Foto: pixabay ilustracija

Veliki broj korisnika nije dobio isplate obiteljskih naknada i ne znaju kada ih mogu očekivati, iz HZZO-a tvrde da nemaju ništa s tim.

“Sustav je zakazao. Tisuće majke nisu dobile porodiljne naknade, komplikacije, bolovanja, naknade za rad na skraćeno radno vrijeme. Nitko nam odgovara na poruke i pozive. Računi su gomilaju. Zašto smo na zadnjem mjestu s uplatama? Rekli smo nam da smo već dosadne s takvim pitanjima. Bezobrazluk”, poruka je jedne od korisnica rodiljne naknade koja novac od HZZO-a još nije dobila, iako bi na račun trebao sjesti još 17. lipnja, piše  Dnevnik.hr .

“Kažu da se od 1. lipnja sustav promijenio, pa da će biti kroz par dana, pa do kraja mjeseca i sad se priča da su uplate stornirane. Ima i samohranih majki kojima je novac jedino od čega žive”, napisala je korisnica.

Prelazak na novi sustav

U HZZO-u kažu da se one porodiljne naknade ne isplaćuju, ali priznaju da je došlo do kašnjenja naknade za bolovanja. Pravdaju se prelaskom na novi sustav te tvrde da će korisnici dobiti naknadu u utorak ili srijedu.

“Privremene nesposobnosti za rad zbog komplikacija u trudnoći isplaćuju se, kao i sve ostale vrste privremenih nesposobnosti za rad koje isplaćuje HZZO izravno iz svojih sredstava, više puta mjesečno.

Rodiljne i roditeljske potpore koje se isplaćuju na teret državnog proračuna, a za koje HZZO radi isplate za Ministarstvo demografije i useljeništva prema terminskom planu Ministarstva, bit će isplaćene sutra. Ukoliko postoje primjeri korisnika koji nisu dobili redovitu isplatu, molimo da se HZZO-u izravno obrate s OIB-om”, stoji u odgovoru HZZO-a.

Zaposleno je 15 posto više umirovljenika prije lani, 40 posto više nego 2022.

Sa zahuktavanjem turističke sezone uobičajeno raste i zaposlenost i potražnja za radnicima. Broj osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) na rekordnih je 1,72 milijuna, au evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) trenutno je oglašeno više od 21 tisuću slobodnih radnih mjesta.

Mnogi poslodavci u potrazi za radnicima sve se više okreću i umirovljenicima, među kojima je danas nikad više onih koji uz mirovinu i rade do polovine radnog vremena. Na portalu Burza rada (i) njima je u ovom trenutku adresirano 1150 oglasa poslodavaca.

Pritom brojnošću prednjače oni za prodavače (više od 200), čistače (gotovo 130) i čuvare (70-ak), a više desetaka oglasa odnosi se i na medicinske tehničare i/li njegovatelje, vozače teretnih vozila, kuhare, pomoćne radnike.

Rast prijevremenih umirovljenja
Prema posljednjim podacima HZMO-a, među osiguranicima trenutno je više od 31 tisuću osoba koje su ujedno i korisnici mirovine. Nakon što se u travnju njihov broj približio granici od 30 tisuća to je nova rekordna brojka “penzića” koji rade na pola radnog vremena.

O rastućem trendu odabira takve opcije govori i podatak da je to za više od 3000 ili 15-ak posto više prije godinu dana, a za 40 posto više prije dvije godine. Povratak u svijet rada kod mnogih je istaknut potrebom za dodatnom zaradom zbog niske mirovine, ali kod dijela umirovljenika to nije opcija iz potrebe već izbora koji odražava drugačije motive.

Takvi bi se vjerojatno mogli tražiti npr. i među povećanim prijevremenim umirovljenjima u prvoj trećini ove godine; od nešto više od 10 tisuća novih korisnika mirovine od početka 2024. svaki deveti (njih 1104) odnosi se na kategoriju prijevremene starosne mirovine, dok je u istom razdoblju prošle godine zabilježeno 882 prijevremena umirovljenja odnosno nešto manje od 10 posto ukupnih.

Uz određena stručna zanimanja kod kojih postoji manji broj radne snage, danas se više onih kojima zdravlje dopušta odlučuje o mogućnosti kombiniranog statusa i korištenju forme paušalnog obrta.

