S obzirom na visoke cijene goriva, koje bi bile i više da nije Vladine odluke o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena dizela na 11, a benzina na 11,10 kuna, ne čudi što raste broj hrvatskih građana koji granicu s Bosnom i Hercegovinom automobilima prelaze isključivo zbog “tenkiranja”. Ovisno o benzinskoj crpki, benzin je, primjerice, i dvije kune jeftiniji nego na hrvatskim crpkama.
Punjenje spremnika na benzinskim crpkama tvrtki kojih nema u Hrvatskoj niti su one poznatih globalnih marki je jeftinije, no to može biti i problem, a tiče se kvalitete goriva. Posljednjih smo dana kontaktirali dvojicu Osječana koji su benzin natočili u spremnik za gorivo na crpkama u bosanskoj Posavini i imali su priličnih problema s automobilima. Jednom se automobil jednostavno ugasio, a drugom je, pokazao je odlazak automehaničaru, stradao filtar goriva.
“Ulio sam, vraćajući se s Kupresa u Osijek, pun rezervoar u automobil na crpki između Odžaka i graničnog prijelaza Svilaj. Nisam prošao nekoliko stotina metara i automobil je trznuo i ugasio se. Odmah sam posumnjao da je riječ o tzv. prljavom gorivu. Kontaktirao sam oca i nekoliko prijatelja koji znaju s autima, pa sam ipak upalio motor koji je ‘kašljucao‘ i potom u nižim brzinama, dodajući gas, propisno ga ‘propirio‘. U jednom trenutku vidio sam iza sebe gusti crni dim koji je izlazio iz ‘auspuha‘, a kada sam zaustavio auto, iz njega je izlazila prilična količina vode. Definitivno je riječ o prljavom gorivu”, rekao nam je Osječanin Ivan M. Automobil sada bez problema vozi, no odvest će ga ipak automehaničaru na pregled.
Darko P. iz osječkog naselja Retfala bio je pak na crpki kod Orašja krajem listopada. Nakon maksimalnog punjenja benzina, u blizini graničnog prijelaza Županja odjednom se upalila žuta lampica motora na instrumentnoj ploči i došlo je do “trokiranja” motora. “Nazvao sam svog automehaničara u Osijeku i nakon što sam mu opisao kako motor radi, i da sam ‘tenkirao‘ gorivo, rekao mi je da je prema svemu sudeći došlo do začepljenja filtra goriva, a možda su stradali i injektori. Uputio me do svog kolege u Županji i pokazalo se kako je bio u pravu. Filtar je bio začepljen, a mijenjao sam ga prije približno 8000 kilometara, a interval za njegovu promjenu je 40.000 kilometara, tako da je definitivno loše gorivo bilo u pitanju. Ispraznili smo gorivo kod mehaničara, stavili novi filtar i ulili novo gorivo. Motor sada radi, no zbrajajući kupnju goriva u BiH i troškove mehaničara, skup je bio odlazak u šoping”, kaže nam Osječanin.
Ta dva slučaja možda su iznimka, a ne pravilo, jer svakodnevno nemali broj vozača, pogotovo onih koji žive blizu granice, hrli prema Bosni i Hercegovini upravo zbog ulijevanja znatno jeftinijeg goriva, koje zna, za pun rezervoar, biti i stotinjak kuna jeftinije od onog na hrvatskim crpkama. Kakvo je zapravo stanje s kvalitetom goriva u susjednoj zemlji? Gorivo koje se uvozi u Bosnu i Hercegovinu kontrolira se u manjem postotku, pa se onda mogućnost pojavnosti goriva loše kvalitete povećava.
Toga problema svjestan je i Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. On je u travnju ove godine Savjetu ministara BiH uputio zahtjev za razmatranje nove odluke o kvaliteti tekućih naftnih goriva, kojom bi se omogućila upotreba najkvalitetnijih goriva europskih standarda u BiH. Košarac je istaknuo da je sadašnja odluka zastarjela u pogledu EU standarda koji se odnose na kvalitetu goriva i ekološke zahtjeve, a primjenjuje se standard iz 2002. godine. “Naša obveza je usvojiti novu odluku i primjenjivati europski standard iz 2018. godine, a ne kršiti direktive o sumporu i gorivima. Obveza nadležnih institucija je da, stalnim praćenjem tehnološkog napretka u proizvodnji tekućih naftnih goriva, rade na konstantnom podizanju kvaliteta naftnih goriva koja se plasiraju na tržište”, istaknuo je Košarac.
Najveći problem tržišnih inspektora u BiH je kretanje robe između entiteta. Naime, inspektori iz Federacije BiH nisu ovlašteni kontrolirati goriva na benzinskim crpkama iz bosanskohercegovačkih entiteta, kao što ni inspekcija iz RS-a ne može kontrolirati uvoznike naftnih goriva sa sjedištem u Federaciji BiH. Ovakva situacija dodatno otežava mogućnost kontrole goriva jer je protok robe između entiteta slobodan, a tada se može dogoditi da poneke cisterne s gorivom koje opskrbljuju benzinske pumpe prođu bez kontrole.
Svi ti problemi u BiH hrvatske građane slabo zanimaju jer vozače zanima uglavnom samo ušteda. Stoga ne treba čuditi da se na prekograničnu vožnju, isključivo zbog jeftinijeg benzina ili dizela, kod Gunje (Brčkog), Županje (Orašja), Slavonskog Šamca (Šamca), Svilaja (Odžaka i Modriče), Slavonskog Broda (Bosanskog Broda), pa i uz višesatna čekanja na granici, odlučuje sve više hrvatskih državljana. Bez obzira na sve češće priče o lošem gorivu.
