Ovo je sramotno i tražimo da se ta odluka odmah izmijeni, poručuju.

Udruga Glas poduzetnika izrazila je u petak razočaranje time što se ugostiteljima i dalje ne dozvoljava rad, upozorivši da se milijarda kuna prihoda koje bi u prosincu imali ugostiteljski objekti većinom prelila u maloprodajne lance u stranom vlasništvu, te apeliraju da im se hitno daju informacije o početku popuštanja mjera.

Nacionalni stožer civilne zaštite u petak je objavio da epidemiološke mjere ograničavanja okupljanja, zabrane rada restorana i kafića te ograničavanja radnog vremena radi sprječavanja širenja koronavirusa ostaju na snazi do kraja siječnja.

Udruga Glas poduzetnika u priopćenju ističe kako ponovno ne znaju do kada će trajati mjere zbog kojih su mnogi od njih zatvoreni, a žale se i da nitko niti ne spominje naknadu za sve one kojima je poslovanje zatvoreno ili ograničeno.

Navode podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema kojima broj nezaposlenih raste te da je sada već 160.000 nezaposlenih.

Izvršni direktor udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin istaknuo je da su poduzetnici očekivali da će Stožer danas dozvoliti rad ugostiteljskim objektima i fitness centrima, koji su zatvoreni od 28. studenog prošle godine.

“Ugostitelji mogu volontirati i raditi u uvjetima katastrofe u Petrinji, Glini i drugim pogođenim mjestima, kuhati te dijeliti više od deset tisuća obroka dnevno zadnjih deset dana, a ne mogu kada se vrate kući otvoriti vlastite objekte i raditi u kontroliranim uvjetima, uz poštivanje epidemioloških mjera.

Ovo je sramotno i tražimo da se ta odluka odmah izmijeni. S druge strane, ljudi kojima su zatvoreni lokali ili koji nemaju posla vrijeme, mogu provoditi ispunjavajući nove kvartalne izvještaje za Finu”, naglasio je Oreščanin.

Time se Oreščanin osvrnuo na prijedlog uredbe o praćenju i izvješćivanju o učincima pandemije koronavirusa i mjera za pomoć poduzetnicima, koju je Ministarstvo financija uputilo u javnu raspravu, a prema kojoj bi Fina uspostavila i vodila izvještajni sustav radi praćenja učinka pandemije koronavirusa na gospodarstvo i živote građana Hrvatske, kao i mjera pomoći gospodarstvu, a izvještaji o tomu sastavljali bi se najmanje tromjesečno.

Iz Glasa poduzetnika oonavljaju da su poduzetnici iscrpili sve svoje zalihe, kao i da pomoć dolazi na kapaljku.

“Mnogima kasne isplate potpora za očuvanje radnih mjesta, kreditne linije su zatvorene za većinu, a Vlada odbija razmišljati o naknadama za sve one kojima je ograničila ili zabranila rad.

Ističemo i da smo tijekom ovog tjedna poslali dopis kako bismo saznali što se planira za poduzetnike koji su očekivali otvoriti svoje objekte 8. siječnja. Iako je 2020. godina za većinu bila veoma izazovna, ni nova godina nije donijela ono čemu su se poduzetnici nadali”, stoji u priopćenju te udruge.

Smeta im što su umjesto u restoranima, kafićima i fitness centrima ljudi trošili u maloprodaji i družili se na obiteljskim zabavama. Smatraju da svi imaju pravo zaraditi svoju plaću, dodajući da se od minimalca od 4.000 kuna jednostavno ne može živjeti.

“Pozivamo Vladu da takav minimalac namijeni županima, šefovima agencija, direktorima raznih sektora i odjela po ministarstvima, saborskim zastupnicima, ministrima, a poduzetnike i zaposlenike pustite da rade”, apel je poduzetnika.

Kako napominju, Vlada i Nacionalni stožer civilne zaštite još im uvijek nisu odgovorili na dopis koji su im poslali niti su ih informirali do kada će trajati mjere.

“U ime svih naših članova, apeliramo da se što prije daju jasne informacije o početku popuštanja mjera. Zanima nas kakve brojke (o zaraženima) moraju biti da se uopće počne razmišljati o otvaranjima ugostiteljski objekata, fitness centara i ostalih zatvorenih djelatnosti?