Lovrić: Trebalo bi zakonski omogućiti i rad na puno, a ne samo do polovice radnog vremena uz zadržavanje stečenog prava na mirovinu.

Manji pritisak na uvoz radnika
U svakom slučaju, i mnogi poslodavci preferiraju potrebe za radnom snagom namirivati ​​zapošljavanje domaćih umirovljenika, bilo zbog stručnih kvalifikacija ili zbog kulturoloških i jezičnih barijera stranih radnika iz udaljenih trećih zemalja.

Od ukupnog broja umirovljenika koji uz mirovinu i rade do pola radnog vremena najviše ih, približno šestina ili više od pet tisuća, radno je angažirano u trgovini. Drugi po brojnosti su oni u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, a slijede ih poslovi u prerađivačkoj industriji.

Sve u svemu, na pet najzastupljenijih djelatnosti otpada blizu trećine ukupnog broja radnika u mirovini. U uvjetima manje radne snage, koji je u Hrvatskoj umnogome posljedica iseljavanja mladih kvalificiranih kadrova, u skupini mlađih i zdravih umirovljenika općenito se prepoznaju unutarnje rezerve koje bi mogle ublažiti i pritisak na uvoz radnika. Zapravo se već duže vrijeme svakako toliko potencira dulji ostanak u svijetu rada, uključujući i poticanje zapošljavanja umirovljenika.

Udruženje stranih ulagača također je u posljednjem izdanju svoje tzv. Bijele knjige izašlo je s prijedlogom ukidanja socijalnih doprinosa i naknadnog obračuna mirovine za umirovljenike starije od 65 godina koje žele raditi.

Smatraju da je sadašnje rješenje, koje za taj rad u poreznom smislu podrazumijeva uobičajena plaćanja doprinosa, vjerojatno uvjetovano strahom od istiskivanja mlađih radnika. Međutim, uz izgledan nastavak strukturnog nedostatka radnika u duljem roku, bojazan od istiskivanja mlađih radnika ne čini se značajnom, kažu.

Porezni bonusi u Njemačkoj
Petar Lovrić, vlasnik agencije za zapošljavanje Kadus te dopredsjednik koordinacije udruga tih agencija, pak, mišljenja je da bi u deficitarnim zanimanjima trebalo zakonski omogućiti i rad na puno, a ne samo do polovice radnog vremena uz zadržavanje stečenog prava na mirovinu.

Zašto se i kod umirovljenika ne bi primijenilo pravilo testa tržišta rada koje danas vrijedi za strane radnika, pita se, dodajući kako bi se time ujedno i smanjio pritisak na uvoz radne snage. U tom kontekstu napominje i da bi možda trebalo ponovno razmotriti regulativu za povremene poslove kroz sustav vaučera, čime bi se, kaže, smanjili pritisci na tržištu rada u vrijeme vršnih opterećenja.

Izazovi tržišta rada nisu naša specifičnost, au novije vrijeme u Europi mogu se vidjeti različiti pristupi tim problemima. Dok se u nekim zemljama eksperimentira sa skraćivanjem radnog tjedna, u Grčkoj je trenutno aktualna tema o njegovom produljenju na 6-dnevni (48-satni) radni tjedan u privatnom sektoru. Isto tako, u Njemačkoj se razmatraju rješenja u smjeru poreznog bonusa umirovljenicima koji bi mogli raditi za određeni iznos bez plaćanja poreza, čime bi ih se, računajući, potaknulo da izaberu rad.

Izvor: poslovni hr

Srpanjsko usklađivanje mirovina umirovljenicima bi trebalo donijeti oko sedam posto više. Na prosječnu mirovinu prema općim propisima od 534 eura, ‘povišica’ iznosi oko 37 eura. Preliminarni izračun od 7,26 posto donosi stručnjak za mirovinski sustav Željko Šemper. Međutim, kako i sam naglašava, još uvijek nije poznat podatak o plaćama za svibanj i lipanj, kao ni o cijenama za lipanj pa će se konačni izračun moći napraviti tek u kolovozu. Isplata će tako stići u rujnu, sa zaostacima za srpanj piše mirovina hr.

