U ljetnim mjesecima, s porastom temperatura, na žalost, i dalje smo svjedoci tragedija koje su posljedica ostavljanja djeteta u autu bez nadzora.

Radi slabije mogućnosti termoregulacije dječjeg organizma (prilagodba na visoke temperature okoliša), nego odrasle osobe, tijelo djeteta zagrijava se znatno brže (tri do pet puta) od tijela odrasle osobe.

Visoka vanjska temperatura za vrlo kratko vrijeme kod djece dovodi do povišenja tjelesne temperature i do toplinskog udara. Ukoliko se ne reagira na vrijeme, dolazi do zatajivanja organa. Samo 15 minuta boravka u pregrijanom autu može dovesti do oštećenja mozga i bubrega.

Ako je temperatura okoline oko 28°C, temperatura u autu vrlo brzo može doseći i do 54°C!

SIMPTOMI KOJI SE JAVLJAJU KAO POSLJEDICA TOPLOTNOG UDARA SU:

1. ubrzani puls,
2. topla i suha koža,
3. nemir,
4. zbunjenost,
5. glavobolja,
6. pojava vrtoglavice,
7. smušenost/pospanost,
8. gubitak svijesti.

Kako prevenirati neželjene događaje?

PRIJE I TIJEKOM VOŽNJE U AUTU PRI VISOKIM VANJSKIM TEMPERATURAMA:

• vodite računa o tome da dijete bude dobro hidrirano (pije dovoljnu količinu tekućine): potrebno je nekoliko gutljaja vode svaki sat, uz dovoljan unos minerala;
• prehrana se treba sastojati od više manjih obroka dnevno uz naglasak na jelima i namirnicama koje sadrže veći udio vode i minerala: lagane juhe, prirodni čajevi, lubenica, dinja, rajčica, krastavci, tikvice, bobičasto voće, banane;
• važno je da dijete unosi i dovoljnu količinu proteina, preporučuje se piletina, puretina, riba, orašasti plodovi, fermentirani mliječni proizvodi (jogurt, kefir i sl.);
• odjeća treba biti lagana, prozračna, pamučna, ne previše pripijena uz tijelo;
• prije boravka u autu (i nakon) – poželjno je dijete istuširati mlakom vodom ili ovlažiti područja na kojima se veće krvne žile nalaze blizu površine tijela (zapešća, vrat, područje iza koljena).

IZNIMNO JE VAŽNO OSVIJESTITI AUTOMATSKE RADNJE KOJE SMO SKLONI USVOJITI KROZ SVAKODNEVNU RUTINU:

• uvježbavanjem „prisutnosti“ izbjeći ćemo ulazak u mentalni proces automatizma – prilikom ulaska u auto dobro je neko vrijeme svjesno obraćati pažnju na pokrete koje izvodimo: na dodir tijela sa sjedalicom, dodir ruku s volanom, zvukove koje čujemo iz okoline;
• preporučuje se na bilo koji način mijenjati ustaljenu rutinu radnji. Promijeniti barem minimalno „rutu“ odlaska na posao“, promijeniti redoslijed obavljanja radnji, nastojati ne izvoditi više radnji istovremeno;
• preporučuje se ostaviti torbu, mobitel, laptop (stvari koje moramo uzeti prije izlaska iz auta) na stražnjem sjedalu) kako ne bismo „automatski“ izašli“ iz auta, bez pogleda na stražnje sjedalo;
• u svakodnevnom životu roditeljima se preporučuje usvajanje metoda suočavanja sa stresom i uvježbavanje metoda prisutnosti u sadašnjem trenutku (mindfulness).

DJETETU JE POTREBNO OBJASNITI, NA NAČIN PRIMJEREN DOBI:

• da smije i treba reagirati ako ga roditelj ostavi u vozilu;
• predočiti i načine mogućeg reagiranja (ukoliko je to moguće i ovisno o dobi): način izlaska iz auta, otvaranja prozora ili bilo koji način signaliziranja da je ostalo samo u vozilu.