Smatramo da je to minimum informacija koje bi Vlada morala podijeliti, ne samo s poduzetnicima, nego i sa svim građanima”, zaključuje se u priopćenju za novilist hr.

Ispred nas je golemi bager Hrvatske vojske, tu su da pomognu. Ni oni ne mogu dalje neprohodnim putovima.

Nećete proći, nema teorije!

To je rečenica koju smo najčešće čuli dok smo se preko Majske Poljane od Petrinje prema Glini šumskim putevima probijali prema Brnjeuški. Zaseok je daleko u brdima, a dobili smo informaciju da je tamo Rade Lončarić kojeg danima nakon potresa nitko nije obišao.

• Ma, ja idem – kaže mladić Ivan Perko, navlači kacigu i sjeda na quad kojim se već danima vozi ovim područjima. Pratimo ga u terencu s pogonom na četiri kotača. Automobil “pleše” po blatnjavim stazama te samo čekamo kada ćemo zaglibiti. Došao je i taj trenutak. Ispred nas golemi je bager Hrvatske vojske, tu su da pomognu. Ni oni ne mogu dalje neprohodnim putevima.

Dečki, okrećite, nema šanse – govore nam mladi vojnici. To nas, priznajemo, blago obeshrabruje. Ipak, Perko ne odustaje. Viši je od dva metra, a još mu je veće srce. Dok mu blato prekriva čitavu odjeću, neustrašivo obilazi bager i kreće još 800 metara u brdo.

Čekamo da se vrati s vijestima, kako je Rade, treba li mu štogod. U stražnji spremnik quada natovario je svježe kuhani grah sa suhim mesom i vreću kruha.

Plemenita ekipa

• Tko zna kad je čovjek zadnji put nešto kuhano pojeo – govori. Vraća se za nekoliko minuta, lice mu je ozareno kao u dječaka. Našao je Radu. Kuća mu je u potresu posve uništena. Skutrio se među svoje kravice, u štalu koja je jedina ostala čitava.

• Samo, s njima ne možeš pričati. Hvala vam na hrani, hvala na svemu, ali najviše ste me usrećili što s nekim mogu malo razgovarati, nisam živog čovjeka vidio danima, a krave baš i nisu neko društvo – govori Rade kojemu je najbliži susjed udaljen kilometrima. Gdje će i kako dalje, ni sam ne zna. Vojska je zapela, a bilo koji teži kamion koji bi mu dopremio stambeni kontejner ili barem kakvu kamp-kućicu teško će se probiti.

Šutljive kravice jedino su mu društvo, ali ne skida osmijeh s lica. Kao i nebrojeni stanovnici Banije s kojima smo proteklih dana razgovarali ponavlja samo jedno – neka je glava na ramenu. Nazdravlja s našim junakom Perkom koji prekriven blatom ne mari što su mu noge potpuno mokre od kaljuže u kojoj se umalo prevrnuo. Radostan je jer je pomogao.

Quadovi o kojima govorimo već su danima na terenu i pomažu ljudima poput Rade. Za njihovim je upravljačima plemenita i nesebična ekipa najvećeg hrvatskog off road kluba “Piva, dvije” iz Sv. Ivana Zeline. Predsjednik Darko Ivaković kaže nam kako se klub od stotinjak članova organizirao čim je čuo za potres.

Neprobojni tereni

• Specijalizirani smo za neprohodne terene, to nam je strast, stalno smo u šumi i blatu. Danima obilazimo ljude do kojih nitko ne može doći. Nosimo hranu, lijekove, potrebnu opremu, jer postoje sela do kojih se i GSS teško probija – govori nam Darko u “bazi” koju su, ispod malenog šatora, napravili pred trgovačkim centrom u Petrinji.

Atmosfera je ovdje uvijek živa. Svaki dan kuha se za radnike, spašavatelje i volontere, a hrana se raznosi i po selima. Jučer je bio grah, a već se priprema i gulaš od divljači. Svatko je ovdje dobrodošao, naročito ako želi pomoći.

