Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) objavio je upozorenje zbog masovnih pokušaja krađe podataka koji su zabilježeni jučer.

“Obavještavamo osiguranike Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) da je u nedjelju 26. veljače 2023. godine s lažnih adresa poput [email protected] poslan veliki broj mailova s pokušajem krađe podataka.

Ovim putem Vas upozoravamo kako smo u saznanju da je u tijeku tzv. “phishing” kampanja, odnosno pripremne radnje radi počinjenja prijevare u kojoj se napadači lažno predstavljaju kao Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje”, poručili su iz HZZO-a.

Građane mole da ne odgovaraju ako su primili bilo koji zahtjev sa sadržajem o “obračunavanju i odobrenom povratu troškova za zdravstvenu zaštitu u iznosu od 116,19 eura” te molbom za “skeniranje QR koda”.

Dodaju i da je poruku dovoljno obrisati i na nju ne odgovarati, a u slučaju da je došlo do incidenta i nastanka štete za primatelje poruke slučaj treba prijaviti MUP-u i nacionalnom CERT-u OVDJE.

“Ističemo da HZZO nije građanima slao nikakve poruke o povratu novca na način da je potrebno dostaviti broj bankovne kartice, datum njezina isteka i CVV. HZZO je poduzeo sve potrebne korake da zaustavi daljnje pokušaje lažnog predstavljanja i pokušaje krađe podataka”, poručuju iz HZZO-a.

Od svih korisnika nacionalne naknade žene su 64 posto, a prosječan broj korisnika je 73 godine.

Nakon što je Ministarstvo rada i socijalne politike analiziralo učinke Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe pokazalo se da zakon obuhvaća znatno manje osoba nego u projekcijama za prve dvije godine primjene jer je pravo na naknadu ostvarilo samo 7172, umjesto 21.550 osoba.

Trenutni broj korisnika još je manji, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za siječanj 2023. ima ih 6470.

I dalje dosta potencijalnih korisnika ne znam za pravo na naknadu

Ministarstvo je u komentaru za Hinu ocijenilo kako je na toliku razliku utjecalo povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade, s obzirom da tu dolazi do preklapanja u obuhvat potencijalnih korisnika.

Osim toga, radi se o relativno novom institutu u Hrvatskoj, pa unatoč sveobuhvatnoj kampanji HZMO-a i dalje ima dosta potencijalnih korisnika, npr. onih u ruralnim područjima, koji ne znaju za mogućnost ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu.

Procjena učinka provedena je tijekom prošle godine te će do kraja veljače biti u javnom savjetovanju.

Ministarstvo kaže kako su ove godine u redovnom postupku, odnosno u dva čitanja, predviđene izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, s planiranim stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine.

„Povećanje socijalne sigurnosti starijih sugrađana jedan je od prioriteta Vlade i svakako će se ići u smjeru poboljšanja njihovih prihoda, koji će im osigurati dostojanstven život“, poručuje ministarstvo.

Isplata nacionalne naknade počela je 1. siječnja 2021. godine u mjesečnom iznosu od 800 kuna, od tada je dva puta usklađivana – 2022. povećana je na 820,80 kuna, a od 2023. iznosi 120,71 euro (909,49 kuna) .

Naknada je socijalno-zaštitne prirode i predstavlja novčano davanje za osobe starije od 65 godina koje nisu ostvarile mirovinu i ne ostvaruju prihod na drugi način.

Onaj tko ima pravo na naknadu mora imati neprekidno prebivalište u Hrvatskoj kroz 20 godina, ne smije biti korisnik mirovine, prihodi članova kućanstva po članu ne smiju prelaziti iznos naknade, ne smiju imati priznato pravo na uslugu smještaja ili sklopljen ugovor o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju.

Kod pripreme zakona procijenjeno je da bi od 860.000 osoba starijih od 65 godina moglo biti oko 50.000 potencijalnih korisnika naknade, ali bi uvjete za ostvarivanje prava na naknadu moglo ispuniti dvostruko manje osoba.

Pozitivno riješeno tek nešto više od polovice zahtjeva

Tako je procijenjeno da će u 2021. godini oko 19.700 osoba, au 2022. godini 21.550 osoba ostvariti pravo na nacionalnu naknadu.

Ne, pokazalo se da su od početka primjene zakona do 14. studenoga 2022. godine pravo na naknadu ostvarile 7172 osobe. Podneseno je 13.267 zahtjeva, no pozitivno ih je riješeno tek oko 54 posto.