Prema dosad poznatim parametrima, usklađivanje mirovina bi umirovljenicima od srpnja moglo donijeti oko sedam posto više. Do preliminarnog izračuna došao je stručnjak za mirovinski sustav, Željko Šemper. Za isplatu srpanjskog usklađivanja treba se strpjeti do rujna kada stižu veće mirovine za kolovoz, sa zaostacima za srpanj. Kako se mirovine usklađuju prema mjesečnim kretanjima cijena i prosječne plaće u proteklom polugodištu u odnosu na ono koje mu prethodi, za konačni izračun treba pričekati podatke Državnog zavoda za statistiku o cijenama i plaćama za svibanj, odnosno lipanj, što će biti poznato u konačnici tek u kolovozu.

Plaće rasle puno više od cijena, još se čekaju svi podaci

– Ovih dana Državni zavod za statistiku objavio je podatke o cijenama za svibanj i plaćama za travanj. Cijene, odnosno inflacija su u razdoblju siječanj- svibanj u odnosu na srpanj- studeni rasle 0,4 %, dok su plaće ‘eksplodirale’ zbog povećanja plaća državnih i javnih službi za čak 32 %. U razdoblju siječanj- travanj u odnosu na srpanj- listopad plaće su rasle za 10,2 % pa prema još uvijek staroj formuli 70:30, usklađivanje mirovina u ovom trenutku bi iznosilo 7,26 %. Za konačan postotak usklađivanja od 1. srpnja nedostaju podaci o cijenama za lipanj, kao i o plaćama za svibanj i lipanj, što ćemo saznati 20. kolovoza. Iako ovaj postotak nije konačan, želio sam svoje prijatelje dodatno raspoložiti za praznik, objavio je na Dan antifašističke borbe Šemper na svom Facebook profilu.

Šemper informativne izračune radi uoči svakog službenog usklađivanja, uz minimalna odstupanja prema poznatim parametrima. S obzirom na to da su plaće rasle, za očekivati je bilo i da će rasti mirovine. Slično se dogodilo lani, također zbog rasta plaća, kada je srpanjsko usklađivanje umirovljenicima donijelo rekordnih 8,42 posto. Premda ovo usklađivanje ne bi trebalo oboriti taj rekord, svakako je veće, kako u pravilu obično i jest, od siječanjskoj usklađivanja koje je ove godine donijelo 4,19 posto.

Na prosječnu mirovinu od 534 eura, koliko dobiva nešto manje od milijun hrvatskih umirovljenika prema općim propisima, ne računajući isplate u inozemstvo, povećanje od oko sedam posto donosi oko 37 eura veću mirovinu.

Od povoljnije formule usklađivanja još uvijek ništa

Premda se očekivalo da će, prema još lanjskim obećanjima Vlade, nova formula usklađivanja u omjeru 85:15, umjesto sadašnjih 70:30, zaživjeti od srpnja to se neće dogoditi, jer izmjena nije zakonski provedena. Prema novom omjeru, usklađivanje bi, upozorava Šemper, bilo 8,73 posto.

Naime, veći postotak uzima se kod onog indeksa koji je više rastao, a u ovom slučaju, kao i većini dosadašnjih usklađivanja, to su upravo plaće, a ne cijene. Ipak, Šemper je već nekoliko puta naglasio da ovakva promjena neće donijeti i znatno veća usklađivanja. Istaknuo je pritom da bi Vlada svakako trebala prihvatiti prijedlog Sindikata umirovljenika Hrvatske da se uvede omjer 100 naprema 0 u korist povoljnijeg indeksa rasta.

– Od 1. siječnja na usklađivanju mirovina od 4,19 % prosječna mirovina od 513,57 eura povećana je za 21,52 eura. Prema omjeru 85:15 mirovine bi bile usklađene za 4,45 %, što bi iznosilo povećanje za 22,85 eura ili više za ‘čak’ 1,33 eura. Usklađivanje prema omjeru 100:0 bi 1. siječnja iznosilo 4,7 posto, što bi bilo više tek za 2,62 eura, izračunao je ranije Šemper, o čemu je portal mirovina hr pisao ovdje.

Sindikat umirovljenika Hrvatske upozorio je nedavno da mirovine ne prate trend povećanja plaća. Predsjednica Jasna A. Petrović rekla je da zbog stalnog povećanja troškova života ni usklađivanje mirovina neće bitno pomoći u preživljavanju umirovljenika koji žive sve teže, sa sve manjim udjelom mirovina u plaćama, o čemu je portal mirovina hr pisao  ovdje.