• Uzeli smo slobodne dane, godišnje odmore, neki od nas su i privatni poduzetnici koji su “zamrznuli” poslove kako bi došli ovdje. Tu smo od prvog dana. Znali smo da moramo pomoći – govori nam Hrvoje Sabljo dok nas Darkovom Toyotom “ronda” makadamskim, u blato ogrezlim putevima.

Koordiniraju se s volonterima, GSS-om, svima koji dolaze u Petrinju pomoći. Nikoga neće ostaviti gladnog ni žednog, a pomoću zajedničke internetske grupe razmjenjuju informacije gdje je najvažnije hitno otići.

• Obišli smo brojna sela, Begoviće, Majsku Poljanu, Čuntiće… kazuje nam Darko pokazujući kartu koju su zalijepili u svom kampu kako bi znali gdje se što nalazi i kamo treba ići. Od svakog na koga naiđu uzmu kontakt, pitaju što je potrebno, pa te informacije dalje prosljeđuju službama.

Organizacija je gotovo vojna, primjećujemo, a disciplina među članovima kluba bespogovorna. S pravom se može zaključiti kako je Off road klub prava interventna služba koja dopire i tamo gdje drugi ne mogu, a kažu kako im, osim osmijeha čovjeka poput Rade Lončarića, ništa više ne treba za nagradu piše jutarnji hr.

Plenković se pohvalio kako je država na samom kraju godine uspjela za Sisačko-moslavačku županiju izdvojiti 120 milijuna kuna. Građani su izašli na ulice i postavili table kojima apeliraju da se ne krade u obnovi…

Tjedan je dana prošlo od razornog potresa na području Banovine, a šteta se popisuje i sanira. Osim kuća, veliku su štetu pretrpjeli i poljoprivrednici, stočari, zdravstvene ustanove, osnovne i srednje škole, kulturni, obrazovni i sakralni objekti.

Netko od građana u Petrinji je postavio table na kojima piše ‘Ne kradite u obnovi!’.

Foto: Laura Šiprak/24sata

• Radimo na iznalaženju financijskih sredstava. Državna riznica primila je 59 milijuna kuna uplata. Crveni križ dobio je više od 35 milijuna kuna. Odaziv je velik, cijenimo angažmana naših sugrađana koji su doli do svih kućanstva. Sada tu aktivnost trebamo strukturirati na najbolji način – rekao je premijer 5. siječnja.

Ponukan brojnim kritikama i upitima novinara gdje je pošlo po krivu što se samog sustava pomoći stradalima u potresu tiče, premijer je rekao da načelo postupnosti podrazumijeva da se ide – postupno.

• Otklanjam pokušaje demontiranja države, koja je u godini iz nas pokazala snagu da pomogne svakom građaninu i gospodarstvu u mjeri koja još nije viđena van ratnih okolnosti. Imamo ljude u ruralnim sredinama, mnogi imaju stoku i ne žele ići u privremeni smještaj, ne žele napuštati domove bez obzir na to u kakvoj su situaciji. Nemojmo očekivati da će nakon potresa 6,2 po Richteru situacija izgledati kao da ste došli u apoteku – rekao je Plenković, na sebi svojstven način.

Foto: Laura Šiprak/24sata

Ni premijer Plenković u pratnji Tome Medveda i ostalog državnog vrha, nije konkretno rekao kada bi novac od donacija ili preostali državni kontejneri trebali stići ljudima koji su stradali u potresu. No, pohvalio se kako je država na samom kraju godine uspjela za Sisačko-moslavačku županiju izdvojiti 120 milijuna kuna.

–  Baštinu ćemo obnoviti, a Petrinja i cijeli taj prostor nam je svima na duši jer nismo uspjeli sve obnoviti nakon Domovinskog rata. Bolje smo organizirani, članica smo EU, a još nismo počeli s evakuacijom pokretne kulturne baštine. Dolazi specijalizirana pomoć iz Italije koji će pomoći u izvlačenju baštine iz crkava. Započeli smo i hitne planove za obnovu te prijavu za fond solidarnosti jer ovom području prijeti veliki rizik ako ljudi isele da se neće tamo vraćati – rekla je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija za 24 sata hr.