FOTO:Ilustracije
Podnosimo kaznenu prijavu
U ponedjeljak, 15. kolovoza, 38-godišnjakinja iz Tenje, stupila je u kontakt putem aplikacije „WatsApp“ s nepoznatom osobom, zbog prodaje kuhinjskog robota preko „Njuškala“.
Nepoznata osoba je dostavila link lažne stranice „Tiska“ u koju je 38-godišnjakinja upisala tražene podatke svoje bankovne kartice nakon čega je s njenog bankovnog računa umjesto uplate podignuto 1.700,00 kuna.
Podnosimo kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku.
Upozoravamo građane da podatke sa svoje bankovne kartice ne upisuju na sumnjivim stranicama ili aplikacijama, a više o računalnim prijevarama i njihovim oblicima možete pročitati ispod članka.
Najučinkovitija obrana od ove vrste prijevara je obrazovanje potencijalnih žrtava – a to može biti svatko od nas na internetu. Podizanje svijesti u društvu kako identificirati takve prijevarne tehnike učinit će korisnike i njihove financije sigurnijima.
Stoga proučite informacije o sedam najčešće korištenih financijskih online prijevara i kako ih izbjeći:
- CEO prijevara / direktorska prijevara: varalice se pretvaraju da su vaši šefovi ili nadređeni u organizaciji i prijevarom vas navode da uplatite novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznačite novce s poslovnog računa.
- Prijevara s računima: varalice se pretvaraju da su vaši klijenti/dobavljači i navode vas da platite buduće račune na drugi bankovni račun.
- Krađe identiteta
- Vishing – Krađa identiteta pozivom: Telefonska prijevara u vas kojoj prevaranti zovu i pokušavaju navesti da otkrijete svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplatite novčana sredstva.
- Phishing – Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Prevaranti vam šalju lažne poruke e-pošte kojima vas pokušavaju navesti na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.
- Smishing – Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je prevaranata da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.
- Krivotvorene mrežne stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada kliknete na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja vaših financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko malih razlika.
- Romantične prijevare: varalice se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.
- Krađa osobnih podataka: vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.
- Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: navede vas da mislite da ste na tragu pametnog ulaganja … ili vam daju izvrsnu lažnu online ponudu.
Pročitajte više o tome kako ostati zaštićen, na mrežnoj stranici posvećenoj kibernetičkom kriminalu #CyberScams.
Europolov Europski centar za kibernetički kriminal (E3), Europska bankarska federacija i njihovi partneri javnog i privatnog sektora u listopadu 2018. godine proveli su kampanju osvješćivanja #CyberScams kao dio programa Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti (ECMS – European Cyber Security Month). Radio se o EU kampanji o podizanju svijesti koja potiče kibernetičku sigurnost među građanima i organizacijama, ističući jednostavne korake koji se mogu poduzeti radi zaštite vlastitih osobnih, financijskih i poslovnih podataka.
