U trgovačkim centrima nedjelja je u 2020. bila treći najjači dan, nakon subote i petka.
Idemo s time da se Zakonom o trgovini načelno zabrani rad nedjeljom, osim 16 nedjelja u godini. Time vodimo računa o Hrvatskoj kao o turističkoj zemlji, o gospodarstvu, a dijelom i o potrošačkim navikama te ostvarujemo u znatno većoj mjeri ravnotežu između poslovnog i privatnog, odnosno obiteljskog života – kazao je premijer Andrej Plenković nakon današnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, poručivši kako je taj potez u duhu naše tradicije i kulture i dobar za nukleus hrvatskog društva, a to je hrvatska obitelj.
Načelo razmjernosti
Pritom je bitno da sadržaj zakona poštuje načelo razmjernosti, s obzirom na to da znamo kako su prethodna dva pokušaja vezana za neradnu nedjelju završila.
– Zato ovoga puta kroz vrlo temeljit, intenzivan dijalog želimo dobiti potporu za prijedlog koji je balansiraniji i primjereniji nego su to bili različiti prijedlozi u prošlosti – istaknuo je premijer.
No pitaju li se udruženja trgovaca pri HGK i HUP-u, premijer njihovu potporu zasad nema. Većina trgovina “špecerajem” i higijenskim potrepštinama još bi se, kako doznajemo iz razgovora s pojedinima od njih, s time i usuglasila ne bude li previše iznimki u zakonu, zbog čega je on već dva puta padao na Ustavnom sudu – 2004. i 2009. Trgovački centri pak mahom su protiv.
No ako svi zajedno i nemaju ujedinjen stav po pitanju zakona, zajednički stav predstavljen putem udruženja jest da vrijeme pandemije nije nikako dobar trenutak za zabrane rada u bilo kojem smislu, s obzirom na to da se trgovina još nije oporavila od posljedica zatvaranja i pada prodaje prouzročenih restrikcijama koje je propisivao Stožer civilne zaštite.
– Hrvatska se nalazi u razdoblju najveće krize u posljednjih 25 godina i sada nam je važnije nego ikad ponovno pokrenuti gospodarsku djelatnost te osigurati uspješnu turističku sezonu. S obzirom na udio trgovine i turizma u našem BDP-u, nije pametno ograničavati rad tim sektorima u kontekstu krize u kojoj se nalazimo jer ćemo time samo produljiti oporavak i usporiti toliko željeni rast i pomak sa začelja EU – tvrde iz HUP-a. Dopredsjednik Vijeća članica HUP-a i predsjednik uprave Emmezete Slobodan Školnik kaže da ljudi u Hrvatskoj rade 40 sati u tjednu, a kad se to podijeli na šest dana, to je 6,66 sati, uključujući plaćenu pauzu.
Nitko ne radi sve nedjelje
– Nitko u Hrvatskoj ne radi sedam dana u tjednu i “sve nedjelje”. Uobičajeno je da radnici u maloprodaji rade pola nedjelja ili 25 nedjelja u godini, a 25 su slobodni. Ovim se rješenjem nameće da budu slobodni 36 nedjelja, dakle deset nedjelja više bili bi slobodni. No ako se zabrani rad trgovine nedjeljom dio godine, tada će svi radnici raditi sve subote u godini, a to izgleda nikoga ne zabrinjava – kaže Školnik, koji među zabrinjavajuće “nuspojave” novoga zakona ubraja i pad ukupnog BDP-a, prihoda od PDV-a i proračuna, pad prihoda popratnih sektora – logistike, medija, ugostiteljstva, do prelijevanja šopinga preko granice…
Ako se i donese neko rješenje, po njemu bi ono trebalo na snagu stupiti s odgodom od pet godina, kako bi se investicije poduzetnika u proteklom razdoblju imale vremena amortizirati. Iz HGK upozoravaju da cjelokupno gospodarstvo, uključujući trgovce, posluje u otežanim uvjetima.
– Od ožujka 2020., nakon gotovo 5,5 godina rasta prometa u trgovini na malo u kontinuitetu (tek su neki mjeseci bili iznimke), bilježi se pad prometa prema podacima DZS-a za 7%. Tek je u prva tri mjeseca 2021. rastao 6% – napominju.
Razjedinjene članice HGK oko regulacije rada nedjeljom suglasne su samo oko toga da je potrebna veća briga za prava radnika, kao i da se rad nedjeljom mora adekvatno platiti, dok iz sindikata vjeruju kako ovoga puta zakon, koji bi trebao biti donesen do kraja godine, a zaživjeti početkom 2022., nitko neće moći srušiti na Ustavnom sudu. Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, kaže da zakonom samo treba objasniti zašto će benzinske postaje, bolničke trgovine i ostali izuzeci smjeti raditi, kako je to i u drugim zemljama gdje postoje slični zakoni.
– Da se to može, dokazao je nedavno i Ustavni sud Slovenije. Veliki trgovci žalili su se što je samo “malima” do 200 kvadrata dopušten rad, no slovenska presuda je kako je to u skladu s njihovim ustavom – kaže Štulić.
Prema istraživanju koje je Vlada provela krajem 2020., 72% građana je za slobodnu nedjelju u trgovinama. Prema izvješću Porezne uprave, fiskalizacijom je utvrđeno da nedjelja nije najjači dan u trgovini, već su to petak i subota, a nedjelja je najslabija. No podaci o fiskalnim računima samo trgovačkih centara govore kako je njima nedjelja u 2020. bila treći najjači dan, nakon subote i petka.
Izvor: vecernji hr
