Nakon provedenih 30 akcija prikupljanja ambalažnog otpada, poznati su gradovi pobjednici ovogodišnjeg izdanja projekta Od izvora do mora. Grad Vinkovci osvojio je prvo mjesto u kategoriji srednjih gradova. Uz njega, Benkovac je prikupio najviše bodova među malim gradovima, dok je Velikoj Gorici pripala pobjeda u kategoriji velikih gradova, s više od 35.000 stanovnika.

Povjerenstvo za bodovanje, sastavljeno od predstavnika organizatora projekta – Coca-Cole, Konzuma, Udruge gradova i Jutarnjeg lista, bodovalo je svih 30 gradova koji su se ove godine prijavili na nagradni natječaj u sklopu ekološkog projekta Od izvora do mora.

Više od 2.200 volontera priključilo se akcijama te su prikupili 420 tona ambalažnog otpada, čime je ispunjen važan cilj – smanjenje onečišćenja, uz rast svijesti o važnosti očuvanja okoliša te primjerenog odlaganja ambalažnog otpada. U fokusu projekta je potpora urbanom pošumljavanju – sadnji drveća u gradovima, s ciljem smanjenja emisije ugljičnog dioksida (C02) i snižavanja temperature zraka u urbanim sredinama. U skladu s time, gradovi pobjednici u ravnopravnima će iznosima podijeliti nagradu – 45 tisuće eura, a novac će biti utrošen za sadnju stabala na lokacijama koje su sami odabrali.

„Zadovoljni smo rezultatima ovogodišnjeg izdanja projekta Od izvora do mora, naročito velikim brojem gradova koji su odlučili sudjelovati te prikupljenom količinom ambalažnog otpada koja je gotovo tri puta veća od količine prikupljene prošle godine. Takve snažne brojke nam govore da su nastojanja u području brige za okoliš i održivosti prepoznati od strane gradova i građana koji su nam se pridružili. Čestitamo svim gradovima i građanima koji su sudjelovali u projektu, a pobjednicima želimo uspješno pošumljavanje“, izjavio je Bruno Jelić, direktor Odjela za korporativne poslove i održivost tvrtke Coca-Cola HBC Adria.

Ovogodišnje izdanje projekta Od izvora do mora započelo je natječajem koji je trajao od 15. veljače do 15. ožujka, na koji su se mogli prijaviti svi zainteresirani gradovi – a ove godine to je učinilo njih čak 30.  Sudjelovali su gradovi Benkovac, Otočac, Pakrac, Vrgorac, Lipik, Čabar, Ludbreg, Pleternica, Beli Manastir, Zlatar, Varaždinske Toplice, Korčula, Vodnjan – Dignano, Zabok i Stari Grad (Hvar), Virovitica, Čakovec, Daruvar, Vinkovci, Duga Resa, Zaprešić, Labin i Rovinj – Rovigno, Karlovac, Rijeka, Zadar, Pula – Pola, Osijek, Velik Gorica i Dubrovnik. Obaveza im je bila da do sredine lipnja organiziraju akcije prikupljanja ambalažnog otpada.

Svaki je grad izvijestio organizatore o rezultatima svoje akcije – broju volontera i količini prikupljenog otpada, što su bili najvažniji kriteriji prilikom bodovanja uspješnosti. Tijekom akcija gradovi su imali podršku organizatora natječaja, koji su s ponosom gledali kako se tone odbačenog ambalažnog otpada prikupljaju i potom pravilno zbrinjavaju, za što su bila zadužena komunalna poduzeća gradova sudionika.

U dogovoru s pobjednicima akcije sadnje održat će se u jesenskim mjesecima, od rujna do studenoga, nakon čega će im biti dodijeljene i posebne plakete.

Projekt Od izvora do mora Coca-Cola je u Hrvatskoj pokrenula 2018. godine u suradnji s vladinim institucijama i udrugama civilnoga društva. Prije tri godine se kao partner pridružio i Jutarnji list, od 2022. godine Konzum, od prošle godine i Udruga gradova. Podršku projektu su dali Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije iz Zagreba.

