Najmlađi grad u Hrvatskoj status je grada, odlukom Hrvatskog sabora, dobio sredinom 2006. godine. Pitomi slavonski kraj s približno 7000 stanovnika, naslonjen na Spačvanski šumski bazen, zbog svojih netaknutih krajolika, ali i jedine očuvane suvare – mlina na suhi pogon – u ovom dijelu Europe, još je prije 15-ak godina proglašen turističkim mjestom, a znan je i po okupljanju najboljih proizvođača kulena cijele Slavonije.
Kraj je to kojim prolazi i tzv. Šokačka magistrala. Gradonačelnik Josip Šarić, sada već 28 godina na čelu Otoka, vjeruje u snagu Otočana i uspješan gospodarski razvoj Otoka, grada koji danas slavi svoj dan.
Što je status grada, u praktičnom smislu, donio Otoku? Znači li to i novu kvalitetu života Otočana?
– Otok danas ima sve što treba imati jedan grad, a to je, u konačnici, i bila nakana inicijative za stjecanje statusa grada, dakle imati sadržaje kojih nije bilo. Promjena iz seoske u gradsku sredinu značila je i novu kvalitetu života. Dakle, 13. srpnja 2006. i stjecanja statusa grada povijesni je trenutak. Pokazalo se da su time otvorene i mogućnosti za zapošljavanje većeg broja mladih, a idu i nove investicije. Status grada označio je novi, neprestani napredak, a takav trend očekujemo i dalje.
Iza nas je još jedna uspješna godina. Kontinuitet je iznimno važan kako bi se iz godine u godine ostvarivali uspjesi, a to prepoznaju i građani. Na taj smo način jedan od rijetkih gradova koji vodi sustavnu i razvojnu politiku. Kontinuiranim su radom gradske uprave te sinkroniziranim radom Gradskog vijeća i gradskih ustanova ostvareni brojni projekti i pripremaju se novi, čime se stvaraju uvjeti za daljnji razvoj Otoka i Komletinaca. Otok je tako prije 15 godina postao administrativno sjedište prostora kojem gravitira oko 17.000 ljudi od Privlake preko Otoka do Nijemaca jer smo, dobivanjem statusa grada, dobili i sve državne institucije – ispostave Hrvatskog zavoda za zdravstveno, kao i mirovinsko osiguranje, Zavoda za zapošljavanje, Ureda državne uprave, upravnih poslova MUP-a… Dakle, sve potrebe mogu se brže i, naravno, jeftinije rješavati nadohvat ruke, bez putovanja u veće gradove naše županije. Otok se pak od tada počeo vrlo ubrzano i uspješno razvijati.
Što biste izdvojili kao najznačajnije pomake u gradu?
– Teško je izdvojiti, no osobiti je, primjerice, napredak vidljiv u razvoju komunalne infrastrukture i društvenog života. Otok je zasigurno jedna od komunalno najuređenijih sredina u Hrvatskoj. Riješeni su plinofikacija, kanalizacijska mreža, vodovod, sustav za pročišćavanje, LED rasvjeta… Dakle, u komunalnoj infrastrukturi ne postoji ništa što Otok dosad nije uspio realizirati i provesti. Mi se sada bavimo završnim radovima, sadimo drvorede, uređujemo nogostupe…
Također, kada je riječ o Poduzetničkoj zoni Otok, napravili smo golem iskorak. U zoni inače radi više od 200 zaposlenih, a ta je zona površinom najveća u Hrvatskoj. I naposljetku, imamo Bioekološki centar na Otočkim virovima, čija je gradnja nedavno završena sredstvima iz EU fondova, i čime potvrđujemo da se u Slavoniji i Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Otoku, može baviti i turizmom.
Koji se važni projekti trenutačno provode?
– Provedba je projekta aglomeracije, odnosno izgradnje kanalizacijske mreže, na području Otoka i Komletinaca u završnoj fazi. Uskoro će sva kućanstva imati besplatne priključke. Vrijednost projekta aglomeracije iznosi 82 milijuna kuna. Kako se bliži kraj tog velikog projekta, tako se obavlja i sanacija ulica, poput Stepinčeve i Kolodvorske u Otoku ili Školske u Komletincima. Nakon završetka cjelokupnog projekta pristupit će se uređenju svih prometnica i nogostupa na području grada. K tome, središnji park u Komletincima zabljesnuo je u novom ruhu te su obnovljeni nogostupi, spomenik poginulim braniteljima, uređena je hortikultura, a vrijednost je radova 173.000 kuna. Tijekom proteklih su se godinu dana sanirali nogostupi u Otoku i Komletincima. U komletinačkom parku otkriven je spomenik ubijenom svećeniku Emeriku Gašiću. Na području Komletinaca ulaže se u dopunu javne rasvjete modernom LED rasvjetom, a sredstva su osigurana dijelom iz potpore Ministarstva graditeljstva; vrijednost je 460.000 kuna. Brigu o održavanju javnih površina, uz djelatnike Komunalnog poduzeća Vranjevo, vodi i 10 djelatnika primljenih u javne radove. Radi podizanja na višu razinu načina gospodarenja otpadom i razvrstavanja otpada, Grad Otok je u suradnji s komunalnim poduzećem i Otočkom razvojnom agencijom prekom Fonda za zaštitu okoliša građanima osigurao 1800 spremnika za odvojeno prikupljanje otpada koje će besplatno podijeliti.
