Tek što su u Slavoniji pali prvi otkosi pivarskog ječma – učestale kiše zaustavile su žetvu na više od 70 tisuća hektara. Zbog blata kombajni ne mogu u polja, ratari strahuju da vlaga i manjak sunčanih dana u samom finišu ne sruše prinos i kvalitetu zrna. A time i otkupnu cijenu koja je dosad bila itekako isplativa i u rangu s onom europskom.
Olovno nebo nad poljima zrelog ječma ne sluti na dobro. Tek što su na istoku Slavonije krenuli u žetvu, učestale kiše su je prekinule. Ivan Poznar iz grupacije “Axereal” kaže kako će se žetva otegnuti i ne znaju što mogu očekivati. Josip Marošević iz PPK Nova Gradiška naglašava kako će biti problema s bolestima, najviše s fuzariumom. Jer zaštita na klasju više ne djeluje
Ostane li ječam u polju predugo, zrno će proklijati. A to znači – katastrofu. Ne bi zadovoljio standarde kvalitete pivarskog ječma, a zbog mikotoksina teško bi prošao i pod onaj jeftini, stočni. Samo nekoliko sunčanih lipanjskih dana izvuklo bi žetvu, a ratarima osiguralo zaradu.
– Nadamo se barem cijeni od 1,2 kune po kilogramu da se pokriju troškovi, a prinos da bude 5,5 do 6 tona po hektaru, kaže Ivan Junašević iz Nove Gradiške. Ječam bi, objašnjava Mile Pavičić – trebao biti niskih proteina, do 12 posto i vlage do maksimalno 14 posto. Baš to je europski standard kakvoće pivarskog ječma.
Pivarski ječam se u nas zbog dobre kvalitete i stabilne cijene sijao na rekordnim površinama. Na više od 70 tisuća hektara. Dio je trebao završiti u izvozu, u Italiji. Zapelo je zbog koronavirusa. Voditelj Kooperacije “Axereal” Ivan Ivković naglašava i kako je ova godina specifična za izvoz svih ratarskih kultura. One su još u silosima koji se moraju osloboditi za novu žetvu.
Nije lako ni ratarima, ali ni ovom u nas najvećem otkupljivaču. U ječmeni slad za domaću pivarsku industriju planiraju preraditi više od 60 tisuća tona zrna. Lani je prinos po hektaru premašio 7 tona. Hoćemo li i ove godine imati svjetski prosjek, ovisi o nastavku žetve. A to bi, kažu prognostičari, moglo biti sredinom idućega tjedna.
