Većina članova Odbora za zapošljavanje Europskog parlamenta usvojila je odluku kojom se traži da članice EU moraju osigurati radnicima pravo na prestanak komunikacije nakon isteka radnog vremena.

Pandemija korona virusa prisilila je radnike diljem Europe na rad od kuće. S takvim je oblikom rada poraslo i očekivanje raznih poslodavaca za konstantnim očekivanjem dostupnosti radnika.

Kako se radnici ne bi preopteretili radom, većina je članova Europskog parlamenta usvojila odluku kojom se radnicima osigurava pravo na učinkovito prekidanje veze, odnosno prestanak komunikacije nakon isteka radnog vremena, prenosi Poslovni.hr.

Ovo se pitanje u Europskom parlamentu nametnulo s povećanim brojem radnika od kuće uslijed pandemije koronavirusa. Za odluku je potvrdno glasao 31 član Odbora, dok ih je 6 bilo protiv, a 18 suzdržano.

U objašnjenjima za ovakvu inicijativu pozivaju se i na stavove zastupnika u Europskom parlamentu koji također ukazuju na sve izraženiju potrebu da mogućnost isključivanja s posla bude temeljno pravo, da radnicima bude dopušteno da se bez ikakvih posljedica mogu suzdržati od radnih zadataka, telefonske i komunikacije putem e-maila nakon isteka radnog vremena.

Prema podacima Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih uvjeta Eurofound, od izbijanja pandemije u članicama EU više od trećine zaposlenika radi od kuće.

Činjenica je da je i prije pandemije digitalizacija otvorila sve više prostora za mobilnost i seljenje posla izvan ureda i njegovo obavljanje u bilo koje vrijeme, kao i da se kroz nacionalne regulative i kolektivne ugovore već provlači ova problematika, no tek sada se ozbiljnije otvara pitanje utvrđivanja granice između posla i privatnog života na razini cijele EU.

Kultura “uvijek uključenosti” i sve veće očekivanje da bi radnici trebali biti dostupni u bilo kojem trenutku mogu negativno utjecati na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit, tvrdi Odbor za zapošljavanje.

Jedinstven europski pravni okvir ne postoji, a prvi idući korak u ugrađivanju ove rezolucije u regulativu bit će izglasavanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u siječnju iduće godine, a nakon odobrenja zastupnika bit će upućena EK i članicama EU kako bi bila ugrađena u njihove regulative.

Hrvatska je po Eurostatovu istraživanju iz 2019. inače bila na samom začelju u EU po učestalosti rada od kuće. Prije pandemije je od doma uvijek radilo samo 1,9 posto, a ponekad pet posto zaposlenika. No, ne postoje istraživanja koliko radnika poslodavci kontaktiraju izvan radnog vremena.

Na europskoj razini procjenjuje se, pak, da su u vrijeme pandemije oko 20% zaposlenika i 14% zaposlenica poslodavci kontaktirali u slobodno vrijeme, a postotak raste s visinom funkcije zaposlenika. Najviše je ‘labavo’ radno vrijeme izraženo u sektoru nekretnina i komunikacija, no obuhvaća i razna administrativna i tehnička zanimanja.

Tjedni prosjek nam je porastao za 3,7 posto u zadnjih tjedan dana, a u proteklom tjednu je bilo 17,3 postotno povećanje‘

Nacionalni stožer civilne zaštite održava konferenciju za novinare na kojoj su iznijeli službene podatke o broju zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj u posljednja 24 sata i govoriti o mjerama koje za cilj imaju suzbijanje epidemije.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 4.520 novih slučajeva zaraze koronavirusom, izvijestili su na konferenciji Stožera. Preminulo je 69 osoba.

Čelni čovjek HZJZ-a Krunoslav Capak se osvrnuo na aktualnu epidemiološku situaciju.

