brigama žrtve, uvažavanje iskustva i osjećaja, povećanje osjećaja sigurnosti, povezivanje žrtve s adekvatnom podrškom.
Nevladine organizacije trebaju u svoje planove odgovora na COVID-19 uključiti usluge za žene izložene nasilju i njihovu djecu te prikupiti podatke o prijavljenim slučajevima nasilja nad ženama.
Članovi zajednice trebali bi biti svjesni povećanog rizika od nasilja nad ženama tijekom ove pandemije i potrebe da budu u kontaktu i podržavaju žene koje su izložene nasilju te da imaju informacije o tome gdje je pomoć žrtvama dostupna. Važno je osigurati da se sigurno poveže sa ženama kada je nasilnik prisutan u kući.
Ženama koje doživljavaju nasilje bitno je pronaći podršku od strane obitelji i prijatelja, potražiti podršku putem telefonske linije za pomoć ili potražiti lokalne službe za žrtve nasilja. Također, korisno je imati sigurnosni plan u slučaju da nasilje eskalira. To uključuje uspostavljanje kontakta sa susjedima, prijateljima, rođacima ili skloništima u slučaju da moraju odmah napustiti svoj dom prenosi sensa hr.