Valja reći i da je s Vukovarsko-srijemskom županijom potpisan sporazum o izgradnji i uređenju novih košarkaških igrališta u Otoku i Komletincima. A kako bismo nastavili sa stvaranjem novih sadržaja u našem gradu, Ministarstvo državne imovine Otoku je ustupilo na korištenje zgradu u kojoj uskoro raditi počinje stalna služba Općinskog suda Vinkovci.Za pripremu novih projekata i novih investicija u našem gradu izrađena je projektna dokumentacija u vrijednosti od 680.000 kuna.
Koliko je najmlađem gradu pomoglo povlačenje EU sredstava?
– Prema novcu povučenom iz fondova EU-a među najuspješnijima smo u Hrvatskoj, čemu svjedoče i brojne nove građevine koje mijenjaju vizure Otoka i Komletinaca. Riječ je o 238 milijuna kuna. Otok je među prvima izgradio reciklažno dvorište, poduzetnički inkubator, a ono što raduje jest i obnovljeni i prošireni Dječji vrtić Pupoljak, prepun djece, s najmodernijim pedagoškim stadardima, sada i za jasličku skupinu. Koštalo je to 7,5 milijuna kuna iz Europskog fonda za ruralni razboj. Tu je dakako i 25 milijuna kuna vrijedan projekt “Vrata spačvanskog bazena”, kroz koji smo izgradili Bioekološko-edukacijski centar Virovi, a koji u kratko vrijeme postojanja ruši rekorde posjećenosti i kojim smo počeli razvoj turizma, za što imamo velik potencijal. Ulažemo i u društveni život, pa smo domaćini i brojnih manifestacija. Dakle, mala smo sredina koja se ubrzano i uspješno razvija.
Na koje sve načine Grad dodatno skrbi za stanovništvo?
– Grad Otok vodi brigu o mnogim aspektima života znatnim izdvajanjima iz proračuna, među kojima su i mjere za demografsku obnovu grada. Tijekom proteklih godinu dana za novorođene je bebe isplaćeno 348.000 kuna potpora. Za djecu i mlade organizira se predškolski odgoj i predškola, nabava udžbenika za sve učenike osnovnih škola, sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola, dodjela stipendija za 43 studenta.
O osobama treće životne dobi skrbimo kroz razne oblike sufinanciranja troškova stanovanja i isplate uskrsnica. Provode se i dva projekta kroz program “Zaželi”, gdje je na kućnom pragu osigurana pomoć za 432 pripadnika treće životne dobi, a na provedbi su zaposlene 74 osobe. U našem gradu život čine bogatijim brojne udruge i klubovi, a Grad financijski pomaže njihov uspješan rad.
Što se čini u smjeru gospodarskog razvoja? I koji su planovi?
– Gospodarski nam je razvoj iznimno važan, što potvrđuju odobrena znatna proračunska sredstva kroz izravne potpore za razvoj poduzetništva i poljoprivrede te otvaranje novih radnih mjesta, kako prethodnih godina, tako i ove. Kako bismo poduzetnicima olakšali poslovanje u vrijeme pandemije, Grad Otok dodijelio je potpore ugostiteljima i ostalim uslužnim djelatnostima u vrijednosti 183.000 kuna za ukupno 41 djelatnika, oslobodio od plaćanja komunalne naknade i smanjio stopu prireza s 10 na 5 posto. Pri kraju je izrada projektne dokumentacije za izgradnju Regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačom u vrijednosti većoj od 40 milijuna kuna, koja se počinje graditi sljedeće godine. Stvaranje uvjeta za otvaranje radnih mjesta na vrhu je naših prioriteta.
Planova je još mnogo. Neki su od njih izgradnja muzeja u Otoku, kao i sportsko-rekreacijskog centra, a u Komletnicima gradnja doma kulture i uređenje tradicijske kuće. Idemo dalje i u razvoju turizma.