Visoka incidencija

• Tjedni prosjek nam je porastao za 3,7 posto u zadnjih tjedan dana, a u proteklom tjednu je bilo 17,3 postotno povećanje, a u tjednu prije 15-postotno povećanje. Incidencija nam je i dalje visoka. Govorim o sedmodnevnoj incidenciji na 100.000 stanovnika, koja trenutno iznosi 582,1. Najvišu ima Međimurska županija, zatim Varaždinska i onda Krapinsko-zagorska. Najbolje stoje Dubrovačko-neretvanska, Istarska i Požeško-slavonska županija. Kada pogledamo ljestvicu EU, Hrvatska je na 26. mjestu i višu incidenciju trenutno ima samo Luksemburg. Mortalitet – Hrvatska je na 15. mjestu zemalja EU, sa stopom mortaliteta od 547,8 na milijun stanovnika. Udio pozitivnih testova je u 14 dana 35,6 posto. Od nas su lošije Bugarska i Poljska, a ostale zemlje imaju niži udio pozitivnih, rekao je Capak.

Novinarima se obratio i ministar zdravstva Vili Beroš.

– Važna je briga i o zdravstvenim djelatnicima koji su izloženi određenim iskustvima koja nadilaze sva dosadašnja s obzirom na težinu bolesti i broj umrlih. Naglasio bih aktivnosti u KB Dubrava gdje je zbog velikog broja bolesnika ustrojena stalna psihološko-psihijatrijska pomoć zdravstvenim djelatnicima. Hvala djelatnicima psihijatrije i psihologije na tome. Tu je aktivnost i u Vrapču, gdje imamo dva programa psihološke pomoći u svrhu sprečavanja burnout sindroma. Omogućava se nekoliko razina skrbi, organiziraju se radionice s idejom psihološke pomoći. Razvijen je debriefing gdje se ciljanim skupinama pokušava kroz razne načine pomoći. Tu je i Hrvatska psihološka komora. Uspostavljena je mreža hitnih telefona, 5 u Zagrebu. Psiholozi dežuraju i pružaju građanima psihološku pomoć. Odgovaramo na sve izazove na koje nailazimo. Činilo nam se da će ova ugroza proći, ali sada se moramo prilagoditi i dati i psihološke odgovore na tu situaciju, rekao je Beroš.

• Razgovarali smo generalno o kriterijima za pojačavanje ili smanjenje mjera. Mi ćemo 21. razmatrati situaciju. Ako se u međuvremenu dogodi pogoršanje, razmotrit ćemo i pojačanje mjera. U svim ovim mjerama postoji mogućnost dodatnog smanjenja broja okupljanja, dodatnog smanjenja aktivnosti itd. Razmišljamo da, ako bude potrebno, gospodarske, društvene aktivnosti ćemo dodatno ograničavati. 21. je datum kada ove mjere prestanu važiti, a kad uočimo dodatnu potrebu da se mjere postrože, radit ćemo na tome – poručio je pak Capak.

Nove mjere za dućane i šoping centre

Ministar Davor Božinović detaljno je objasnio nove mjere za trgovine:

• Pripremili smo odluku koja će vjerojatno tijekom dana biti potpisana, a odnosi se na posebnu organizaciju djelatnosti trgovina u razdoblju od 12. prosinca do 10. siječnja. Razvrstane su prodavaonice i trgovački centri tako da se određuju grupacije prema površini prodajnog prostora. Ukupna površna trgovine umanjena za skladište i sanitarne čvorove, stubišta, tehničke prostore i sl. Broj kupaca koji istovremeno mogu biti u prodavaonici ili centru ograničit će se tako da u prod koje imaju do 10 kvadrata neto površine prodajnog prostora istovremeno može biti samo jedan kupac. Za one 11-100 kvadrata najveći dopušteni broj kupaca određuje se tako da za svakog kupca mora biti najmanje 10 kvadratnih metara. Od 101 do 200 m2 neto površine mogu imati broj kupaca koji se određuje tako da za svakog mora biti osigurano najmanje 12 četvornih metara. Za prodavaonice od 201 do 2000 kvadrata mora biti najmanje 16 metara kvadratnih za kupca, a za one s više od 2000 kvadrata određuje se da za svakog kupca mora biti osigurano najmanje 20 m2.

