Kako bi se borile protiv depopulacije, gotovo pa sve općine u Republici Hrvatskoj izdvajaju dodatna sredstva. Koje su najuspješnije u tome i zašto donosi prilog Barbare Štrbac za Dnevnik Nove TV.

Za očuvanje demografije daju gotovo sve općine, ali ne pokazuju sve obećavajuće rezultate. One koje se mogu pohvaliti rastom imaju nešto zajedničko – izdvajaju mnogo i izdvajaju već godinama u kontinuitetu. 

“Za treće dijete izdvajamo 48, za četvrto 96, a za peto čak 192 tisuće kuna”, rekao je Marino Radović, načelnik općine Vir, koja osim izdvajanja ima ustanovljen program pomaganja od rođenja pa sve do prvog zaposlenja. Taj program uključuje besplatan vrtić, financijsku pomoć studentima i srednjoškolcima, pa čak i pomoć pri prvom zaposlenju. “Prije dvadesetak godina nas je bilo osmero u generaciji, danas prvi razred ima gotovo 38 učenika“, dodao je.

Male sredine u prosjeku izdvajaju više sredstava od velikih gradova, tako da gradovi moraju početi više izdvajati. “Manje razvijene sredine nisu nepresušan izvor jeftine radne snage, moramo to shvatiti – to košta, radna snaga košta. To je investicija“, rekao je Anđelko Akrap, demograf.

Edi Pastrovicchio, načelnik općine Bale, objasnio je zašto postoji lista čekanja za doseliti se u njegovu općinu. “Imamo osiguran besplatan vrtić za svu djecu, besplatne obroke za sve osnovnoškolce, osigurano sufinanciranje prijevoza za srednjoškolce, brojne stipendije za studente, a za obitelji koje se žele ovdje doseliti osiguravamo pravo gradnje na općinskim zemljištima“, rekao je.

Osim nedovoljnih politika za borbu protiv depopulacije, manjak usluga je svakako čimbenik zbog kojeg ljudi odlučuju preseliti se. 43 posto jedinica lokalne samouprave u vrtićima nema mjesta za svu djecu, a samo 34 posto gradova i 14 posto općina ima osiguran rad vrtića u dvije smjene, donosi Barbara Štrbac za Dnevnik Nove TV.

“Znate da ćete trebati liječnika, djecu staviti u vrtić, ako to nije osigurano sigurno je da će to zaustaviti planove koje bi ljudi imali inače”, rekao je Kristijan Jambrošić iz Udruge Obitelji s troje djece. “Ako nemate poticaje za nekretnine ili osiguranu financijsku pomoć pri kupnju većeg automobila na primjer, to će vas na neki način sigurno psihološki zaustaviti“, dodao je.

“Republika Hrvatska bori se i sa prirodnom depopulacijom i sa iseljavanjem stanovništva. Sa ovom se činjenicom u Europskoj Uniji moraju suočiti, osim nas, još samo Bugarska, Latvija i Rumunjska”, dodao je Akrap.

Izvor: dnevnik hr

Foto: Tomislav Jonjić

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća.

Prvi je dan Velikoga tjedna – Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama.

Na misama u crkvama diljem Hrvatske čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice.

Sa Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.

BLAGOSLOV MASLINOVIH I PALMINIH GRANČICA

Običaj je da se na misama u crkvama diljem Hrvatske na Cvjetnicu  čitaju i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice.

Običaj vjerničkih povorki s granama palme nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.

Blagoslovljene grančice vjernici nose u svoj dom, gdje ih osušene čuvaju do iduće Cvjetnice. Osim maslinovih i plaminih grana, kršćani u crkvu donose i bukete proljetnog cvijeća.

ISPLETENE PALMINE GRANČICE

U dijelovima Dalmacije, posebno na dubrovačkom području, na posvetu se inače nose takozvane pome, odnosno ispletene palmine grančice.

Pomu su prema običajima nosila samo djeca, a danas su posebno cijenjene jer su rijetke i rijetki ih znaju isplesti. Blagoslovljene pome nose se u polje, staju, kuću…

UMIVANJE U CVIJEĆU

U nekim dijelovima Hrvatske običaj je umivanje u proljetnom cvijeću, vrlo često ljubičicama. Ovaj običaj provodi se tako da se ubere cvijeće čije se latice potope u čistoj vodi, u kojoj onda ukućani obavljaju ranojutarnje umivanje.

Ovaj običaj povezuje se s ljepotom, zdravljem i blagostanjem. Za vrijeme umivanja, prema običaju, naglas se izgovaraju dobre želje.

Cvjetnicom osam dana prije Uskrsa počinje Veliki tjedan. Vrhunac mu je Vazmeno trodnevlje, koje započinje večernjom misom na Veliki četvrtak, nastavlja se slavljem Kristove muke i smrti na Veliki petak te kulminira Vazmenim bdijenjem u noći između Velike subote i nedjelje Uskrsnuća.

To su najsvetiji dani crkvene godine.

Stižu nam kiša i vjetar. Prognozu u Dnevniku Nove TV donosi Darijo Brzoja.

