Srijeda, 26 siječnja, 2022
0.2 C
Vinkovci
spot_imgspot_imgspot_imgspot_img
NaslovnicaZanimljivostiKako ispravno koristiti klimu u automobilu jer krivo korištenje klima uređaja šteti...

Kako ispravno koristiti klimu u automobilu jer krivo korištenje klima uređaja šteti vašem zdravlju

Visoke temperature su često opasne za ljudsko zdravlje. Osobito kritično zna biti u kokpitima automobila kad vrućina opterećuje vozača ili kad vozač pretjera s uporabom klima-uređaja i radikalno snizi temperaturu.

Opet su nam došle ekstremne temperature, a s njima i veliki problemi. Kada je o visokim temperaturama riječ, posebice je teško u urbanim sredinama u kojima u odnosu na ruralne ipak nema toliko zelenih površina koje mogu ublažiti brzo zagrijavanje tla. U odnosu na rijetke ljude kojima vrućine ne smetaju, većina ih teško podnosi, bez obzira na to je li riječ o suhim i vrućim ili (pre)toplim i vlažnim danima.

Istraživanja pokazuju da zbog vremena pati čak 80 posto ljudi koji se ne mogu prilagoditi njegovim ćudima, a posebice kada se ljeti živa u termometru sve češće penje i do 40 stupnjeva, pa i više. Ponajprije su tada osjetljivi(ji) kronični bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Kako bi se izbjegli mogući zdravstveni problemi zbog vremenskih uvjeta ljeti, liječnici ističu da se vremenu treba prilagoditi i naučiti se ponašati u skladu s njime.

Prema riječima spec. internistice kardiologinje dr. Mirjane Jembrek Gostović, ravnateljice zagrebačke poliklinike Srčana,adaptacijske reakcije čovjekova organizma združene su s vremenskim promjenama pa se shodno tome i manifestiraju. U vrijeme naglih promjena vremena, kaže, može doći i do promjena krvnog tlaka, pulsa, kao i acidobaznog statusa u tijelu.

To može utjecati na stanje svijesti, pojavu bolova u prsima, a kod srčanih bolesnika i do težih stanja (infarkt). Takozvani meteorološki stres izazvan visokim vrućinama može ponajprije kod ljudi s koronarnim bolestima biti provokativan faktor postojećeg oboljenja.

Visoke temperature zraka i dulja izloženost vrućinama uz neodgovarajuću zaštitu (svijetlija odjeća, šešir sa širokim obodom, kapa, rad u sjeni) nerijetko dovode do poremećaja ravnoteže organizma i kod zdravih osoba. Najčešće su to toplotni grčevi, odnosno grčevi voljnih mišića ruku i nogu koji se javljaju zbog fizičkog opterećenja po vrućini.

Osoba se tada jako znoji dok joj je tjelesna temperatura normalna, a pomoć zahtijeva nadoknadu vode i soli: litru vode treba malo zasoliti (čajna žličica soli) i popiti je tijekom sat vremena kako bi se nadoknadio gubitak soli u tijelu. Toplotna iscrpljenost češće se javlja kod starijih ljudi, a više kod onih koji uzimaju diuretike.

Kao odgovor na visoku vanjsku temperaturu zraka tada dolazi do zatajenja kardiovaskularnog sustava pa se iznenada javljaju slabost, mučnina, vrtoglavica, povraćanje, nesvjestica i dr. Koža je hladna i orošena hladnim znojem, krvni je tlak nizak, a tjelesna je temperatura normalna ili snižena.

Pomoć se u takvim slučajevima, kaže dr. Jembrek Gostović,može pružiti tako da se osoba polegne na najprikladnije hladnije mjesto uz nadoknadu tekućine,a nerijetko je neizbježna i infuzija.

Toplotni udar nije rijetka pojava ljeti i događa se osobama koje su po vrućini dulje izložene fizičkim naporima, odnosno onima koji uzimaju diuretike, starijim i kroničnim bolesnicima (srčani, dijabetičari, plućni) koji će na njega biti osjetljiviji. Manifestira se toplom i suhom kožom,a tada je prisutna i hiperpireksija kada tjelesna temperatura doseže oko 40 stupnjeva ili je iznad toga. Krvni je tlak nizak, srce radi ubrzano, ali se slabo palpira.

Takvoj je osobi potrebna liječnička i bolnička pomoć, a dok je ne dobije, treba je hitno smjestiti na hladno mjesto, ukloniti joj odjeću i hladiti je vodom. Takvo je stanje ozbiljno jer može dovesti do acidobaznog, odnosno poremećaja srčanog ritma, zgrušavanja krvi, kao i zatajenja bubrega. Ako se ne intervenira na vrijeme, završava i smrću.

Sunčanica je također česta ljetna pojava koja nastaje zbog izravnog izlaganja suncu, a popraćena je glavoboljom, povraćanjem, proljevom, povišenom temperaturom i dehidracijom. Osobi koja ju je dobila treba glavu hladiti oblozima, dati joj sredstvo za snižavanje temperature, dovoljno tekućine (hladni čaj, voda) ili rehidracijske tekućine u slučaju povraćanja. Treba je smjestiti u hladnu i zamračenu prostoriju po mogućnosti klimatiziranu.