Najčešći razlozi odbijanja su propisani cenzus, neispunjavanje uvjeta prebivališta, korištenje zajamčene minimalne naknade te nenavršena starosna dob od 65 godina.

Od svih korisnika nacionalne naknade žene su 64 posto, a prosječan broj korisnika je 73 godine.

Za provedbu zakona procijenjen je iznos od 134 milijuna kuna u 2021. godini i 184 milijuna kuna u 2022. godini, no potrošeno je znatno manje. U 2021. riječ je o 44,8 milijuna kuna, a od siječnja do listopada 2022. nešto više od 49 milijuna kuna.

U procjeni učinaka, koju potpisuje resorni ministar Marin Piletić, stoji da se „iznos nacionalne naknade ne može smatrati dostatnim za zadovoljenje osnovnih životnih potreba“ pa je nužno razmotriti mogućnosti unapređenja toga instituta.

U procjeni se najavljuje i mogućnost ublažavanja uvjeta za ostvarivanje prava, posebno kod utvrđivanja prihodovnog cenzusa i propisanog prebivališta od 20 godina.

Ministarstvo još uvijek sve analizira, pa je prerano govoriti o ublažavanju uvjeta ili povećanju iznosa naknade, ali najavljuju mogućnost isplate nacionalne naknade putem pošte na zahtjev korisnika, što je prijedlog umirovljeničkih udruga.

Predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna kaže da su procjene broja korisnika bile previsoke u odnosu na realne brojeve jer se vjerojatno nisu prijavili svi koji imaju pravo na naknadu. Neki od njih nemaju OIB ili druge podatke, poput beskućnika kojima je često upitno prebivalište.

Siromašni su i umirovljenici koji su cijeli život radili

Korisnici naknade su manje-više i korisnici socijalne skrbi pa ta mjera nije trebala ići kroz mirovinski sustav, smatra Fortuna ali pozdravlja što se država pobrinula za one najranjivije, koji su sada stari i nemoćni.

Dobro je da se iznos naknade kontinuirano usklađuje, jer su se birali kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, jer bi u suprotnom to bilo još manje, no zapravo bi svi iznosi za ranjive skupine trebali biti veći.

„Kada me pitate koji bi iznos bio dovoljan, ne znam ga ovoga trena reći jer su siromašni ne samo oni nego i umirovljenici koji su cijeli život radili. Prosječna mirovina je 426 eura, danas je to ništa, pa su režije najmanje 200 eura“, upozorila je.

Sada ide i usklađivanje mirovine, neslužbeno oko 5,40 posto, ali s obzirom na inflaciju umirovljenici opet dobivaju premalo, kaže Fortuna i apelirala na vlast da što duže zadrži sve postojeće mjere i naknade jer će ljudi i dalje teško živjeti.

Izvor: poslovni hr

Upozoravamo građane, ako prime takve pozive, da je riječ o pokušaju prevare, rekli su iz policije.

Policijska uprava splitsko-dalmatinska objavila je upozorenje građanima o novoj prevari, treba biti oprezan u bilo kojem kraju Hrvatske.

“Zaprimili smo nekoliko dojava građana koji su prijavili da su ih danas tijekom dana telefonski kontaktirale njima nepoznate osoba koje su se predstavile kao policijski službenici.

Kazali su im da imaju saznanja da su u posjedu krivotvorenih novčanica koje trebaju predati policiji, tražili da im pročitaju serijske brojeve i rekli da će netko doći po te novčanice.

Upozoravamo građane, ako prime takve pozive, da je riječ o pokušaju prevare. Ako ste u mogućnosti, zabilježite broj s kojeg je upućen poziv i odmah o tome obavijestite policiju na broj 192”, upozorila je policija.

Prema ranije objavljenom hodogramu za novi krug prijava za subvencije, 8. ožujka bit će objavljen oglas za subvencioniranje stambenih kredita u Narodnim novinama, a od tada će i građani bankama moći podnositi svoje zahtjeve za kredite.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) primila je ponudu od 12 banaka za subvencioniranje stambenih kredita, a maksimalne efektivne kamatne stope kreću se od 3,12 posto do 3,75 posto, objavljeno je u petak u APN-u na javnom otvaranju ponude. .

APN je 15. veljače objavio poziv kreditnim institucijama za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih kredita, a one su se zatvorile do jučer zaključno do 15 sati.

S obzirom na to da je Hrvatska početkom 2023. postala članica eurozone i da je kuna otišla u povijest, po prvi puta građanima se nude isključivo eurski krediti.

