Pred nama je nastavak vrlo toplog i vrućeg ljetnog vremena osobito prema četvrtku. Ovu će ljetnu vrućinu povremeno ublažavati kišni i grmljavinski oblaci i to prije svega u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu.

Iznad naših krajeva zadržava se vrlo topao i uvjetno nestabilan zrak zbog čega ponegdje u gorskom području i na sjevernom dijelu Jadrana može doći do razvoja lokalnih nestabilnosti i oborina.

U ponedjeljak ujutro će posvuda prevladavati sunčano. Vjetar većinom slab, a najniža jutarnja temperatura zraka u unutrašnjosti od 12 do 17, u gorju ponegdje malo niža, a na Jadranu od 18 do 23 Celzijeva stupnja.

Danju u Središnjoj Hrvatskoj pretežno sunčano, poslijepodne i vruće s najvišom temperaturom do 32 Celzijeva stupnja.

Pretežno sunčano, a poslijepodne i vruće bit će i u istočnim predjelima.

U Gorskom području i na djelu Sjevernog Jadrana od sredine dana ponegdje su mogući kratkotrajni pljuskovi i grmljavina. Posvuda i dalje vrlo toplo ili vruće – ponegdje uz umjeren jugozapadnjak i jugo.

U Dalmaciji pretežno sunčano i vruće, poslijepodne u unutrašnjosti uz malu mogućnost za kratkotrajni pljusak. Vjetar uglavnom slab.

More i dalje pruža ugodno osvježenje uz temperaturu od 22 do 26 stupnjeva, a visoki UV indeks upozorava na oprez od prekomjernog izlaganja suncu.

U unutrašnjosti u utorak djelomice sunčano, ali nestabilno. Mjestimice su, uz jači razvoj oblaka, mogući pljuskovi i grmljavina, osobito u gorju. Zatim će prevladavati sunčano i vruće, osobito prema četvrtku kad se krajem dana, najprije u zapadnim predjelima, očekuje novo naoblačenje, a zatim i oborine.

Na Jadranu pretežno ili djelomice sunčano, povremeno uz više oblaka u utorak i ponovno potkraj četvrtka i to uglavnom na sjevernom dijelu gdje će mjestimice biti pljuskova i grmljavine. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak i jugo, a temperatura zraka u osjetnom porastu.

U srijedu ujutro mjestimice u unutrašnjosti može biti magle, a prema kraju četvrtka sa zapada dolazi novo naoblačenje. Vjetar slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu i jugo te južni. Temperatura zraka u osjetnom porastu te će ići i do 38 Celzijeva stupnja.

Za vikend pljuskovi, grmljavina, udari vjetra i pad temperature zraka za 10 do 15 stupnjeva.

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, slavi se 15. kolovoza kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Majku Božju, Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.

Dugovječna tradicija štovanja u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.

Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.

Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.

Posvećena 1162 vjerska objekta

Mariji u čast posvećena su 1162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću.

Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.

U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta – Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu, Svetište Majke Božje Ilačke u Ilači i Svetište u Šumanovcima i Prkovcima.