Tijekom ljetnih vrućina upravo su klima–uređaji zahvalni u vozilima jer se u njima visoke temperature gotovo duplaju. Zbog toga liječnici upozoravaju vozače da se u takvim situacijama moraju pridržavati pravila ponašanja kako ne bi ugrozili svoje i zdravlje suputnika. Ako je u automobilu uključen klima–uređaj, treba voditi računa da razlika između vanjske i temperature u vozilu ne bude viša od pet stupnjeva kako se ne bi izazvao temperaturni šok organizma.

Većina je ljudi sklona tijekom pasjih vrućina prostor vozila, ali i stanovanja rashlađivati s više od deset stupnjeva razlike, što nije bezazleno. Ponajprije jer se organizam fiziološki ne može brzo adaptirati na temperaturni stres ako se primjerice s dvadesetak stupnjeva u automobilu izađe na vrući asfalt i plus 40. Mogu se tada kao reakcija javiti lupanje srca, slabost, drhtavica, omaglica i drugo.

U takvim slučajevima odmah treba potražiti sjenovito mjesto, sjesti i popiti vodu laganim gutljajima, a bočice negazirane vode ili nezaslađenog (hladnog) čaja ljeti uvijek treba imati uz sebe. Prije izlaska iz vozila treba malo odškrinuti prozor(e) i pričekati da se organizam “istemperira“ i najbezbolnije prilagodi vremenu. S klima–uređajima treba paziti da tijekom vožnje zrak ne ispuhuju direktno prema (su)vozačevim očima jer lako dolazi do njihove,odnosno upale sinusa i uha.

Vozači također trebaju imati na umu da tijekom visokih temperatura vozilo stvara efekt staklenika jer je izloženo sunčevim zrakama pa se unutršnjost brže zagrijava, a to može dovesti do opeklina kroz vjetrobransko, ali i kroz stakla od ostalih vrata vozila. Na prometnicama i vožnji na otvorenoj cesti vozačima je značajna pomoć klimatizacija, ali kada je o parkiranju riječ, koliko god je moguće treba (po)tražiti sjenovito mjesto jer temperatura u vozilu koje je izloženo suncu u nekoliko sati može dosegnuti i točku ključanja.

Ni boja vozila ljeti  nije beznačajna pa će crni i automobili tamnijih nijansi u odnosu na bijele i(li) pastelne varijante prije “zakuhati“. Veće razlike ipak neće biti ako i svijetlija vozila na suncu dulje stoje. Kako bi spriječili moguće opekline od pregrijanog volana i ploče s instrumentima, svrsishodno je koristiti vjetrobranski suncobran i navlaku za volan. Ako ih nemate, nastojte potonje prije nego što izađete iz vozila prekriti bijelom pamučnom plahtom ili ručnikom, a svijetlijom tkaninom prekrijte i ostala sjedala jer u slučaju kožnih presvlaka mogu se dobiti opekline. Zato je potrebno u vozilu imati i kremu protiv opeklina, a uvijek vodite računa da ljeti  u vozilu imate dovoljno pitke tekućine, kutiju slanih krekera i, ako je moguće, prijenosni (ručni) hladnjak.

Nemojte u automobile tijekom visokih temperatura držati mliječne i (suho)mesnate proizvode, čokolade, kekse s nadjevom, ali i boce pod tlakom (dezodoransi), kreme u bocama, ruževe i sličnu šminku. Iako je higijena vozila ljeti posebno važna, kada je i crijevne zaraze lakše dobiti, “limenog ljubimca“ treba održavati higijenskim sredstvima bez otpuštanja težih mirisa, a dobre učinkovitosti kada je riječ o dezinfekciji.

O mogućnostima inhalacije težih mirisa zbog ljetnih čišćenja u vozilu posebno moraju voditi računa osobe s dišnim tegobama (astmaši, oboljeli od bronhitisa, alergičari) kojima to, uz vrući zrak, može biti okidač napada. Sredstva koja ne nadražuju nos, oči i ne zagušuju prostor svojim mirisom mogu se pronaći na posebnim odjelima u trgovinama zdrave hrane i većim trgovačkim centrima. Također u trgovinama autokozmetike treba nabaviti sredstva za zaštitu plastičnih, odnosno gumenih i elektroničkih dijelova u vozilu koji se pod toplinom sunčevih zraka dodatno isušuju i pucaju. Uvijek u automobilu, uz papirnate ubruse, savjetuju liječnici, treba imati vlažne dezinfekcijske maramice, kako za ruke, tako i za čišćenje unutrašnjosti vozila.

