Kako bi se borile protiv depopulacije, gotovo pa sve općine u Republici Hrvatskoj izdvajaju dodatna sredstva. Koje su najuspješnije u tome i zašto donosi prilog Barbare Štrbac za Dnevnik Nove TV.
Za očuvanje demografije daju gotovo sve općine, ali ne pokazuju sve obećavajuće rezultate. One koje se mogu pohvaliti rastom imaju nešto zajedničko – izdvajaju mnogo i izdvajaju već godinama u kontinuitetu.
“Za treće dijete izdvajamo 48, za četvrto 96, a za peto čak 192 tisuće kuna”, rekao je Marino Radović, načelnik općine Vir, koja osim izdvajanja ima ustanovljen program pomaganja od rođenja pa sve do prvog zaposlenja. Taj program uključuje besplatan vrtić, financijsku pomoć studentima i srednjoškolcima, pa čak i pomoć pri prvom zaposlenju. “Prije dvadesetak godina nas je bilo osmero u generaciji, danas prvi razred ima gotovo 38 učenika“, dodao je.
Male sredine u prosjeku izdvajaju više sredstava od velikih gradova, tako da gradovi moraju početi više izdvajati. “Manje razvijene sredine nisu nepresušan izvor jeftine radne snage, moramo to shvatiti – to košta, radna snaga košta. To je investicija“, rekao je Anđelko Akrap, demograf.
Edi Pastrovicchio, načelnik općine Bale, objasnio je zašto postoji lista čekanja za doseliti se u njegovu općinu. “Imamo osiguran besplatan vrtić za svu djecu, besplatne obroke za sve osnovnoškolce, osigurano sufinanciranje prijevoza za srednjoškolce, brojne stipendije za studente, a za obitelji koje se žele ovdje doseliti osiguravamo pravo gradnje na općinskim zemljištima“, rekao je.
Osim nedovoljnih politika za borbu protiv depopulacije, manjak usluga je svakako čimbenik zbog kojeg ljudi odlučuju preseliti se. 43 posto jedinica lokalne samouprave u vrtićima nema mjesta za svu djecu, a samo 34 posto gradova i 14 posto općina ima osiguran rad vrtića u dvije smjene, donosi Barbara Štrbac za Dnevnik Nove TV.
“Znate da ćete trebati liječnika, djecu staviti u vrtić, ako to nije osigurano sigurno je da će to zaustaviti planove koje bi ljudi imali inače”, rekao je Kristijan Jambrošić iz Udruge Obitelji s troje djece. “Ako nemate poticaje za nekretnine ili osiguranu financijsku pomoć pri kupnju većeg automobila na primjer, to će vas na neki način sigurno psihološki zaustaviti“, dodao je.
“Republika Hrvatska bori se i sa prirodnom depopulacijom i sa iseljavanjem stanovništva. Sa ovom se činjenicom u Europskoj Uniji moraju suočiti, osim nas, još samo Bugarska, Latvija i Rumunjska”, dodao je Akrap.
Izvor: dnevnik hr
