Osim tankih plastičnih vrećica novim Zakonom o gospodarenju otpadom zabranjuje se stavljanje na tržište i plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu kao što su plastični tanjuri, pribor za jelo, slamke, štapići za miješanje, posude za hranu od stiropora…
S 1. siječnjem 2022. na snagu stupa odredba Zakona o gospodarenju otpadom kojom se zabranjuje upotreba tankih plastičnih vrećica za nošenje debljine između 15 i 50 mikrometara.
Plastične vrećice dijele se na tanke i vrlo tanke. Tanke vrećice za nošenje kupujemo ili dobijemo na blagajni u trgovinama, a vrlo tanke su one koje trgamo s rolice na odjelima za voće i povrće. Hrvatska je prije nekoliko godina uvela naplatu tankih plastičnih vrećica kako bi potaknula smanjenje njihova korištenja. Novim zakonom potpuno se zabranjuju lagane plastične vrećice koje se više neće moći ni kupiti. U upotrebi osim vrlo tankih vrećica ostaju i deblje plastične te papirnate vrećice.
Nova mjera donesena je jer u posljednjih nekoliko godina nisu ostvareni planirani ciljevi kada je riječ o smanjenju otpada. Umjesto plastičnih vrećica, preporuka je da se koriste vlastite platnene vrećice.
Plastične vrećice guše životinje, nagrđuju plaže i šume, a za njihovu proizvodnju troše se prirodni resursi i energija, pri čemu su radnici u proizvodnji izloženi toksičnim kemikalijama. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu izravno utječe na okoliš ne samo zbog dugotrajnog procesa razgradnje na odlagalištu otpada nego i zato što paljenjem u spalionici s ostalom plastikom povećava količinu stakleničkih plinova u atmosferi, navode ekološke udruge i organizacije koje su pozdravile odluku o zabrani tankih plastičnih vrećica.
Zabrana plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu
Osim tankih plastičnih vrećica novim Zakonom o gospodarenju otpadom zabranjuje se stavljanje na tržište i plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu kao što su plastični tanjuri, pribor za jelo, slamke, štapići za miješanje napitaka, štapići za uši, štapići za balone, posude za hranu i piće od stiropora (ekspandiranog polistirena) uključujući njihove čepove i poklopce te proizvodi koji su načinjeni od oksorazgradive plastike.
No, ekološke udruge traže proširenje zabrane i na vrlo lagane plastične vrećice te postavljanje konkretnog cilja smanjenja potrošnje za one jednokratne plastične proizvode koji će ostati na tržištu. Greenpeaceovu peticiju kojom se traži proširenje zabrane na vrlo lagane plastične vrećice podržalo je više od 65.000 ljudi.
“Zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje rezultat je dugogodišnjih napora udruga i ekoloških organizacija koje ukazuju na katastrofalne posljedice korištenja plastičnih vrećica. Zalagali smo se i za zabranu najtanjih jednokratnih plastičnih vrećica, što nije prihvaćeno, iako u trgovinama postoji ponuda višekratnih praktičnih mrežica. Te najtanje vrećice troše se nemilice i trebaju se riješiti obavezom naplate i jasnom regulacijom, što se može propisati podzakonskim aktima”, pozivaju iz Udruge Prijatelji životinja.
Koristimo platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive vrećice
“Svatko od nas treba biti svjestan da neodgovornim ponašanjem ugrožavamo vlastito zdravlje i svijet u kojemu živimo. Odbačene plastične vrećice razgrađuju se, pa mikroplastika završava u organizmima ljudi i životinja. Bezbroj puta svjedočili smo prizorima životinja koje zabunom progutaju plastične vrećice ili se u njih upetljaju, a zatim umiru sporo i u agoniji. Ako želimo sačuvati naše more, plaže, parkove i prirodne ljepote te prestati gomilati smeće, na raspolaganju su nam platnene torbe, košare i višekratno upotrebljive mrežaste vrećice za voće i povrće”, obrazlažu Prijatelji životinja.
Udruge pozivaju Sabor da odredi konkretan cilj smanjenja potrošnje za one jednokratne plastične proizvode koji će ostati na tržištu, primjerice čaše i šalice te posude za hranu, i to cilj od 50 posto smanjenja do 2025. odnosno 80 posto do 2030., kao i da propiše mjere za razvoj sustava višekratne uporabe koji će učinkovito zamijeniti jednokratne proizvode i otvoriti brojna zelena radna mjesta.
Nužno je da ovaj zakon postavi temelje koji će osigurati orijentaciju i prijelaz na višekratnu upotrebu i sustave za ponovno punjenje, a ne puku zamjenu plastike drugim materijalima za jednokratnu upotrebu, poput papira, bioplastike i slično, poručuju ekološke udruge.
S druge strane su proizvođači vrećica koji u Hrvatskoj zapošljavaju oko 800 ljudi. Tvrde da će zbog zabrane i smanjenje proizvodnje morati otpuštati radnike. Mnogi od njih proizvode vrećice od recikliranih materijala i za to su dobivali poticaje. Hrvatska gospodarska komora predlagala je da se uvede model s HGK oznakom za proizvode od recikliranih materijala kako bi se i dalje mogle koristiti vrećice s određenim udjelom reciklata, ali to nije prihvaćeno.