Privredna banka Zagreb (PBZ) ponudila je efektivnu kamatnu stopu od 3,12 posto, Istarska kreditna banka Umag 3,14 posto, Hrvatska poštanska banka (HPB) i Nova hrvatska banka od po 3,30 posto, Zagrebačka banka (Zaba) 3, 39 posto, Agram banka 3,49 posto, Karlovačka banka 3,54 posto, Croatia banka 3,60 posto, OTP banka 3,64 posto, Samoborska banka 3,67 posto te Erste&Steiermarkische banka i Raiffeisen banka od po 3,75 posto.

Kod ponude banaka varira i vrijeme fiksne kamatne stope na kredite, a kod nekih i efektivna kamatna stopa. U slučaju OTP-a, navedeni maksimalni EKS od 3,64 posto odnosi se na kredite s razdobljem fiksne kamatne stope od 30 godina, dok nude i kredite gdje je kamata fiksirana deset godina, a EKS iznosi 3,39 posto.

Sličan je slučaj i kod Karlovačke banke, gdje je za kredite s fiksnom kamatnom stopom na cijeli rok otplate, dakle 30 godina, EKS navedenih 3,54 posto, dok u slučaju kredita gdje je kamata fiksirana pet godina maksimalni EKS iznosi 3,35 posto.

Inače, ponuđene kamatne stope više su no ranijih godina, što je očito i posljedica monetarnog zatezanja i podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke, koja tako pokušava obuzdati visoku inflaciju. Primjerice, lani su se najviše efektivne kamatne stope koje su banke nudile kretale od 1,99 do 3,50 posto.

Prema pozivu koji je APN uputio bankama, za prvih pet godina otplate kredita kamatna stopa ne može biti veća od 3,75 posto efektivne kamatne stope (EKS) godišnje.

Ponude banaka morale su sadržavati i izjavu da iznos kamate po proteku prvih pet godina otplate kredita, ili dulje u slučajevima predviđenim zakonom, a najmanje sljedeće dvije godine, “neće biti viši od 10 posto od EKS-a određenog za pet prvih godina otplate kredita” .

U roku od osam dana od isteka roka za dostavu ponuda APN će obraditi ponude i sklopiti ugovore o poslovnoj suradnji s kreditnim institucijama, pa bi tako 3. ožujka na mrežnim stranicama Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i APN-a trebao biti i objavljen popis odabranih banaka.

Prema ranije objavljenom hodogramu za novi krug prijava za subvencije, 8. ožujka bit će objavljen oglas za subvencioniranje stambenih kredita u Narodnim novinama, a od tada će i građani bankama moći podnositi svoje zahtjeve za kredite.

Naposljetku, 20. ožujka naveden je kao datum kada će banke u ime svojih klijenata početi s predajom zahtjeva za subvencije APN-u.

Za ovu će se godinu izdvojiti oko 9,3 milijuna eura

Javni poziv za građane bit će otvoren oko mjesec dana, odnosno do utroška osiguranih državnih sredstava, a procjenjuje se da će za ovu godinu biti potrebno izdvojiti oko 9,3 milijuna eura, što odgovara broju od oko 5.800 zahtjeva.

Mjeru mogu koristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina i koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću, a ispunjavaju uvjete banke za dobivanje stambenog kredita.

Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po kvadratnom metru odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100 tisuća eura, pri čemu rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.

Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita, uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita.

Produženje subvencije za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva, kao iu slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđen invaliditet većeg od 50 posto tjelesnog oštećenja.

Visina subvencija ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Zadnji krug subvencija

APN je od 2017. proveo već sedam natječaja za stambene subvencije, pri čemu je dosad odobreno oko 27.500 subvencija, a kako je već potvrđeno, ovogodišnji, osmi krug subvencioniranja stambenih kredita, ujedno će biti i posljednji.

Odgovarajući na pitanje novinara je li ova mjera APN-a na neki način “pumpala” cijene nekretnina, koordinator za subvencioniranje stambenih kredita u APN-u Goran Golenić rekao je da se to ne može znati, pri čemu je činjenica da su cijene nekretnina na tržištu visoka.

“Postoje brojne analize koje utvrđuju da dio i je, što možemo prihvatiti, ali u konačnici ne znamo kako će se kretati cijene stanja i nekretnina u budućem razdoblju kada subvencija neće biti”, izjavio je Golenić.

Izvor: poslovni hr