Sir trapist je u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26% skuplji, gouda 21, edam 25%…

U iščekivanju bijele liste trgovaca, koja bi po nekima mogla rezultirati “šumom” od više od 200 stranica različitih cijena različitih dobavljača i proizvođača 80-ak najprodavanijih vrsta proizvoda – s rastom inflacije od gotovo 20% na godišnjoj razini, evidentno je da potrošnja životno neophodnijih namirnica količinski pada, i ne samo u RH. Prema podacima FoodDrinkEurope, potrošnja hrane i pića u EU je na godišnjoj razini pala 1%.

Sirevi rekorderi

U Hrvatskoj se samo u mliječnoj industriji bilježi pad potrošnje vrhnja za 5%, fermenata za 4, maslaca, primjerice, za 1%. Rekorderi po rastu cijena vjerojatno su pak polutvrdi sirevi. TISUP je objavio kako je trapist u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26% skuplji, gouda 21, edam 25%, dok je prodajna cijena svježeg polumasnog sira bila viša za 14, maslaca za 11%.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić zalaže se za sustavno praćenje rasta cijena hrane od primarne proizvodnje preko industrije do maloprodaje s PDV-om i bez PDV-a, kako to rade Francuzi – i zato imaju najnižu stopu inflacije kod hrane od svih EU zemalja. Tamo se na mjesečnoj razini prate tržne cijene, primjerice svinjskih polovica i reprezentativnih proizvoda od svinjskog mesa, iz čega se, kaže Bobetić, lako iščitava i kolike se marže “beru” u trgovini – a svake godine u lipnju svi prikupljeni podaci prezentiraju se i “češljaju” i u parlamentu.

– Phil Hogan, europski povjerenik za trgovinu, u zadnjoj je godini svog mandata takav model praćenja htio preslikati kao obvezu svake zemlje članice, no lobiji su to blokirali – kaže Bobetić. Danas tako imamo situaciju da je Hrvatska među top-četiri članice EU u kojima potrošačke cijene rastu brže od proizvođačkih. A već od početka veljače, tvrde trgovci, slijedi novi val poskupljenja najavljen od Pohita, Nestlea, Dr. Oetkera, Intersnacka Adria… dok je dio dobavljača, mahom domaćih, poskupljenja prolongirao do početka ožujka.

Skuplje i 47% u odnosu na 2015.

Prema analizi Croatiastočara, cijene kruha i brašna u Hrvatskoj su u prosincu na godišnjoj razini rasle 22,4%, a u odnosu na referentnu 2015. čak 47,1%. Gleda li se samo kruh, on je prema zadnjim podacima Eurostata, u nas bio skuplji 27,7%. Meso i mesne prerađevine skuplji su 13,9% na godišnjoj razini, ribe i riblji proizvodi 14,2%, mlijeko, sir i jaja 22,2%, ulja i masti 22,5%, voće 8,3%, povrće 12,4, šećer, med, pekmezi, konditorski proizvodi 17,1, kava, čaj, kakao 6,5%. U odnosu na 2015., mlijeko i mliječni proizvodi te ulja i masti poskupjeli su za više od 40%. Gleda li se pak prosjek EU27, na godišnjoj su razini ribe i riblji proizvodi za oko 2% skuplji nego u RH, mlijeko i mliječni proizvodi za 5,3%, a voće za 4%.

Krumpir, kruh, maslac, jogurt, svježe mlijeko te jaja i sir poskupjeli su u posljednje dvije godine od 36 do 70 posto! Riječ je o glavnim prehrambenim artiklima koji se gotovo svakodnevno nalaze na stolu naših domaćinstava, zbog čega ljudi imaju dojam da je inflacija znatno veća nego što to pokazuju službeni podaci o njezinoj prosječnoj stopi u zemlji.

Izvor: vecernji hr

Kako nas vrijeme očekuje idući tjedan? U kopnene predjele vraća se sunce. U početku će posvuda biti djelomice do pretežno sunčano, ali uz hladna jutra. Zatim od sredine tjedna promjenjivije pa će povremeno biti malo kiše – moguća je i na obali i u unutrašnjosti, a od utorka nam posvuda ide zatopljenje. Prognozu vremena donosi Nikola Vikić-Topić.