POSTUPCI KOJE TREBA PROVESTI UKOLIKO JE DOŠLO DO PREGRIJAVANJA ORGANIZMA DJETETA ILI TOPLOTNOG UDARA:

1. premjestiti dijete u hlad ili unijeti u hladniju prostoriju;
2. pozvati hitnu pomoć;
3. namočiti ručnik ili majicu u mlaku vodu i ohladiti njime cijelo tijelo, a posebno obratiti pažnju na područja na kojima se veće krvne žile nalaze blizu površine tijela (zapešća, vrat, područje iza koljena);
4. dati djetetu dovoljno tekućine (ne previše zaslađenu ili prehladnu, ukoliko je moguće izotoničnu);
5. ako je moguće što prije istuširati ili okupati dijete mlakom vodom;
6. ako je dijete bez svijesti, položiti ga na bok i pratiti vitalne znakove (puls, disanje) do dolaska liječničke pomoći;
7. poželjno je da dijete ostane u zatvorenom i rashlađenom prostoru nakon intervencije tijekom cijelog dana.

Važno je reći kako ipak postoji razlika između svjesnog ostavljanja djeteta u autu „na nekoliko minuta“ (neopreznost, needuciranost) i ulaska u mentalni obrazac „automatizma“ kada našim mentalnim procesima upravljaju tvz. bazalni gangliji, koji naše funkcioniranje stavljaju na neku vrstu „autopilota“, odnosnokada nisu u dovoljnoj mjeri uključeni “svjesni“ dijelovi našeg mozga. Smatra se kako kronični i/ili akutni stres mogu dovesti do toga da osoba češće i značajnije funkcionira po uputama „nižih“ struktura mozga, odnosno „oslabljuje“ se funkcioniranje viših moždanih centara. Čini se i kako na taj način određeni memorijski krugovi, dok obavljamo automatizirane aktivnosti, mogu biti „izbrisani“. Upravo radi toga važno je primjenjivati navedene preporučene mjere izlaska iz funkcioniranja na „autopilotu“ tijekom vožnje (kada je u autu i dijete), ali i izvan nje. Osim onoga što sami možemo poduzeti, postoje i načini koje bi auto-industrija mogla primijeniti u smislu preveniranja ovakvih događaja, kao što je npr. automatsko signaliziranje detekcije pokreta u autu nakon gašenja motora, zatvaranja ili zaključavanja vrata i slično.

Također je važna sveobuhvatna i sistemska edukacija roditelja i građana o ovoj temi, kao i primjereni medijski pristup.

Jednako je važno educirati građane o mogućnostima postupanja kada su svjedoci ovakvih događaja.

I za kraj, ponovimo još jednom: dijete ne smije biti ostavljeno u vozilu niti pri umjereno visokim temperaturama niti „samo nekoliko minuta uz otvorena vrata ili prozore“. Iznimno je važno ovo usvojiti kao apsolutno pravilo u zaštiti zdravlja i života naše djece piše vecernji hr.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo ukinuo je zabranu izvođenja glazbe u ugostiteljskim objektima. To znači da, poštujući epidemiološke mjere, ugostitelji odsad mogu angažirati glazbenike i DJ-eve.

Objavljene su revidirane upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za ugostitelje.

Iz novih su uputa izostavljene sve upute koje se odnose na zabranu izvođenja glazbe u ugostiteljskim objektima. To znači da ugostitelji, poštujući sve ostale epidemiološke mjere, mogu angažirati glazbenike ili DJ-eve.

Na snazi i dalje ostaje pravilo da se poslužuju samo gosti koji sjede, u zatvorenom dijelu objekata goste mogu usluživati samo restorani, dok se u kafićima može sjediti samo na terasi.

Najviša dnevna temperatura između 28 i 33 °C, prognoza je za ponedjeljak Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske…

Prevladavat će sunčano, osobito na Jadranu. Na kopnu ujutro ponegdje povećana naoblaka, mjestimice i malo kiše te kratkotrajne magle, a popodne uz dnevni razvoj oblaka vrlo rijetko može biti pokojeg pljuska, ponajprije u Slavoniji i Baranji.

Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni, uz obalu i bura. Popodne jugozapadni, na Jadranu i zapadni. Najviša dnevna temperatura između 28 i 33 °C, prognoza je za ponedjeljak Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske.

Kakvo nas vrijeme čeka?