Od izvora do mora dio je dugoročnoga sveobuhvatnog plana Svijet bez otpada, kojim se Coca-Cola, među ostalim, obvezala da će do 2030. godine prikupiti i reciklirati količinu boca i limenka koja odgovara onoj koju stavlja na tržište, a da će udio recikliranih materijala u potrošačkoj ambalaži biti najmanje 50 posto. Također, do 2025. godine sva potrošačka ambalaža moći će se u potpunosti reciklirati, što je u Hrvatskoj već ostvareno. U proteklim godinama samo uporabom lakših boca smanjena je ukupna uporaba plastike za četvrtinu. Novi iskorak prema ostvarenju vizije Svijet bez otpada Coca-Cola je napravila krajem svibnja 2023. godine kad je potrošačima na hrvatskome tržištu predstavila neodvojive zatvarače za plastične boce.

U Hrvatskoj je obvezno služenje vojnog roka ukinuto 2008. te je uvedeno dobrovoljno.

– Između dva i tri mjeseca planira se provoditi obvezno služenje vojnoga roka. Ono što je bitno naglasiti jest da smo podignuli naknade, one su sada 900 eura mjesečno – objasnio je ministar Anušić

S prvim danom 2025. godine u Hrvatskoj bi opet trebalo krenuti provođenje obaveznog vojnog roka, a ministar obrane Ivan Anušić kaže da je sve spremno. Godišnje bi obuku trebalo proći oko 15.000 mladih koji bi na obuci trebali naučiti osnove u dva do tri mjeseca, a trenutačno se još samo čeka potvrda politike. 

– Između dva i tri mjeseca planira se provoditi obvezno služenje vojnoga roka. Ono što je bitno naglasiti jest da smo podignuli naknade, one su sada 900 eura mjesečno, a pri služenju obveznog vojnog roka ostat će vjerojatno ta naknada – objasnio je Anušić. Za one koji će odbiti ići na obuku postoji i drugo rješenje.

Šesnaest godina nakon ukidanja, Hrvatska vraća obvezni vojni rok. Vojna obveza za sve mladiće starije od 18 godina trebala bi stupiti na snagu s prvim danom iduće godine. Ministar obrane kaže da je za uvođenje vojnog roka sve spremno te se još samo čeka politička procedura.

S novom godinom vraća se obvezni vojni rok. Detalji se još bruse.

“Između dva i tri mjeseca planira se provoditi obvezno služenje vojnoga roka. Ono što je bitno naglasiti je da smo mi podignuli naknade, one su sada 900 eura mjesečno, i ono što će biti i tada u služenju obveznog vojnog roka, isto će ostati vjerojatno ta naknada”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar obrane  Ivan Anušić .

Što više mladih u sustavu obrane

Ideja je da se što više mladih zadrži unutar sustava obrane, a prema procjenama godišnje bi obuku trebalo proći njih 15 tisuća, piše  HRT .

“Sigurnosni izazovi su takvi da se stavljaju pred sve nas obvezu promišljanja, ne samo Hrvatska, već i mnoge zemlje u svijetu i Europi kako aktivirati taj model”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja  Tomo Medved .

U Hrvatskoj je obvezno služenje vojnog roka ukinuto 2008. te je uvedeno dobrovoljno.

“Ta je odluka u tom razdoblju bila ispravna, a nove okolnosti i novo razdoblje zahtijevaju nove odluke, prema tome više o detaljima kada saznamo detalje”, rekao je predsjednik Odbora za obranu  Arsen Bauk  (SDP).

Tada, prije 16 godina, gotovo 90 posto mladih pozivalo se na priziv savjesti. No za one koji sada odbijaju staviti pušku na rame – postoji drugi plan.

“Nosit će se grablje i motika, recimo, vreće kada se budu stavljali nasipi od mogućih poplava, nosit će se neke druge stvari – oružje neće morati nositi, ali će svoju dužnost i obvezu prema državi morati odraditi”, poručuje Anušić.

Vještine za život

Taj će dio obuke biti zadatak sustava civilne zaštite. Učit će ih, kako kažu, vještinama za život.

“Kada dođe do određenog rizika, do narastanja rizika, kako bi se znao prvo izmaknuti iz rizika, pomoći onom kraju sebe i napraviti samopomoć, znači, samog sebe”, rekao je  Damir Trut , ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite.

U Hrvatskom generalskom zboru naglašavaju i važnost osposobljavanja mladih za samozaštitu.

“Od pružanja prve pomoći, reakcija u prirodnim nepogodama, nesrećama i katastrofama pa sve do prepoznavanja različitih oblika nekonvencionalnih prijetnji i izazova”, rekao je umirovljeni general-pukovnik  Mladen Kruljac , potpredsjednik HGZ-a.

No za one koji budu civilno služili – obuka će trajati dulje i uz znatno manje povlastice.