Stiže nam promjena vremena. U subotu sredinom dana, sa sjeverozapada jače naoblačenje s kišom, pljuskovima i grmljavinom, a poslijepodne će uz okretanje vjetara na sjeverni i dotok osjetno hladnijeg zraka s Europskog kontinenta i zahladnjeti. Prvo na sjeveru zemlje. Pri tom će u gorju, u najvišim predjelima kiša prelaziti u susnježicu i snijeg. Već od nedjelje naoblaka će se postupno smanjivati, a od ponedjeljka će uz većinom sunčano vrijeme ponovno biti i razmjerno toplo.

Kišu i svježinu za vikend donosi nam nova ciklona s frontalnim sustavom, po visini podržana dubokom dolinom koja će se u subotu i nedjelju premještati preko naših krajeva.

U takvim okolnostima, u početku će još biti toplo i promjenjivo oblačno, ujutro tek rijetko uz mogućnost za malo kiše, i to ponajprije na Jadranu te u predjelima uz Jadran. Prema sredini dana i na sjeveru zemlje. Bit će prilično vjetrovito. Puhat će umjeren i jak, na mahove olujan jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno i jako jugo. Pri tom će jutarnja temperatura biti od 10 do 14 stupnjeva, a uz južinu, pred dolazak fronte, i biometeorološke prilike u cijeloj zemlji bit će nepovoljne. I u petak, ako se ne osjećate baš najbolje, ova promjena vremena bi mogla biti razlog.

Sredinom dana u subotu sa sjeverozapada nam stiže jače naoblačenje s kišom, pljuskovima i grmljavinom. Temperatura će uz jugozapadnjak prvo porasti do 18, 19 stupnjeva, no potom će poslijepodne uz okretanje vjetra na jak sjeverni osjetno zahladnjeti.

Frontalni sustav u poslijepodnevnim satima zahvatit će i Slavoniju i Baranju gdje će također biti kiše, pljuskova i grmljavine. Isto prvo jugozapadnjak, potom jak sjeverac. Najviša dnevna temperatura oko 20, zatim osjetno hladnije.

I na sjevernom Jadranu i u gorju poslijepodne kiša i pljuskovi, a kasnije će uz zahladnjenje kiša u gorju prelaziti u susnježicu i snijeg. Vjetar će okrenuti na sjeveroistočni, a na moru će krajem dana zapuhati bura koja će potom jačati. Podno Velebita pri tom može biti i orkanskih udara. Između 15 i 18 stupnjeva u najtoplijem dijelu dana, potom prema večeri i ovdje dosta hladnije.

Kiše i lokalno izraženijih pljuskova će poslijepodne biti i u Dalmaciji, a glavnina oborine ovdje zapravo stiže kasnije. Većinu dana puhat će umjereno i jako jugo, a navečer će na sjeveru okrenuti na buru. Temperatura će biti oko 18, 19 stupnjeva.

U nedjelju će se vrijeme smirivati, naoblaka će se postupno kidati, iako bi poslijepodne lokalno još moglo biti ponekog pljuska. Uz sjeverac svježije. Od ponedjeljka nas posvuda očekuje više sunca, a svakim danom će ponovno biti i toplije, tako smo brzo ponovno na 20 stupnjeva.

Na moru isto smirivanje u nedjelju, a u idućem jednu će prevladavati sunčano. Jaka i olujna bura tijekom nedjelje će slabjeti i okretati na sjeverozapadnjak, potom će u prvoj polovici novog tjedna puhati slab do umjeren vjetar s juga. I na Jadranu će, vrlo brzo nakon ovog pogoršanja ponovno zatopljeti.

U nastavku tjedna malo do umjereno oblačno i sve toplije. Najviše dnevne temperature u porastu do petka kad će živa u termometru u unutrašnjosti doseći i 25°C. Na Jadranu uz slabo jugo najviše dnevne temperature u porastu do 20°C.

Krajem sljedeceg tjedna i za vikend N1 prognozira ponovo naoblačenje uz buru, pad temperature i mjestimičnu kišu.

Izvor:dnevnik hr

Foto: pixabay ilustracija

Iz Državnog inspektorata reagirali su danas na poziv Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, poručivši da njihova Tržišna inspekcija kontinuirano provodi inspekcijske nadzore zaštite osnovnih prava potrošača, a da se formiranje cijena u sektoru trgovine i usluga određuje slobodno.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) pozvala je sinoć Državni inspektorat na obavljanje nadzore nad cijenama hrane, jer je, kažu, usporedna evidencija pokazala da nakon Vladine odluke o smanjenju PDV-a s 13 na 5 posto na jestiva ulja i masti, od 1. travnja, nije došlo do očekivanoga smanjenja.

Iz Državnog inspektorata u petak su priopćili da “Tržišna inspekcija Državnog inspektorata kontinuirano provodi inspekcijske nadzore zaštite osnovnih prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tržištu sukladno odredbama Zakona o zaštiti potrošača”.

Navedeni Zakon, dodaju iz Državnog inspektorata, temeljni je propis kojim se uređuje zaštita osnovnih prava potrošača, kako bi se osiguralo uživanje visoke razine zaštite ekonomskih interesa potrošača.