Idućih dana u unutrašnjosti djelomice ili pretežno sunčano, ali ne i posve stabilno, pa su uz umjeren razvoj oblaka mogući rijetki pljuskovi osobito u četvrtak. U utorak će biti najviše vruće, a zatim temperatura zraka u postupnom padu.

Na Jadranu idućih dana pretežno sunčano i vruće, osobito u utorak, i dalje uz tople noći. Uz povremeno više oblaka u srijedu i četvrtak na sjevernom dijelu mogući su rijetki pljuskovi.

Vjetar većinom slab jugozapadni i sjeverozapadni, u utorak jugo. Dakle idućih dana i dalje pravo ljeto, osobito na Jadranu gdje će biti obilje sunčanog vremena.

Najtoplije se očekuje u utorak, a zatim temperatura zraka u postupnom padu, od sredine idućeg tjedna uz sve veću mogućnost pljuskova i grmljavine.

Foto: ilustracija

Ministarstvo obrazovanja najozbiljnije razmišlja o pozivu umirovljenim prosvjetarima da se vrate u razrede!

Sve manje kvalificiranih nastavnika, prije svega matematike i fizike, ali i drugih predmeta iz STEM područja (biologija, kemija, informatika), ali i stranih jezika te strukovnih predmeta u srednjim školama, odavno je upalilo alarm u obrazovnim ustanovama, piše Slobodna Dalmacija.

Da se pod hitno moraju poduzeti konkretni koraci koji će mlade iz tih zanimanja vratiti u škole naglašeno je ovaj tjedan i u Hrvatskom saboru, na sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu koju je inicirao prof. dr. sc. Damir Bakić, zastupnik platforme Možemo! i profesor Matematičkog odsjeka zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Tko bi radio u školi kada ga, na primjer, u IT sektoru, programiranju, bankama… čekaju i dvostruko veće plaće!

Kako doznajemo, jedna od „vatrogasnih mjera“ koju će u tome smislu poduzeti Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) jest – vratiti u škole umirovljene profesore, što bi se omogućilo izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju koje su u pripremi. Na taj način ujedno bi se ispravila nepravda prema umirovljenim prosvjetarima koji trenutačno – bez obzira što Zakon o radu i Zakon o mirovinskom osiguranju omogućuju zapošljavanje umirovljenika do najviše pola radnog vremena bez obustave stečene starosne mirovine – ne mogu raditi kao predavači u svojoj struci u školama. Ali mogu, recimo, kao čistači, prodavači itd. Objašnjenja prijašnje administracije iz MZO-a bila su kako je Zakon o odgoju i obrazovanju „iznad“ Zakona o radu, to jest obrazovni zakon predviđa kako „radniku školske ustanove ugovor o radu prestaje s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža“. I gotovo!

Prednost pri zapošljavanju

Sada bi se to trebalo mijenjati (izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u proceduri se očekuju u prvom kvartalu iduće godine), što bi umirovljenim profesorima dalo šansu da se kao predavači iz svojih struka vrate u škole. Konkretne uvjete, poput duljine trajanja takvog rada, odnosno godina života do kojih bi mogli ostati u nastavi, vrste ugovora i ostalih pojedinosti iz MZO-a zasad ne otkrivaju.

– Ideja je da se rad umirovljenih učitelja i nastavnika omogući ponajprije u slučajevima kada se nitko stručan ne javi na natječaj. Dakle, ni na koji način oni ne bi oduzimali prednost mladom, stručnom kadru, ali u situaciji kada se nitko takav ne prijavi, zašto ne dati šansu umirovljenom nastavniku koji želi nastaviti raditi u struci? Svjesni smo da to neće u potpunosti riješiti problem nedostatka stručnog kadra, zbog toga radimo i na drugim mjerama za stimuliranje mladih za upis u ta zanimanja – odgovorili su na naš upit iz Ministarstva ministra Radovana Fuchsa.

Koliko je situacija s nestručnom nastavom (dakle, ukratko, učiteljima/nastavnicima koji izvode nastavu u školama bez odgovarajuće razine ili vrste obrazovanja pa npr. nastavu informatike predaju nastavnici tehničke kulture) pokazuju sljedeći podaci: u 2020./2021. školskoj godini, prema podacima koje je ustupilo Ministarstvo, u osnovnim i srednjim školama radilo je ukupno 1360 nestručnih nastavnika ili učitelja, što je 2,56 posto od njihova ukupna broja.

