Proizvodnje u sektoru guše previsoke cijene stočne hrane, a cijene mesa i mlijeka ih ne prate
Iznimnost 2021. godine s nezapamćenim trendovima, a čija su obilježja, uz probleme izazvane pandemijom, dugotrajna suša, poremećaji na globalnom tržištu prouzročeni potezima Kine, stalni trend rasta cijena žitarica, pa posljedično skupoća stočne hrane i dr., stočarski sektor doveli su korak do urušavanja.
Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) razmjere šteta u njemu procjenjuje na 1,5 do dvije milijarde kuna, pa je njezinih šest sektorskih stočarskih odbora krajem rujna održalo još jedan sastanak zatraživši ponovno intervenciju Vlade RH te iznijelo ključne kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere kako bi se stalo na kraj negativnim trendovima u stočarskim proizvodnjama i sektoru mlijeka te pravovremeno spriječilo nagomilavanje dugova proizvođača i moguće gašenje farmi.
Zatvaranje farmi
Cijene mesa, izjavio je tada potpredsjednik HPK-a i predsjednik Odbora za tovno govedarstvo Zvonko Širjan, danas su na povijesnom minimumu i domaći proizvođači više nemaju alata da konkuriraju uvozu po cijenama ispod proizvođačkih. Predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK-a Igor Rešetar upozorio je da s terena stižu vijesti da sve više proizvođača mlijeka odustaje od proizvodnje i najavljuje prodaju farmi. I to nakon što je lani krenuo blagi oporavak tog sektora, a u ovim okolnostima prijeti mu slom. Mljekari ocjenjuju kako su njihov sektor i svinjogojstvo najpogođeniji. Osim nedovoljnom cijenom njihove sirovine, stenju pod teretom skupe stočne hrane, poskupljenja energenata, svih inputa.
– Prije mjesec dana bio je sastanak s premijerom i prezentirana mu je ova situacija što traje od ožujka/travnja i gdje su žitarice rapidno poskupjele, kao i energenti, a cijene mesa i mlijeka ne prate taj rast. Država treba nešto poduzeti da se to premosti. Premijeru sam iznio da ono što je radio za ugostiteljstvo i očuvanje radnih mjesta kroz mjeru 4000 kuna, naš sektor, pogotovo mlijeko, nije koristio nikakve COVID mjere. Naime, intervencijom se išlo prema tovu svinja i junadi, ali prema mlijeku ne. Situacija je neodrživa i nakon nekoliko sastanaka s ministricom, koja ulaže napore, sada je na e-savjetovanju 163 milijuna kuna stočarskom sektoru. To je hvalevrijedno, no nedovoljno jer je sektor velik i kada tih 40 milijuna kuna za mliječni dio podijelite po nekim preliminarnim razmišljanjima, to je tek 8-9 lipa po litri. Bojimo se urušavanja – ističe predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina Branko Kolak.
Potvrđuje strahovanja o zatvaranju farmi primjerom ključa u bravu jedne farme u Đakovštini sa 150 krava.
– Kada prođu rokovi potpora, tek će se tada krenuti s tim. Ja zbog korištenja mjera ne mogu zatvoriti, no smanjit ću tov jer tu možete balansirati, no kod mlijeka ne – tu stalno teče proizvodnja kao stroj koji mora imati određeni broj okretaja – kaže Kolak, koji je sa svim premijama za mlijeko ekstra klase dobio prošlog mjeseca 2,60 kuna za litru.
– Podigli su ga 7 lipa za rujan i listopad, no to se utopilo u padu mliječne masti i proteina – kaže Kolak. “Cijena koju su mljekari dugo zazivali – 3 kn/l više nije ni za pokriti se s ovim cijenama žitarica. Nama nedostaje i kuna po litri, a po izračunu fakulteta i 1,50 kn/l”, dodaje Kolak, pa bi u ovim okolnostima cijena koja bi minimalno zadovoljila bila 3,5 kn/l.
Procjene su da će u sektoru mlijeka sada minimalno nestati 100 milijuna litara. Sadašnjih 3800 proizvođača (2001. ih je bilo 51.000), kaže Kolak, po holstein grlu ima 8000 l/god., pa smo lani imali 415 milijuna litara. U 20 godina s 260.000 mliječnih krava sada smo došli na njih 90.000.
Početkom listopada Ministarstvo poljoprivrede uputilo je u postupak e-savjetovanja s javnošću Program potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u stočarstvu zbog otežanih uvjeta poslovanja prouzročenih pandemijom COVID-19 kojim će se, poručeno je, pružiti financijska pomoć stočarima zbog usporavanja ili potpune obustave gospodarskih aktivnosti izazvanih pandemijom te tržišnim poremećajima.
– Događa se paradoks – cijene žitarica otišle su u nebo – neke i 100 % u odnosu prema lani, a burzovna cijena svinja neumorno pada. Sada je paradoks gdje mi imamo gubitke 500-600 kuna po tovljeniku, proizvodnja prasadi je u gubitku gdje se već trži za jedan euro žive vage u zapadnoj Europi i to utječe na rentabilnost. Država se mora aktivno uključiti u tu problematiku želi li da sektor opstane; ako joj on treba, neka se odredi. Mislim da država koja nema samodostatnost u proizvodnji hrane i energenata nema potpuni suverenitet. Razumijemo trenutak u kojemu se događaju, ali potpore od 163 milijuna kuna su premale, ali vrlo je bitno da potpore koje slijede dođu ranije – kaže predsjednik Saveza uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo.
