U Hrvatskoj je obvezno služenje vojnog roka ukinuto 2008. te je uvedeno dobrovoljno.
– Između dva i tri mjeseca planira se provoditi obvezno služenje vojnoga roka. Ono što je bitno naglasiti jest da smo podignuli naknade, one su sada 900 eura mjesečno – objasnio je ministar Anušić
S prvim danom 2025. godine u Hrvatskoj bi opet trebalo krenuti provođenje obaveznog vojnog roka, a ministar obrane Ivan Anušić kaže da je sve spremno. Godišnje bi obuku trebalo proći oko 15.000 mladih koji bi na obuci trebali naučiti osnove u dva do tri mjeseca, a trenutačno se još samo čeka potvrda politike.
– Između dva i tri mjeseca planira se provoditi obvezno služenje vojnoga roka. Ono što je bitno naglasiti jest da smo podignuli naknade, one su sada 900 eura mjesečno, a pri služenju obveznog vojnog roka ostat će vjerojatno ta naknada – objasnio je Anušić. Za one koji će odbiti ići na obuku postoji i drugo rješenje.
Šesnaest godina nakon ukidanja, Hrvatska vraća obvezni vojni rok. Vojna obveza za sve mladiće starije od 18 godina trebala bi stupiti na snagu s prvim danom iduće godine. Ministar obrane kaže da je za uvođenje vojnog roka sve spremno te se još samo čeka politička procedura.
S novom godinom vraća se obvezni vojni rok. Detalji se još bruse.
“Između dva i tri mjeseca planira se provoditi obvezno služenje vojnoga roka. Ono što je bitno naglasiti je da smo mi podignuli naknade, one su sada 900 eura mjesečno, i ono što će biti i tada u služenju obveznog vojnog roka, isto će ostati vjerojatno ta naknada”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić .
Što više mladih u sustavu obrane
Ideja je da se što više mladih zadrži unutar sustava obrane, a prema procjenama godišnje bi obuku trebalo proći njih 15 tisuća, piše HRT .
“Sigurnosni izazovi su takvi da se stavljaju pred sve nas obvezu promišljanja, ne samo Hrvatska, već i mnoge zemlje u svijetu i Europi kako aktivirati taj model”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved .
U Hrvatskoj je obvezno služenje vojnog roka ukinuto 2008. te je uvedeno dobrovoljno.
“Ta je odluka u tom razdoblju bila ispravna, a nove okolnosti i novo razdoblje zahtijevaju nove odluke, prema tome više o detaljima kada saznamo detalje”, rekao je predsjednik Odbora za obranu Arsen Bauk (SDP).
Tada, prije 16 godina, gotovo 90 posto mladih pozivalo se na priziv savjesti. No za one koji sada odbijaju staviti pušku na rame – postoji drugi plan.
“Nosit će se grablje i motika, recimo, vreće kada se budu stavljali nasipi od mogućih poplava, nosit će se neke druge stvari – oružje neće morati nositi, ali će svoju dužnost i obvezu prema državi morati odraditi”, poručuje Anušić.
Vještine za život
Taj će dio obuke biti zadatak sustava civilne zaštite. Učit će ih, kako kažu, vještinama za život.
“Kada dođe do određenog rizika, do narastanja rizika, kako bi se znao prvo izmaknuti iz rizika, pomoći onom kraju sebe i napraviti samopomoć, znači, samog sebe”, rekao je Damir Trut , ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite.
U Hrvatskom generalskom zboru naglašavaju i važnost osposobljavanja mladih za samozaštitu.
“Od pružanja prve pomoći, reakcija u prirodnim nepogodama, nesrećama i katastrofama pa sve do prepoznavanja različitih oblika nekonvencionalnih prijetnji i izazova”, rekao je umirovljeni general-pukovnik Mladen Kruljac , potpredsjednik HGZ-a.
No za one koji budu civilno služili – obuka će trajati dulje i uz znatno manje povlastice.