To možda ne izgleda previše, ali situacija se usložnjava kada stvari svedemo na pojedine predmete a osobito županije. Tako su glavni problem predmeti iz takozvane STEM skupine (matematika, prirodoslovlje, tehničke znanosti): nestručnih nastavnika matematike je 262 (7,42 posto), informatike 231 (oko osam posto), fizike 161 (nešto iznad deset posto!), biologije 53 (oko tri posto), kemije 41 (2,5 posto), stranih jezika 71 (1,21 posto), a u srednjim školama veliki je problem s manjkom stručnog kadra za strukovne predmete.

Stanje je najteže u Ličko senjskoj županiji gdje više od osam posto sve nastave izvodi nestručni kadar, a više je nego alarmantan podatak da nastavu fizike u toj županiji izvodi gotovo 67 posto nedovoljno stručnih nastavnika, oko 35 posto nestručnih matematičara, 31 posto kadra iz informatike te svaki četvrti iz biologije. Među prve tri županije koje prednjače s nestručnom nastavom (ukupno) su još i Karlovačka (5,37 posto) te Zadarska županija (5,34 posto), dok je najbolje stanje u Gradu Zagrebu (oko 1 posto takve nastave), Osječko-baranjskoj (1,28 posto) te Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,4 posto).

U ravnateljskim udrugama pozdravljaju ideju da u pomoć školama, i to što je prije moguće, ‘uskoče’ umirovljeni profesori.

Alarm

– U potpunosti podržavam takvu ideju. Imamo velikih problema da nam se uopće na natječaj javi netko tko ima kvalifikacije za određene predmete. Tu je i pitanje motivacije, kvalitete kandidata. Imate nekih koji dolaze u škole iz drugih struka misleći da će se na nastavničkom poslu odmoriti, što je potpuno krivo – ističe Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica zagrebačke Upravne škole, koja poručuje kako mladi ne trebaju brinuti jer će oni uvijek imati prednost pri zapošljavanju.

S idejom ‘rehabilitacije’ umirovljenih profesora dijelom se slaže i Jere Bilan, nastavnik u Pomorskoj školi Zadar i dogogodišnji sindikalni povjerenik, sada glavni tajnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama.

Neka ljudi rade, ali to je vatrogasna mjera. Treba prije svega ulagati u mlade ljude, i to odmah, privući ih nastavničkim zanimanjima raznim stimulacijama, na primjer, većim stipendijama za deficitarne struke, rješavanjem stambenog pitanja, dodatnim bodovima ili omogućavanjem smještaja u studentskim domovima za studente matematike, fizike… Bilo bi dobro i vezati stipendije za kasniji rad u školi. Alarm je upaljen! Nekad je učitelje koji bi radili u školama, recimo u Dalmatinskoj zagori, odmah ondje čekao stan. Izgleda da su stvari bile bolje riješene prije sto godina, nego danas – zaključuje profesor Bilan, piše Slobodna Dalmacija

Loše u čitavoj Dalmaciji, ali najviše je nestručnih nastavnika u Zadarskoj županiji

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u osnovnim i srednjim školama četiriju dalmatinskih županija u protekloj 2020./2021. školskoj godini radilo je ukupno 311 nestručnih nastavnika.

Najteže je stanje u Zadarskoj županiji u kojoj je više od pet posto nestručne nastave, a najgore je u s informatikom koju predaje gotovo 35 posto nestručnih nastavnika, fiziku njih 25 posto, a matematiku 21 posto.

U Šibensko-kninskoj županiji (3,84 posto), veliki je problem nedostatak stručnog kadra iz fizike koju trenutačno predaje čak 35 posto nedovoljno kvalificiranih nastavnika.

U Dubrovačko-neretvanskoj (3,21 posto ukupne nestručne nastave) problem je nešto izraženiji s nastavnicima matematike (16,5 posto nestručnih) i informatike (15,4 posto).

U Splitsko-dalmatinskoj (1,4 posto) stanje je nešto bolje, ali i ovdje nedostaje profesora fizike (trenutačno devet posto je nestručno) i matematike (nestručnih 7,19 posto).