Primjerice, Račinovci imaju jednu kravu, Vrbanja nema više od 20 goveda, što govori samo za sebe, kaže Mijo Fury
ŽUPANIJA – Teška situacija u stočarstvu i devastacija stoke, kojoj su posljednji udarac zadale katastrofalne poplave u svibnju 2014. godine, vidljiva je u Posavskoj županiji, gdje su se nastavili negativni trendovi smanjenja broja proizvođača i proizvodnje, posebno u stočarstvu i proizvodnji mlijeka. manje je obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a sve je više praznih svinjaca i staja, ljudi su prisiljeni rasprodavati stoku kako ne bi upali u još veće dugove i spasili barem krov nad glavom. Mladi ne žele nastaviti obiteljsku tradiciju stočarstva, napuštaju sela, a mnoge su obitelji posljednjih godina otišle u bogatije europske zemlje po kruh prenosi glas slavonije hr.
To potvrđuje i direktor Veterinarske stanice Županja Mijo Fury, navodeći da situacija u pogledu broja stoke u Posavskoj županiji nije dobra, a smanjenje stoke učinilo je svoj danak posebno u Cvelferiji, nekada bogatoj stočarskoj regiji, na granici Hrvatske, BiH i Srbija. Ključ brave već su stavile veterinarske klinike u Račinovcima, Vrbanji, Gunji i Posavskim Podgajcima. U istočnom dijelu Posavske županije, u tri općine s ukupno devet naselja, danas postoje samo dvije klinike, u Drenovcima i Soljanima.
Prisilno zatvoriti
– Razlog takve odluke, koju nakon dugogodišnjeg rada u selima nije bilo lako donijeti, ali nismo imali drugog izbora, leži isključivo u značajnom smanjenju stoke i smanjenju broja intervencija, pa nije bilo potrebe ni opravdanja za nastavak rada . Ako uzmemo da, na primjer, Račinovci, imaju jednu kravu, da jedno veliko selo i općinsko središte poput Vrbanje danas nema više od 20 goveda, a slično je i na drugim mjestima, od Posavskih Podgajaca do Gunje, to govori samo za sebe. Da je netko to rekao prije 15-ak godina, ljudi bi se pitali je li to moguće – ističe Fury.
Napominje da je u ostalim veterinarskim klinikama, kojih u županiji Posavini ima ukupno osam, stanje loše, broj stoke je pao na trećinu, ponegdje i više, u odnosu na prethodne brojke.
Kao pozitivan primjer izdvaja se jedino selo s dobrom stokom Babina Greda. Gradonačelnik Josip Krnić često ističe da je Babina Greda bila poznata i po proizvodnji mlijeka u bivšoj državi, a da se i danas većina stoke Vukovarsko-srijemske županije nalazi u tom selu. Donedavno je imala i mini mljekaru, a prije dvije godine poznati je poduzetnik iz Srbije Babinu Gredu smatrao potencijalnim mjestom za izgradnju mljekare.
Tisuću ženki
– Nemamo bolju kliniku, niti blizu one u Babinoj Gredi. Što se tiče stočarstva, uzgoja svinja, a o konjogojstvu da i ne govorimo, Babogredci su daleko najbolji. To je, mogu tako reći, na granicama vremena kada je stočarstvo bilo u punom jeku, najbliže je tome. Uvijek se držimo određenog broja junica od 1000 grla, odnosno broja osjemenjenih krava, što nam je uvijek bila mjera. Tu se vrti oko te brojke i to je ono što nas održava. Ali zato sva ostala sela, kad to zbrojimo, nemaju toliko zajedno – zaključuje Fury.
S tugom se sjeća vremena kada su veterinari tijekom noćne dežurstva morali ići na barem jednu intervenciju, sada su to vrlo rijetki slučajevi, a pitanje je koliko će ih još uopće biti. Praksa pokazuje da se nikad više ne vraća u staju iz koje je krava izašla.
U katastrofalnoj poplavi koja je zadesila Cvelferiju prije 6,5 godina, stradalo je oko 12 000 grla razne stoke, ne računajući sitnu stoku, a ukupno je uklonjeno i neškodljivo uništeno oko 230 tona trupova stoke i peradi.
Za razliku od farmera, stočari su zaboravljeni i ne dobivaju nadoknadu za uginule krave, bikove, svinje …