Za trgovačke centre najveći dopušteni broj kupaca koji istovremeno može biti, za svakog kupca mora biti najmanje 16 četvornih metara. Prodavaonice i trgovački centri moraju istaknuti obavijest o najvećem mogućem broju kupaca i strogo se moraju pridržavati tog ograničenja. Sve prodavaonice i centri su obavezni za vrijeme dolaska većeg broja kupaca poduzeti dodatne mjere kako ne bi istovremeno bilo više ljudi od dopuštenog. Za prodavaonice s više od 2000 m2 površine i trgovačke centre uvode se i dodatne epidemiološke mjere: obustava organiziranog prijevoza za kupce, sprečavanje ulaska prekomjernog broja kupaca, uvođenje redara koji će spriječiti ulazak kada je broj više od 90% maksimalno dopuštenog broja. Obveza fizičkog sjedenja na zajedničkim dijelovima, uklanjanje namještaja za sjedenje, onemogućenje korištenja aparata za zabavu… Obveza organiziranog upozorenja kupaca na mjere, a nadležnoj službi civilne zaštite moraju se dati podaci evidencije ventilacije, prozračivanja i izmjene zraka.

Ministar Božinović je odgovorio na pitanje što s onim ljudima koji ne mogu ući u trgovine jer je unutra već velik broj kupaca.

– Ova odluka je donesena u razgovoru s predstavnicima trgovina koji će učiniti sve što mogu. Ako se mjere ne poštuju, onda postoji sankcioniranje, što nastojimo izbjeći. Ako se pokaže da je to mjesto u kojem se širi zaraza, mislim da je jasno da je svima u interesu da se maksimalno angažiraju i mi računamo na to da se mjere poštuju. Brojka je primjerena situaciji tako da se ne bi trebale stvarati gužve, ali ako građani vide da su redovi veliki, odustat će, možda krenuti u drugo vrijeme ili drugi dućan. Ne možemo propisati sve situacije. Ovo je odluka koja je racionalna, da jedna važna djelatnost ostane otvorena. Svima je to jasno. Redovi, kao i u prvom razdoblju u proljeće se mogu stvoriti, obično su vani. I danas ljudi stoje u redovima pred nekim institucijama, pošta, banka.. Nažalost tako je ali moramo učiniti sve da spriječimo da se ljudi okupljaju u zatvorenom jer u ovo doba godine je to jedan od najrizičnijih faktora širenja zaraze. Zajedno smo u ovome, partneri smo i predstavnici trgovina i centara, predstavnici Stožera, civilne zaštite i drugih, i siguran sam da ćemo svi učiniti sve da se poslovanje nastavi, odgovorio je Božinović.

Capak: Nadamo se da ćemo malo opuštenije dočekati Božić

Capak se osvrnuo na datum 21.12., nekoliko dana prije Božića, te odgovorio na pitanje je li to prekasno da dođe do neke nove odluke, s obzirom na blagdane.

– Ove mjere vrijede do 21. ali mi ćemo na dnevnoj bazi raspravljati o potrebi uvođenja novih ili pooštravanja ili popuštanja mjera. Svakako 21. donosimo nove odluke. Možemo se nadati da će situacija biti povoljnija nego sada i da ćemo na malo opušteniji način dočekati Božić, rekao je Capak.

• Mi ćemo donijeti odluku tijekom dana, ona bi počela vrijediti od 12.12. do 10. siječnja. Planiramo da trgovine budu otvorene do 10. siječnja, bez obzira na ovu odluku o nužnim mjerama. Predviđamo da će trgovine raditi do 10 siječnja, ali nitko ne može reći hoće li doći do naglog pogoršanja ili poboljšanja. Imamo u vidu sve elemente koji su nam dostupni i donijeli smo ovakvu odluku, dodao je Božinović.

