Foto: ilustracija
Dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane, pogotovo ne u ovako na godišnjem nivou odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su nam se već dogodili kojekakvi meteorološki ekstremi, vjerojatno će još – upozorava Vakula.
Brojni vremenski ekstremi obilježili su rujan iza nas, a meteorolog Zoran Vakula navodi kako ono što smo doživjeli rijetko kad se dogodilo mjestimice i nikada do ove godine, barem u znanoj povijesti. Ističe kako se takvi ekstremi rijetko mogu prognozirati, a još manje kad je riječ o dugoročnim prognozama.
Ekstremni rujan
Osim što su ponegdje izmjerene rekordne dnevne količine oborine, na nekim je meteorološkim postajama DHMZ-a i ukupna mjesečna količina oborine bila rekordna. Nikada ni jedan mjesec u godini nije bio kišovitiji od ovogodišnjeg rujna, piše meteorolog Zoran Vakula za HRT.
Apsolutni rekordi u dnevnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru su Rijeka (288), Ploče (190), Ogulin (122).
Novi rujanski rekordi u dnevnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru zabilježeni su u Crnom Lugu (192), Delnicama (141), Kutini (92), Požegi (54).
Nvi apsolutni rekordi u mjesečnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru su: Crni Lug (936), Delnice (601), Rijeka (593), Kutina (287), Daruvar (286), Sisak (254), Gorice 222.
Novi rujanski rekord u mjesečnoj količini oborine, u mm oborine ili litrama po četvornome metru bio je u Zagreb Maksimir (259).
U slučaju potvrde vrijednosti ukupna rujanska količina oborine u Crnom Lugu bit će među najvećim mjesečnim količinama ikada izmjerenim na nekoj meteorološkoj postaji DHMZ-a, možda čak i rekordna.
Prognoze za razdoblje listopad – ožujak
I dok su rujan obilježili ekstremi, mnogi svoju pozornost okreću tome kakva nas zima čeka. A dodatnu zabrinutost izazivaju burni politički odnosi između velesila kad je riječ o energeticima.
– U dugoročnim prognozama na prvi pogled nema nekih velikih promjena – i dalje je povećana vjerojatnost barem prosječne temperature zraka, i srednje tromjesečne i većine mjeseci do ožujka – navodi meteorolog Zoran Vakula za HRT.
Detaljnija analiza, objašnjava, pokazuje povećanje vjerojatnosti za smanjenje dosadašnjih prognoza pozitivnog odstupanja od prosječne temperature zraka tijekom zime, posebice u siječnju i veljači u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Ostvari li se takav scenarij – srednja temperatura zraka prvih mjeseci 2023. godine bit će oko prosječne, što znači i česte temperaturne minuse koji će djelovati na veću potrošnju energenata, te omogućiti snježne oborine. No, to je tek jedna od mogućnosti. Promjene su još moguće. Dugoročne prognoze nisu dovoljno pouzdane, pogotovo ne u ovako na godišnjem nivou odviše zagrijanoj atmosferi, u kojoj su nam se već dogodili kojekakvi meteorološki ekstremi, vjerojatno će još – upozorava Vakula.
Atmosfera će se stabilizirati u prvom tjednu listopada. No, već u drugom tjednu ponovno se povećava vjerojatnost česta kiše piše vecernji list.