Najjači udari bure u petak bili su na Krčkom mostu 151 km/h, a kod Novog Vinodolskog 148 km/h. Palo je i malo snijega – najviše u Iloku, sedam centimetara, dok je u Gorskom kotaru palo četiri centimetra. Idućih će se dana stari snijeg slegnuti, ali još će malo novoga padati, tako da ostaje za vidjeti hoće li ukupni snježni pokrivač u Delnicama prijeći jedan metar.

Subota ujutro na kopnu ponovno oblačno, sivo i tmurno. Povremeno uz slab snijeg – najveća vjerojatnost za njega je u Gorskom kotaru, Lici te duž Posavine. Puhati će slab do umjeren sjeverac, pa će uz temperaturu oko -2 Celzijeva stupnja, biti vrlo hladno.

Na obali sunčano, samo uz malu do umjerenu naoblaku. I dalje će puhati bura, biti će osjetno slabija nego danas, ali još uvijek umjerena do jaka s pokojim olujnim i orkanskim udarom, pa je i dalje na snazi žuti meteoalarm. Zbog bure će biti vrlo hladno – uz temperaturu od dva do šest Celzijeva stupnja.

U središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj biti će oblačno. U Zagorju i Međimurju uz kraća sunčana razdoblja, dok je na jugu regije, oko Karlovca, Siska, Kutine, moguće malo slabog snijega. Puhati će slab do umjeren sjeverac i biti će hladno uz najvišu temperaturu oko dva Celzijeva stupnja.

I u Slavoniji će poslijepodne biti oblačno i hladno. Povremeno uz malo slabog snijega, osobito u Posavini i oko nje, iako ga kasno navečer može biti i u Baranji. Puhati će slab do umjeren sjeverozapadni vjetar, pa će uz temperaturu oko dva Celzijeva stupnja biti hladno.

U Istri, na Kvarneru te u Primorju – sunčano, uz malo oblaka te i dalje buru. Ona će biti slabija nego danas i tijekom dana će nastaviti slabjeti, no i dalje će puhati bar umjereno do jako – pod Velebitom s olujnim udarima tako da će uz maksimalnu temperaturu od četiri do osam stupnjeva biti prilično hladno.

U Gorskom kotaru i Lici oblačno te povremeno sa slabim snijegom. Puhati će slab sjeveroistočnjak, a temperatura će biti oko nule.

I na jugu, u Dalmaciji, sunčano. Puhati će uglavnom umjerena bura s jakim udarima. Temperatura na obali od osam do 11 Celzijevih stupnjeva, a u unutrašnjosti oko šest.

U nedjelju će na kopnu još biti većinom oblačno, ujutro je moguće vrlo malo snijega, dok će se poslijepodne sa zapada djelomično razvedravati. Početkom idućeg tjedna sunčanije, ali uz osjetno hladnija jutra, do -6, u gorju i do -10 Celzijevih stupnjeva, uz mraz, a mjestimice i kratkotrajnu maglu. Dnevna temperatura, s druge strane, u porastu, osobito u utorak kad će ići do sedam stupnjeva.

Na Jadranu nastavak pretežno sunčanog vremena, uz malo oblaka. I dalje će puhati bura, ali znatno slabije. Jutra će biti hladna, s temperaturom od jedan do tri, a dani svježi, oko 10 stupnjeva. Ipak, daleko je to od onog osjećaja hladnoće kakav je bio danas, uz buru – idući će dani ipak biti ugodniji od toga.

Izvor: dnevnik hr

Iz Hrvatske udruge banaka upozorili su kako su posljednjih nekoliko dana aktivne phishing kampanje koje ciljaju klijente hrvatskih banaka radi ostvarivanja financijske koristi i krađe podataka.

Posljednjih nekoliko dana aktivne su phishing kampanje koje ciljaju klijente hrvatskih banaka radi ostvarivanja financijske koristi i krađe podataka, upozorila je Hrvatska udruga banaka u priopćenju.

Pokušaji prijevara najčešće se odvijaju putem lažne elektroničke pošte, SMS poruka i lažnih internetskih stranica, a sve je popraćeno zlonamjernim, sofisticiranim i vjerodostojnim korištenjem vizualnog identiteta banaka, navode. 

