Hrvatski poslodavci zapošljavaju sada i radnu snagu iz dalekoga Bangladeša

– Tri Bangladežana rade u proizvodnji koja ne zahtijeva kvalificiranost. Jedan je visoko obrazovan, i na upit zašto ne radi u svojoj zemlji u struci, kaže: “Što to vrijedi kada bi ondje imao plaću od samo 90 dolara”, kaže drvoprerađivač Marko Spajić. Dodaje, Blaža je među stranim radnicima prvo bila posegnula za Ukrajincima, sada za Bangladežanima, a plan je i desetak Filipinaca. “Najprilagodljiviji su, brzo se uklapaju u novu radnu sredinu, vrlo su marljivi”, kaže Spajić, koji stranim radnicima osigurava i smještaj u svom motelu i 500 kuna toplog obroka. Najobrazovaniji među njima ujedno svojim poznavanjem engleskog rješava i jezičnu barijeru. I u slučaju minimalne plaće u Hrvatskoj, to je 506 USD.

Iskustvo angažmana strane radne snage ima i đakovački Tehno-Elektro, također iz skupine velikih tvrtki, a radi na području elektroenergetike i građevinarstva i upravo je angažirana na izgradnji velike trafostanice kod Šibenika te očekuje i angažman na gradnji TS-a na Pelješcu, gdje je gradila i vjetropark. Među njezinih 300 radnika osam ih je iz Ukrajine.

– Imali smo donedavno 12 Ukrajinaca, no dio njih vratio se u svoju zemlju nakon izbijanja ruske agresije na nju. Četvorica su bolji pomoćni građevinski radnici, a četvorica su u rangu s majstorima građevinske struke – kaže član uprave Ivica Prodanović. Tvrtka im osigurava i smještaj te, umjesto naknade za topli obrok, večeru.

Stranci posao u RH većinom pronalaze preko brojnih agencija. Nakon što je napustila praksu da se uvoz strane radne snage odvija preko godišnjeg kvotnog sustava, 1. siječnja 2021. na snagu je stupio Zakon o strancima, koji na drukčiji način regulira zapošljavanje državljana trećih zemalja. To su u ovom kontekstu sve zemlje izvan Europskog gospodarskog prostora, koji čine članice EU-a, Lihtenštajn, Norveška, Island i Švicarska.

Poslodavac koji želi uvesti radnike iz trećih zemalja mora za to imati mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji je prethodno dužan provesti test tržišta rada (TTR), osim ako je zanimanje za koje traži radnike na listi onih za koje radnika u RH nema, pa onda slobodno može zaposliti stranca. U suprotnom, TTR-om se prethodno žele iscrpiti sve mogućnosti za radni angažman domaće radne snage iz evidencije nezaposlenih u kojoj su u ovom trenutku, jučerašnji je podatak HZZ-a, 110.329 osoba. TTR traje najduže 15 dana, tijekom kojih HZZ ima obvezu istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koje udovoljavaju traženim uvjetima poslodavaca te ih uputiti na njega, a njegova je obveza povratno javljanje o ishodu. Nakon dobivanja pozitivne obavijesti, poslodavac u 90 dana može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za radnika iz trećih zemalja. MUP od HZZ-a traži mišljenje za izdavanje dozvole za boravak i rad za konkretnog državljanina treće zemlje kod hrvatskog poslodavca.

– Svojevremeno je i Strizivojna Hrast imao radnike iz Ukrajine, no osulo se. Hoćemo li opet posezati za strancima reći će potrebe, ponuda i potražnja posla, radne snage – kaže Ljubić, dok Spajić dodaje da Bangladežana sve više ima i dalje po Hrvatskoj. Prodanović kaže da se i Tehno-Elektru nudila radna snaga iz Bangladeša, no nisu iskazali spremnost.

– Tu je jezična barijera, a jezična komunikacija mora postojati, što je s Ukrajincima olakšano. Uz to, nismo tvrtka koja u radni proces može ukomponirati tako nisko osposobljenu radnu snagu. Nama treba kvalificirana, stručna – kaže Prodanović.

Kako doznajemo, đakovački poslodavci posežu sada i za Turcima; tvrtka za unutarnje građevinske radove angažirala ih je na polaganju pločica.

Uz jezičnu barijeru, radni angažman stranaca, posebice iz udaljenih siromašnih zemalja, nosi i kulturološke, mentalitetne razlike, ovdje ih samo zanima rad, drugih interesa nemaju, čemu pridonosi i nepoznavanje jezika, nesnalaženje u nepoznatoj sredini, neobrazovanost. Dok svi u pravilu hvale filipinske radnike, njihovu prilagodljivost, marljivost, angažman, spretnost, poslodavci ističu i da Filipinci tu imaju – jak sindikat.