Reguliranje rada trgovina nedjeljom ponovno je aktualizirano na sastanku vladajuće koalicije u četvrtak nakon kojega je premijer Andrej Plenković rekao kako je ideja da se rad nedjeljom zabrani osim 16 nedjelja u godini. Istaknuo je da bi u obzir bila uzeta turistička sezona i blagdani.
Podsjećamo da Vlada već duže, u dogovoru sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima – priprema izmjene zakona kojima bi se definirale neradne nedjelje za trgovine, vodeći računa o uspostavljanju ravnoteže između rada, odmora i provođenja vremena u krugu obitelji.
Reguliranje rada nedjeljom u skladu je i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je prije dvije godine usvojio Europski parlament i koja mora biti implementirana u zakonodavstva država članica EU-a do 2022. godine. Rad nedjeljom, uz neke izuzetke, zabranjuju Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka i Luksemburg, a propisani broj nedjelja godišnje u kojima trgovine mogu raditi imaju Poljska, Nizozemska, Slovenija, Španjolska… Ustavni sud RH je, podsjetimo, dvaput ukidao zabranu rada nedjeljom jer razlozi za zabranu nisu bili dobro obrazloženi.
Prema raznim istraživanjima, hrvatski građani podržavaju zabranu rada trgovina nedjeljom iako tada najčešće odlaze u kupnju.
Jesenas je Udruga trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca poručila kako vrijeme krize izazvane pandemijom COVID-19 nije dobar trenutak za nametanje dodatnih ograničenja u radu trgovina, a da se, ako se, ipak, donese zakon koji bi ograničavao taj rad, uvede prilagodba od najmanje godinu dana. Prema podatcima Sindikata trgovine Hrvatske, u tom sektoru je oko 200 tisuća zaposlenih, a više od 80 tisuća njih su žene. “Očito je da trgovine trebaju raditi subotom. S današnjim radnim i životnim ritmom i potrebama koje treba zadovoljiti, ne možemo sve potrebne kupnje obaviti tijekom dana kad i sami radimo. Ali subota bi trebala biti posve dovoljna da kupimo što nam treba. Nedjelju bi bilo bolje ostaviti za obitelj, prijatelje, odmor, odlazak u prirodu ili neku drugu opuštajuću aktivnost. Kao što uostalom žele učiniti i radnici i radnice u trgovini”, istaknula je prošle jeseni Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine.
Tema sastanka vladajuće koalicije u četvrtak bile su i Izmjene Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, koje, prema riječima premijera Plenkovića, imaju tri važne točke. Najavio je kako se predlažu da se članarina ukine za poduzeća koja inače plaćaju najmanju članarinu HGK-u. Većim poduzećima ostala bi obveza plaćanja članarine. “Prihodi bi se smanjili za 60-ak milijuna kuna, a nadomjestili bi se prihodima HGK-a na tržištu ili sredstvima iz pojedinih resora na koja se naslanjaju aktivnosti HGK-a. To bi podrazumijevalo i racionalizaciju broja zaposlenih u HGK-u”, kazao je Plenković piše glas slavonije hr.