Kalkulacije
– Svi sektori su ugroženi jer su povezani iznimno visokim cijenama stočne hrane; proteinska krmiva rasla su za 80, a kukuruz za 70 % prema 2020. godini. Na te cijene pozitivna kalkulacija ne postoji, plus rast energenata, cijene radne snage. U kalkulaciji kod govedarstva stočna hrana čini 60 %, 30 % je tele koje se kupuje i 10 % su troškovi radne snage, energije. I cijena teladi otišla je za 40 %. Brojni su tovljači prestali raditi jer po ovim cijenama kukuruza neće ga ulagati u tov, nego prodati za Italiju i biti mirni godinu dana – upozorava uzgajivač junadi, dr. vet. med. Darko Celovec.
Dodaje da su druge zemlje subvencionirale proizvođače pa su mogli zadržati cijene kroz subvencije i to meso završava na našim policama.
– Cijena mesa katastrofalno je niska i ne prati trend rasta cijena. Trebalo bi poskupjeti bar 30-40 %, a mi smo ga digli 3-4 % – ističe Celovec. Mislio je smanjiti proizvodnju za 50 %, no ne smije jer je prošao na natječajima EU-a gdje je obvezan zadržati broj junadi i zaposlenih.
– U ovoj situaciji povezanoj s COVID-om imamo i situaciju gdje se ne može povući; kroz Mjeru 4.1.1. došlo je do izgradnji farmi, potpisani su ugovori s agencijom, no sada su to drugi troškovi, a povrat je i dalje 50 %, no zbog poskupljenja on je 20 %, ali vezanih smo ruku, ne možete se povući i gubite, pa sam pitao ministricu za povećanje povrata. Naime, po ovim kalkulacijama gubitak po grlu je 2000, a država nam kroz tih 40 milijuna kuna potpora govedarstvu daje 400-500 kn po grlu – žali se Celovec.
Stočarski sektori HPK-a traže kratkoročne mjere gdje je jednokratna potpora sektorima, ranija isplata potpora – do 15. listopada, te nalaženje načina da država obnovi robne zalihe, tj. da se pokuša zadržati što veća količina domaćeg kukuruza i uljarica za potrebe domaće proizvodnje jer je to, ističu, jedini način da se odgovori na globalne poremećaje i izuzetno velik rast cijena žitarica, uljarica, stočne hrane i energenata na globalnom tržištu. U srednjoročne i dugoročne mjere uvrstili su snažnije obilježavanje domaćih proizvoda na policama da bi oni bili vidljiviji u odnosnu prema stranim proizvodima koji dolaze po damping cijenama.
Među mjerama je i rješavanje pitanja državne zemlje te poticanje kapitalnih investicija u izgradnju skladišta za žitarice i preradu.
VELIKE RAZLIKE CIJENE KOŠTANJA I PROSJEČNIH TRŽIŠNIH CIJENA
– Situacija na tržištu prouzročava poslovanje s gubitkom analiziranih sektora stočarstva. Razlika cijene koštanja i prosječnih tržišnih cijena kod tova junadi iznosi -5,16 kn, u sustavu krava – tele ona je -4,66, u proizvodnji mlijeka -1,58, tovu svinja -4,06 kn, pilića -2,43, proizvodnji jaja -0,16 kn. Uz te čimbenike vrlo je nepovoljno vanjsko okružje koje se ponajprije odnosi na velike količine tržišnih viškova na zajedničkom tržištu gdje se roba izvozi uz damping, a godinu su obilježili i tržišni šokovi izazvani prirodnim nepogodama – velika suša, potres i dr. – izjavio je na sastanku šest HPK-ovih stočarskih sektora Zvonko Širjan. Analiza Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek pokazala je nagli rast cijena troška hranidbe stoke koji je do skoka u 2021. bio do 50 % materijalnih troškova, a trenutno u pojedinim sektorima prelazi i 70 % materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina i stočne hrane gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50 %.
PROGRAM POTPORA ZA STOČARSTVO TEŽAK JE GOTOVO 164 MILIJUNA KUNA
Ukupna vrijednost Programa potpora na e-savjetovanju je 163,5 milijuna kuna, a osigurana su iz proračuna Republike Hrvatske. Potpora u sektoru govedarstva odnosi se na primarne proizvođače mlijeka – 40 milijuna kuna, toliko i za uzgajivače tovne junadi, dok je u sektoru svinjogojstva to 60 milijuna kuna, po 30 milijuna kuna za uzgajivače krmača i za proizvođače tovnih svinja. Uzgajivačima goveda u sustavu krava-tele namijenjeno je 7,5 milijuna kuna, a za ovčarstvo i kozarstvo pet milijuna kuna te tri milijuna kuna za konjogojstvo. U sektoru peradarstva za proizvodnju konzumnih jaja potpora je tri milijuna kuna kao i pet milijuna kuna za proizvodnju mesa peradi. – Cilj potpore je sanirati pretrpljene gubitke, osigurati likvidnost i očuvati razinu primarne proizvodnje prije koronakrize, čime će se zadržati radna mjesta i proizvodnja sirovine za prerađivačku industriju te spriječiti poremećaj u lancu opskrbe hranom, naveli su u Ministarstvu.
Suzana Župan-glas slavonije hr