Krunoslav Capak je odgovorio i na pitanje o broju okupljenih ispred Crkvi te na, primjerice, klizalištu.

• Donesena je horizontalna odluka o maksimalnom broju okupljanja na jednom mjestu, pa su to onda i crkve i klizališta. Ja ne znam kako odgovoriti na ovo pitanje. Odlučeno je ovako kako jest i maksimalan broj okupljenih je 25. Ako se pokaže potreba da se nešto mijenja, razmotrit ćemo to. Ograničenje od 25 ljudi vrijedi i za zatvorene i otvorene prostore jednako. Na jednom mjestu se može okupiti 25 ljudi.

Pojačane kontrole na tržnicama

Odluka o ograničenju broja kupaca ne vrijedi za tržnice.

• Provodi se stroža kontrola pa nema u pripremi novih odluka. Ali ovisno o razvoju situacije, o svemu se može razgovarati, ali u ovom trenutku naglasak se stavlja na pojačanu kontrolu inspekcija na tržnicama, rekao je Božinović.

Testiranje u velikim firmama u Varaždinskoj županiji

Capak je govorio i o antigenskim testovima i najavio novost za Varaždinsku županiju.

• Postoji više načina upotrebe brzih antigenskih testova, koji se koriste u dijagnostici uz uvjet da se negativni provjeravaju na PCR testu. Drugi način upotrebe je na hitnoj pomoći kada treba utvrditi je li pacijent pozitivan ili ne zbog budućeg zahvata, a treći način je screening. To je epidemiološka mjera gdje se među asimptomatskim provodi testiranje da se vidi koliko je pozitivnih. Oni koji su pozitivni tamo se provjeravaju na PCR testovima. U domovima za starije je to epidemiološka mjera, da se vidi koliko među asimptomatskim zaposlenicima i korisnicima ima pozitivnih, i da se njih hitno izolira. Rezultati će se objaviti kad to sve bude završeno. Ako se uoči da su škole problem, provodit će se i na drugim mjestima. Prilikom boravka u Varaždinu predstavnika Nacionalnog stožera rečeno je da su njima problem velike firme s puno zaposlenih, ima puno pozitivnih. Pokrenuli smo jučer sa Zavodom za javno zdravstvo u Varaždinu projekt gdje će se testirati velike firme s puno zaposlenih. Već danas se postavljaju tehnički uvjeti za testove u Calzedoniji s preko 2000 zaposlenih. U iduća dva tjedna testirat ćemo oko 10.000 zaposlenika u velikim firmama na području Varaždinske županije. Testiranje započinje HZJZ, a onda ćemo testove i znanje ostaviti Varaždinskoj županiji, a možemo to napraviti i u svim drugim županijama.

Mobilizacija zdravstvenih djelatnika

Beroš se osvrnuo na obolijevanje zdravstvenog kadra i njihov nedostatak.

• U pojedinim sredinama zbog samoizolacije, obolijevanja, dolazi do problema u funkcioniranju. Jučer u Čakovcu imamo manjak liječnika. Ne preostaje nam ništa nego sagledati kapacitete u okolnim županijama i mobilizirati zdravstvene djelatnike. U Slavonskom Brodu ima specijalista i specijalizanata interne koji nisu preraspoređeni i uputit će se na ispomoć jedni drugima. Upućeni smo jedni na druge i jedino preraspodjelom kadra možemo odgovoriti. Nije moguće odgovoriti hoće li sustav biti preopterećen ali angažiramo njegovatelje, pripravnike, kadar koji je moguće koristiti u obrani od covid-19 infekcije.