Pod pretpostavkom da tijekom ljetnih vrućina sjedate u automobil koji nema klimu, a nije stajao na užarenom suncu, liječnici savjetuju da prvo otvorite sva vrata i prozračite vozilo. U drugom slučaju može vam se tijekom vožnje javiti osjećaj iscrpljenosti, glavobolje, mučnine, omaglice, dvostrukog vida, lupanja srca…  U takvom stanju, koliko je moguće prije, potražite sjenovito mjesto, zaustavite vozilo i prvo lagano rashladite organizam. Pomoći će tada vlažni ručnici (oblozi) kojima nakratko treba rashladiti čelo, vrat, ali  i podlaktice.

O dovoljnoj količini tekućine i drugih priručnih stvari (mali pamučni ručnici) većina vozača ljeti ne razmišlja, a to je, osim potonjeg, i  kutije prve pomoći, ponajprije obična voda, u nekim situacijama i životno važna,upozoravaju liječnici. Kada je o ljetnim putovanjima riječ, njih treba dobro isplanirati, posebice ako su putnici djeca ili starije osobe. Oni vrućine teže podnose, pogotovo djeca koja se vremenskim (ne)prilikama ljeti ne mogu prilagoditi jednako kao odrasli. To više jer djeca apsorbiraju veću količinu topline, ne znoje se istovjetno, a i po prirodi su živahnija.

Nikako ih tijekom ljetnih vrućina ne treba ostavljati u vozilu ni na kratko, a ni s otvorenim prozorima u sjeni. To više jer djeca po svojem psihofizičkom ustroju toplinski udar, toplinsku iscrpljenost, sunčanicu i druge slične ljetne probleme opasne po zdravlje mogu doživjeti prije odraslih.

Pravodobno rashlađujte stambeni prostor, a sobnu temperaturu mjerite između 8 i 10 sati prije podne, u 13 sati, odnosno nakon 22 sata. Danju bi idealno bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 stupnja Celzijevih, a noću ispod 24. Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće tako što ćete isključiti što je više moguće umjetnog svjetla (lampe), ali i električnih uređaja (računalo) ako njihov rad nije potreban. Kako bi rashladili zrak u prostoriji na pogodna mjesta (radijatori, uz prozor), postavite vlažne ručnike.

Povedite računa da se tako povećava vlažnost zraka što neće odgovarati astmašima i oboljelima od respiratornih bolesti (bronhitis). Ako koristite klima–uređaj, nastojte da prije upotrebe bude pravodobno očišćen jer u drugom slučaju može ispuhivati štetne tvari. Ventilatori mogu pružiti olakšanje tijekom velikih vrućina, ali ako je temperatura iznad 35 stupnjeva, neće puno pomoći. Koliko je to moguće, izbjegavajte izlazak i obavljanje poslova, uključujući i veći fizički napor od podne do 16 sati.

Pravodobno i u intervalima rashlađujte tijelo po mogućnosti tuširanjem, hladnim oblozima, odnosno konzumiranjem dovoljno tekućine do dvije litre na dan. Nosite laganu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, a za izlazak koristite šešire, kape i sunčane naočale. Važno je koristiti i pamučnu posteljinu, a ljeti je najzahvalnije spavati bez jastuka kao bi se izbjegla akumulacija topline. Važan je i redoviti unos tekućine (voda, nezaslađen čaj, prirodni voćni sokovi), ali nikako ne konzumirajte alkohol i gazirana pića. Jedite povrće, voće, ribu i laganiju hranu u manjim obrocima.

Ako imate zdravstvenih problema i pijete lijekove, provjerite s liječnikom kakav utjecaj oni mogu imati ljeti na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu. Lijekove držite ispod 25 stupnjeva Celzijevih ili u hladnjaku ako to dopusti uputa o njihovoj pohrani. Ako istodobno bolujete od više kroničnih bolesti (hipertenzija, dijabetes, astma), savjetujte se s liječnikom o njihovim kontraindikacijama. Ako član obitelji ili osoba kojoj možebitno pomažete ima vruću i suhu kožu,odnosno u deliriju je, žali se na grčeve ili je bez svijesti, odmah zovite liječnika.

U međuvremenu smjestite je, po mogućnosti, u hladnu prostoriju u vodoravan položaj i hladite je hladnim oblozima po vratu, preponama i pod pazuhom. Ako nema klima–uređaja, koliko je moguće osigurajte ventilator i lagano špricanje kože vodom do 25 stupnjeva. Mjerite joj temperaturu tijela, ali nemojte davati sredstva za snižavanje temperature. Ako je osoba bez svijesti, položite jeu bočni ležeći položaj. Ako imate bolne grčeve u nogama, rukama i trbuhu, a posebice se osjete nakon napornijeg fizičkog rada na vrućini, smjestite se u rashlađeni prostor i pijte tekućine (voda, čaj), a nemalo one koje sadrže elektrolite (mlaka juha). U slučaju da grčevi budu prisutni i nakon sat vremena, treba potražiti pomoć liječnika. Izvor: HAK Revija.

Klima-uređaj u automobilu je spas, no treba znati kako ga upotrebljavati…
foto: Mitsubishi Motors

Podijeli

spot_imgspot_imgspot_imgspot_img

Najpopularnije

Mi koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj web stranici.