Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je danas da neće odgoditi podizanje minimalne plaće za 2026., što traži Hrvatska udruga poslodavaca, te istaknuo da su dobiti kompanija narasle dvostruko u odnosu na 2016., posebice u sektorima gdje ljudi svaki dan kupuju. Pojasnio je kako postoji povjerenstvo koje vodi Ministarstvo rada u kojem su sindikati, stručnjaci, profesori i poslodavci te će na temelju svih mišljenja donijeti odluku koja je uvijek razumna, realna i ekonomski nosiva.

“Čuli smo tu poruku. Neće se odgodit. Oni koji generiraju inflaciju s ovolikim prihodima i dobitima hoće da se zastavimo na tome da postupno i još uz posebne mjere onim sektorima gdje stvarno postoje ljudi koji rade za minimalnu plaću – da ih ne dižemo uopće ili da ih dižemo neznatno. To se neće dogoditi”, rekao je Plenković u današnjoj izjavi za medije upitan o apelu HUP-a.

Pojasnio je kako postoji povjerenstvo koje vodi Ministarstvo rada u kojem su sindikati, stručnjaci, profesori i poslodavci te će na temelju svih mišljenja donijeti odluku koja je, kako je rekao, uvijek razumna, realna i ekonomski nosiva.

Premijer se osvrnuo i na podatke Eurostata po kojem hrvatski javni dug u BDP-u pada pri čemu smo tu ispod europskog prosjeka, kazavši da je to dobro jer je to jedan od kriterija iz Maastrichta.

Upitan misli li da guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić čini dovoljno u Frankfurtu gdje se donose sve monetarne odluke vezane uz euro kako bi olakšao inflatorne pritiske u Hrvatskoj, Plenković je kazao da je stabilnost cijena temeljna zadaća HNB-a.

“Bez obzira što smo ušli u eurozonu i što je značajnija uloga Europske središnje banke postoje načini na europskoj i na nacionalnoj razini da i oni daju svoj doprinos”, istaknuo je.

Inflacija je domaći, hrvatski proizvod

Smatra i kako je važno svim gospodarskim akterima poslati poruku da formiraju razumne cijene jer, upozorio je, imamo trend da inflacija nije zbog vanjskih faktora. “To je domaći, hrvatski proizvod. Inflacija nažalost pogađa one koji imaju najmanja primanja”, rekao je.

Pritom se, dodao je, onima koji to čine omogućava brža i veća dobit u kraćem roku dok oni koji imaju najmanje to osjećaju najviše. Tada se i odgovornost traži na Vladi, a koja je stvorila pretpostavke gospodarskog rasta, visoke zaposlenosti, velike socijalne osjetljivosti.

Plenković stoga drži kako taj dio odgovornosti trebaju preuzeti i oni koji tu inflaciju generiraju. Istaknuo je da su dobiti naših kompanija narasle duplo u odnosu na 2016., osobito u sektorima gdje ljudi svaki dan nešto kupuju.

“Netko je tu zaradio, a nije dobro da se to događa na uštrb onih koji imaju najmanje”, naglasio je.

Smatra i da se nama događa inflacija koja je umjetno generirana i nepotrebna. Poručio je i da nećemo moći uhvatiti korak sa najrazvijenijima ako plaće i mirovine neće i ići gore te biti veća zaposlenost i manja nezaposlenost.

Pozdravljamo korake EU-a prema potpunoj zabrani uvoza ruskog plina

Predsjednik Vlade je pozdravio i korake Europske unije prema potpunoj zabrani uvoza ruskog plina i rekao da Hrvatska može biti mirna kad je riječ o energetskoj sigurnosti.

“To je dobro. Mislim da nema nikakvog smisla kupovati ruske energente i time financirati Putinov ratni stroj. I nakon toga još imati ogromne izdatke za pomoć što vojno, što financijski za funkcioniranje Ukrajine. To je jedno s drugim jako suprotstavljeno”, rekao je.

Istaknuo je da je za Hrvatsku dalekosežna i ključna bila odluka o kupnji LNG broda prije nekoliko godina.

“Oko 66, 67 posto ukapljenog prirodnog plina dolazi iz SAD-a, ostalo iz drugih destinacija. Hrvatska je glede energetske sigurnosti potpuno mirna barem kada je riječ o nafti i plinu, a to je ono što nam najviše treba”, istaknuo je premijer.

Dodao je da je važno što se brod LNG Hrvatska vratio iz Turske u Omišalj. “Sada se rade tehničke pripreme kako je moguće raditi s potpuno novim, puno većim, praktički skoro duplim kapacitetima od 6,1 milijardu kubika prirodnog plina godišnje, što je veliki plus za Hrvatsku”, kazao je Plenković.