Upitan o tercijarnim centrima za bolesnike i edukaciji dodatnog osoblja koje bi moglo pomoći, Beroš je rekao:

• Davno je otišla uputa županijama o promišljanju uspostave sekundarnih i tercijarnih centara. U nekim županijama su uspostavljeni, u nekim a još ne, ali svi imaju jasne planove o tome. Kada je riječ o edukaciji nisam siguran da bi ubrzana edukacija mogla osposobiti niži kadar za specifično pružanje zdravstvene zaštite tako da se moramo osloniti na kadrove koje trenutno imamo. Ipak veliki dio kadra koji je prošao infekciju je u fazi ozdravljenja, rekao je Beroš.

Moguće je napraviti i više testova

Capak je rekao da današnji broj testiranja, 12.000, nije maksimalan moguć te da je to održivo.

• Imamo još slobodnih kapaciteta za testiranje i uvjeren sam da možemo napraviti 15.000, moguće je i da možemo do 20.000 testova napraviti.

Polemike unutar Znanstvenog savjeta

Članovi Stožera su se osvrnuli i na polemike unutar Vladinog znanstvenog savjeta.

– U svakoj zajednici može nešto zaiskriti. Ja sam sigurna da svi koji želimo dobro Hrvatskoj ćemo i dalje raditi najbolje što znamo i tu različita mišljenja nisu prepreka. Nema problema i nije ta komunikacija svedena samo na Savjet nego i na puno drugih znanstvenika s kojima svi komuniciramo. Ne vidim tu nikakav problem, rekla je Alemka Markotić.

Krunoslav Capak je rekao da je normalno da postoje različita mišljenja.

• Što se mene osobno tiče, u ovih 10 sjednica Savjeta Vlade od početka je bilo polemičnih rasprava. To je u zadnje vrijeme zbog situacije u kojoj jesmo bilo dislociranih mišljenja, što je u znanstvenim krugovima normalno. Ne moraju se znanstvenici svi slagati oko uzroka zašto je do nečega došlo, je li uzrok brojki koje sada imamo neko nečinjenje ili činjenje. O tome postoje različita mišljenja, ali naš cilj je i trebao bi biti dobrobit građana i dogovor o tome kako ćemo dalje i nema prepreka da se to nastavi dalje. Ja sigurno nisam protagonist toga da te polemike prenosim u medije, rekao je Capak.

• Prioriteti su jasni: interes hrvatskih građana. Onda mnoge dileme otpadaju. Imamo zajednički cilj i iskreno vjerujem da će članovi Znanstvenog savjeta nastaviti sudjelovati u dobrobiti građana, ali možemo dozvoliti pravo da zbog neslaganja ne bude dalje u savjetu na vlastito traženje. Vjerujem da ćemo nastaviti raditi na dobrobit hrvatskih građana, poručio je ministar zdravstva Beroš.

Nema pisanih rješenja o samoizolaciji

Krunoslav Capak je odgovorio i na pitanje o tome kako se određuje samoizolacija i što ako netko ima problema s dobivanjem bolovanja zbog samoizolacije.

• Pisana rješenja o samoizolaciji se ne izdaju. Međutim, tko nekoga stavi u samoizolaciju to upisuje u tzv. repozitorij, centralnu bazu podataka, kojoj pristup imaju liječnici, epidemiolozi i policija i svaka osoba je označena da je u samoizolaciji i to se može provjeriti. Ne znam za slučajeve da liječnici nekome nisu dali bolovanje zbog samoizolacije.

Capak je na kraju govorio i o R0 faktoru u Hrvatskoj, kao i o strogim mjerama u Sloveniji koje nisu polučile rezultate u smanjenju broja zaraženih, hospitaliziranih i umrlih od koronavirusa.

• I dalje pratimo R-0 faktor. Jučerašnja brojka je 0,93, četverodnevna, a sedmodnevna je 1,02. Brojke se bitno ne mijenjaju u zadnjih 4-7 dana. Što se tiče Slovenije, imaju puno strože mjere i policijski sat ali ne postižu manje brojke. Čut ću se s kolegama iz Slovenija po tom pitanju što misle koji je to uzrok.

Izvor: jutarnji hr