Cilj kriminalaca je preuzimanje tajnih podataka klijenata banke poput korisničkog imena i zaporke, broja tokena i njegove jednokratne zaporke za prijavu na digitalne usluge banke, odnosno preuzimanje tajnih podataka kartica CVC/CVV broja (koji se nalazi na poleđini kartice i predstavlja sigurnosni kod kartice) kako bi ostvarili neovlašteni pristup bankarskim aplikacijama potencijalne žrtve te pribavili protupravnu imovinsku korist.

Kako prepoznati lažnu komunikaciju?

U navedenim lažnim porukama najčešće se navodi da je zbog neobičnih aktivnosti na platnoj kartici ili bankovnom računu, bankovna kartica ili račun blokiran, odnosno da je zbog sigurnosnih razloga potrebna izmjena zaporke.

U takvim porukama se najčešće nudi i poveznica za provedbu navedenih radnji koji umjesto na službene servise banaka vodi na zlonamjerne prijevarne servise koji vrlo često izgledaju uvjerljivo, ali se na takvim stranicama od potencijalnih žrtava prijevare traži upisivanje osjetljivih podataka.

U cilju zaštite od prijevare važno je znati da banke od svojih klijenata putem elektroničke pošte i SMS poruka nikada neće tražiti:

• PIN bilo koje kartice ili autentifikacijskog uređaja (npr. token),

• CVV/CVC kreditne kartice;

• unos aktivacijskih kodova za mobilno bankarstvo na internetske stranice;

• presliku osobnih dokumenata;

• instalaciju nekog alata poslanog putem e-mail poruke ili SMS-a;

• datum, vrijeme i iznos transakcije ili pristupni kod za prijavu na internetsko bankarstvo.

Važno je pažljivo provjeriti točnost pravopisa i gramatike te usporediti adresu pošiljatelja s prethodnim stvarnim porukama iz banke, a u slučaju sumnje na prijevaru odmah o tome obavijestiti svoju banku i policiju.

Kako bi se zaštitili u najvećoj mogućoj mjeri, nužno je da se građani informiraju o najčešćim vrstama prijevara putem kojih kriminalci nastoje prikupiti i zlouporabiti osobne i financijske podatke. Stoga savjetujemo građane da posjete Internet stranicu HUB-a na kojoj su dostupne detaljnije informacije o najčešćim prijevarama na Internetu i savjetima za zaštitu.

Korisni savjeti: Kako prepoznati phishing?

• Napadač lažira polje pošiljatelja („From:“). Ne oslanjajte se samo na ime pošiljatelja, već klikom na polje pošiljatelja provjerite točan naziv adrese s koje elektronička pošta dolazi

• Napadači vas upozoravaju da je primijećena neobična aktivnost na kartici ili da je zbog nekog drugog razloga potrebna vaša reakcija

• Od vas se traži brza reakcija u kratkom vremenskom periodu

• Od vas se traži da: resetirate svoju lozinku, potvrdite podatke vaše bankovne kartice, ponovno aktivirate aplikaciju za mobilno bankarstvo

• U poruci vas se navodi da kliknete na poveznicu, odgovorite na adresu elektroničke pošte drugačiju od one s koje je poruka poslana, traže da u poruci navedete podatke koji bi trebali biti tajni ili da preuzmete sumnjivi sadržaj iz privitka

• Obratite pažnju na pravopis. Zbog složenosti hrvatskog jezika, u phishing porukama se često mogu pronaći gramatičke greške

Dodatni savjeti za zaštitu:

• PIN, token, lozinka, kontrolni broj kartice te ostali identifikacijski i autentifikacijski kodovi su tajni podaci i trebaju biti poznati samo vama! Ne dijelite ih s drugima i koristite ih samo na provjerenim i sigurnim mjestima

• Provjerite je li adresa pošiljatelja točno ona koja je navedena na službenim stranicama banke – napadači koriste adrese koje izgledaju legitimno (npr. info@imebankehr[.]com, international@internetsko[.]com)

• Poveznice u mailu provjerite tako da pomoću desnog klika kopirate adresu veze u alat za uređivanje teksta (npr. Notepad ili Word), zatim usporedite adresu sa službenom adresom banke. Napadači koriste adrese slične službenim adresama banke (npr. moja-banka[.]com, banka-dd.com, internetsko-banka[.]com).

Izvor: dnevnik hr