Hrvatska iduće godine domaćin više inicijativa i sastanaka

Glede traženja rješenja za kraj rata u Ukrajini, premijer je ponovio svoje stajalište kako pozdravlja svaki napor koji vodi prema miru, ali ne i bilo kakav dogovor koji bi primjerice podrazumijevao gubitak teritorija Ukrajine, dodavši da bi bila loša poruka da agresor bude nagrađen, a da žrtva izgubi svoj teritorij.

Najavio je i da će Hrvatska iduće godine biti domaćin više inicijativa i sastanaka.

„Hrvatska je preuzela predsjedanje formatom EU MED 9, a iduće godine će se samit vjerojatno održati u Splitu, dok bi se samit Inicijative triju mora trebao održati u Dubrovniku. Europska pučka stranka održat će svoj stranački samit u Zagrebu 30. i 31. siječnja 2026. godine“, naveo je Plenković.

Dalić priznala da je pogriješila i obavijestila HANFA-u

Komentirajući to što je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić kupila dionice Podravke u vrijeme dok joj je bilo zabranjeno trgovati dionicama, premijer je kazao da je ona priznala da je pogriješila te je obavijestila Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga.

„Neka to završi u nadležnosti HANFA-e“, ustvrdio je.

Upitan o sutrašnjoj raspravi u Hrvatskom saboru o konačnom prijedlogu Zakona o obrani te kad se mogu očekivati prvi ročnici u vojarnama, predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje da će se zakon donijeti te stupiti na snagu.

„Nakon toga je planirano da cijeli proces krene početkom iduće godine“, poručio je.

U današnjoj emisiji “A sada Vlada” gost je bio ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, koji je istaknuo da kada je riječ o poticanju ostanka stanovništva i razvoja potpomognutih područja, ključnu ulogu ima suradnja s drugim institucijama i stvaranje poticajnih uvjeta za poduzetnike. Izdvojio je novi program koji omogućuje poduzetnicima s nerazvijenih područja zajam do 150 tisuća eura i poručio da će onima koji uredno posluju, zapošljavaju i pridonose lokalnoj zajednici država postupno otpisivati dio zajma kroz deset godina. To dokazuje, zajedno sa svim drugim mjerama, da je Vladi stalo do svakog pedlja Hrvatske i svakog našeg čovjeka, zaključio je ministar.

Osvrnuo se na suradnju s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije na programu nacionalnih zajmova usmjerenom demografskoj revitalizaciji i razvoju poduzetništva.

Vlada je prije nešto više od mjesec dana donijela odluku kojom se i Ministarstvo demografije i useljeništva uključuje u programe potpore gospodarstvu, s posebnim naglaskom na najnerazvijenija područja Hrvatske, istaknuo je ministar.

Kazao je kako su upravo ta područja, podijeljena u četiri skupine prema stupnju razvijenosti, najugroženija, jer obuhvaćaju gotovo polovicu svih lokalnih jedinica u zemlji.

Demografija je pitanje ukupnog stanja društva i načina na koji vidimo borbu za ostanak i povratak ljudi, rekao je i objasnio da se Ministarstvo uključilo u Vladine mjere s ciljem da potakne ostanak, unutarnje migracije i povratak izvana. Ostanak je prioritet svih prioriteta, naglasio je.

Dodao je kako Hrvatska nije snažna samo onoliko koliko su snažni Zagreb, Split, Osijek ili Rijeka…, nego upravo koliko su jake male sredine.

Cilj mjera je potaknuti mlade da ostanu u svojim sredinama

Svaki pedalj Hrvatske zaslužuje život, naglasio je i dodao da je cilj potaknuti mlade da ostanu kroz male, srednje i velike obrte, da zadrže radna mjesta i stvaraju novu vrijednost.

Novi program omogućuje poduzetnicima s nerazvijenih područja zajam do 150 tisuća eura, pri čemu se dio glavnice može oprostiti; do 75 tisuća eura u prvoj skupini razvijenosti, odnosno po kategorijama, 50, 40, 30 i 20 posto u ostalima.

Poručio je da se tu ne radi o subvenciji kamata, nego o oprostu glavnice, tj. zajma. Onima koji uredno posluju, zapošljavaju i pridonose lokalnoj zajednici država će postupno otpisivati dio zajma kroz deset godina, objasnio je Šipić, zaključivši da se na taj način jasno pokazuje kako je Vladi stalo do svakog pedlja Hrvatske i svakog našeg čovjeka.

Govoreći o stambenom zbrinjavanju u ruralnim područjima i poticajnim mjerama za obitelji, ministar Šipić istaknuo je važnost suradnje s gradovima, općinama i županijama.

