Sir trapist je u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26% skuplji, gouda 21, edam 25%…
U iščekivanju bijele liste trgovaca, koja bi po nekima mogla rezultirati “šumom” od više od 200 stranica različitih cijena različitih dobavljača i proizvođača 80-ak najprodavanijih vrsta proizvoda – s rastom inflacije od gotovo 20% na godišnjoj razini, evidentno je da potrošnja životno neophodnijih namirnica količinski pada, i ne samo u RH. Prema podacima FoodDrinkEurope, potrošnja hrane i pića u EU je na godišnjoj razini pala 1%.
Sirevi rekorderi
U Hrvatskoj se samo u mliječnoj industriji bilježi pad potrošnje vrhnja za 5%, fermenata za 4, maslaca, primjerice, za 1%. Rekorderi po rastu cijena vjerojatno su pak polutvrdi sirevi. TISUP je objavio kako je trapist u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26% skuplji, gouda 21, edam 25%, dok je prodajna cijena svježeg polumasnog sira bila viša za 14, maslaca za 11%.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić zalaže se za sustavno praćenje rasta cijena hrane od primarne proizvodnje preko industrije do maloprodaje s PDV-om i bez PDV-a, kako to rade Francuzi – i zato imaju najnižu stopu inflacije kod hrane od svih EU zemalja. Tamo se na mjesečnoj razini prate tržne cijene, primjerice svinjskih polovica i reprezentativnih proizvoda od svinjskog mesa, iz čega se, kaže Bobetić, lako iščitava i kolike se marže “beru” u trgovini – a svake godine u lipnju svi prikupljeni podaci prezentiraju se i “češljaju” i u parlamentu.
– Phil Hogan, europski povjerenik za trgovinu, u zadnjoj je godini svog mandata takav model praćenja htio preslikati kao obvezu svake zemlje članice, no lobiji su to blokirali – kaže Bobetić. Danas tako imamo situaciju da je Hrvatska među top-četiri članice EU u kojima potrošačke cijene rastu brže od proizvođačkih. A već od početka veljače, tvrde trgovci, slijedi novi val poskupljenja najavljen od Pohita, Nestlea, Dr. Oetkera, Intersnacka Adria… dok je dio dobavljača, mahom domaćih, poskupljenja prolongirao do početka ožujka.
Skuplje i 47% u odnosu na 2015.
Prema analizi Croatiastočara, cijene kruha i brašna u Hrvatskoj su u prosincu na godišnjoj razini rasle 22,4%, a u odnosu na referentnu 2015. čak 47,1%. Gleda li se samo kruh, on je prema zadnjim podacima Eurostata, u nas bio skuplji 27,7%. Meso i mesne prerađevine skuplji su 13,9% na godišnjoj razini, ribe i riblji proizvodi 14,2%, mlijeko, sir i jaja 22,2%, ulja i masti 22,5%, voće 8,3%, povrće 12,4, šećer, med, pekmezi, konditorski proizvodi 17,1, kava, čaj, kakao 6,5%. U odnosu na 2015., mlijeko i mliječni proizvodi te ulja i masti poskupjeli su za više od 40%. Gleda li se pak prosjek EU27, na godišnjoj su razini ribe i riblji proizvodi za oko 2% skuplji nego u RH, mlijeko i mliječni proizvodi za 5,3%, a voće za 4%.
Krumpir, kruh, maslac, jogurt, svježe mlijeko te jaja i sir poskupjeli su u posljednje dvije godine od 36 do 70 posto! Riječ je o glavnim prehrambenim artiklima koji se gotovo svakodnevno nalaze na stolu naših domaćinstava, zbog čega ljudi imaju dojam da je inflacija znatno veća nego što to pokazuju službeni podaci o njezinoj prosječnoj stopi u zemlji.
Izvor: vecernji hr