Izdvojio je i mjere Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, poput priuštivog stanovanja i povrata poreza na promet nekretnina za mlađe od 45 godina. Povrat 50 posto na kupnju stana ili novogradnje također je poticajan, dodao je i istaknuo da izgradnja poslovnih i najamnih stanova za mlade obitelji te novih obiteljskih kuća daje dodatnu vrijednost naporima lokalnih sredina.

Lokalne jedinice prve linije demografske borbe

Naglasio je da su upravo lokalne jedinice prve linije demografske borbe.

„Volim reći da su prvi demografi u Hrvatskoj gradovi, općine i županije, jer su oni neposredno vezani uz ljude. Nama je taj odnos s lokalnim sredinama prevažan“, rekao je.

Podsjetio je da je u proteklih godinu i pol obišao više od polovice Hrvatske te razgovarao s desecima čelnika lokalnih samouprava, kako bi iz prakse uočio potrebe i prilagodio mjere.

Poručio je da mladoj obitelji prvo treba stan, dobar posao i sigurnost, a Vlada nastoji sve to objediniti u lepezu demografskih mjera. Nitko u Europi nema mjere kakve ima Hrvatska, istaknuo je.

Dodao je da su naknade za drugo i treće rođenje povećane za sto posto, a rodiljni i roditeljski dopust produžen za dodatnih šest mjeseci.

Ministar je istaknuo da je važno zaštititi majčinstvo i očeve uključiti u roditeljstvo, te zbog toga očinski dopust više nije 10, nego 20 dana, odnosno 30 dana za blizance i više djece. Osjeća se duh nade i pozitivni podaci nam se vraćaju, zaključio je ministar.

Politika šalje poruku da je Hrvatska spremna da se ljudi vrate

Najveći izazov Vlade i Ministarstva demografije i useljeništva jest povratnička i iseljenička politika, poručio je ministar Šipić. Istaknuo je kako je poticanje povratka jednako, ako ne i važnije od demografskih mjera unutar zemlje.

Najveći izazov za nas je kako poslati poruku prema van da se isplati vratiti, da se Hrvatska promijenila i da se mijenja, te da su stvoreni i stvaraju se preduvjeti za povratak, kazao je.

Naveo je niz pokazatelja koji potvrđuju promjene, poput rasta plaća i mirovina, provedbe pronatalitetnih mjera, razvoja priuštivog stanovanja, dostupnosti europskih sredstava i ravnomjernog regionalnog razvoja.

Politika šalje poruku da je Hrvatska spremna da se ljudi vrate, osobito onih koji su nedavno otišli, dodao je ministar.

Govoreći o nedavnoj konferenciji o povratništvu u Osijeku, Šipić je izrazio zadovoljstvo odazivom i rezultatima.

Objasnio je da su konferenciju organizirali ciljano, kako bi poslali poruku da žele povratak i suradnju. Pozvali smo poduzetnike i iseljenike da podijele svoja iskustva, da kažu kako su otišli i što bi ih potaknulo na povratak, kazao je ministar. Dodao je da su također pozvali da kažu kako se mogu povezati s našim gospodarstvom i prilikama, da bi i na taj način jačali gospodarsku sliku, a s njom i obitelj.

U Osijeku su sudjelovali predstavnici hrvatskih zajednica iz Australije, Novog Zelanda, Južne Amerike, Sjeverne Amerike i Europe, a u proljeće se planira nastavak konferencije u Dalmaciji, jer želimo povezati cijelu Hrvatsku, zaključio je ministar Šipić.

Formiramo skupinu za rješavanje birokratskih prepreka i brže priznavanje diploma

Jedan od problema s kojima se suočavaju povratnici jest nostrifikacija diploma, a ministar Šipić istaknuo je da je upravo to pitanje visoko na listi prioriteta njegova resora.

Objasnio je da na razini Ministarstava razgovaraju o formiranju međuresorne skupine koja će se baviti rješavanjem birokratskih prepreka i predlaganjem konkretnih promjena.

„Želimo ubrzati procese koji sada traju mjesecima, a ne bi trebali“, rekao je.

Dodao je da Ministarstvo blisko surađuje s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, naglasivši da je međuresorna suradnja ključ za rješavanje problema povratnika i iseljenika.

Uključili smo se u pomaganje pri rješavanju boravišta i državljanstva. Naše potvrde omogućuju brže postupke, a do sada smo izdali više od 700 takvih potvrda, naveo je ministar.

Upozorio je i na problem priznanja hrvatskih diploma u inozemstvu, kazavši da i druge zemlje ponekad koče, jer se hrvatske diplome ne priznaju lako. Zato ćemo se tim pitanjem suočiti izravno, kroz suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, najavio je.

Izvor: HRT/Vlada