Foto: Vlada Republike Hrvatske
Premijer Andrej Plenković predstavio je danas u Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o radu Vlade, u četiri temeljne točke. Prva je solidarnost i sprječavanje socijalnog rascjepa; druga je ekonomska suverenost i održiv razvoj; treća je djelotvornije institucije i pravednije društvo; i četvrta točka je ponosna, sigurna i utjecajna Hrvatska.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas zastupnicama i zastupnicima u Hrvatskome saboru Godišnje izvješće o radu Vlade u drugoj godini mandata i najavio nove poteze.
Najveće povećanje mirovine u mandatu bilo koje vlade do sada
Umirovljenicima smo osigurali COVID-dodatak, energetski dodatak i jednokratna novčana primanja za što smo izdvojili milijardu i 400 milijuna kuna.
Obećali smo povećanje prosječne mirovine za 5 posto do kraja prošlog mandata, a podigli smo je za 17 posto. Dosad smo ih ukupno podigli za 32,5 posto, odnosno za 800 kuna.
Najniže mirovine podigli smo za 36 posto odnosno za 566 kuna. To je najveće povećanje mirovine u mandatu bilo koje hrvatske vlade do sada.
Od nove godine dodatno podižemo životni standard naših umirovljenika, i dodatnim povećanjem najnižih mirovina, za njih 287 tisuća, za 3 posto.
Za više od 155 tisuća umirovljenika omogućili smo korištenje 27 posto obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu, pri čemu od 1. siječnja podižemo i obiteljske mirovine za 10 posto.
Proširili smo krug osoba koje mogu biti u mirovini i raditi, takvih je 24 tisuće.
Kontinuirano gradimo poticajno gospodarsko okruženje koje omogućava rast plaća i otvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta.
Rast zbroja zaposlenih, prosječne i minimalne plaće
Tijekom pandemije očuvali smo preko 800 tisuća radnih mjesta, plativši iz proračuna, putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, plaće za čak 130 tisuća poduzeća koja su tako očuvala svoju likvidnost i opstala u COVID krizi.
Za to smo izdvojili više od 12 milijardi kuna.
Broj zaposlenih povećan je, u šest godina, za 164 tisuće, s milijun i 468 tisuća na milijun i 632 tisuće.
Broj osiguranika povećan je s milijun i 466 tisuća na milijun i 642 tisuće.
Broj zaposlenih danas je, u odnosu na 2016., veći za 11 posto.
Istodobno, stopu zaposlenosti podigli smo s 61,4 posto na 68,2 posto.
A stopa nezaposlenosti, koja je bila na 13,3 posto sada je na 6,3%, odnosno s 226 na 110 tisuća.
Prosječna neto plaća porasla je za 34 posto u šest godina odnosno za više od 1900 kuna, i iznosila je u srpnju 7.576 kuna.
Naš novi cilj, a ovisno o okolnostima koje su pred nama, da prosječna neto plaća do kraja mandata dosegne 8.200 kn, ili točnije 1.088 €.
Minimalnu neto plaću smo u proteklih u šest godina podigli za 50 posto, odnosno za 1.256 kn i danas iznosi 3.750 kuna, odnosno 498 eura neto ili 622 eura bruto.
Idućeg tjedna Vlada će povećati minimalnu neto plaću podići na 700 eura bruto, a to je 560 eura neto, što je oko 4220 kuna neto. Na taj način smo praktički na pola mandata ispunili ono što smo rekli da ćemo ispuniti do kraja mandata.
Minimalna plaća bi tako dosegla 51,2 posto prosječne bruto plaće.
Time ćemo i za minimalnu plaću na polovici mandata biti brži nego što smo mislili u svojim projekcijama.
Država u krizo djeluje pravodobno i sveobuhvatno
Mi smo u proteklom vremenu napravili iskorake i za ublažavanje posljedica energetske krize i inflacije, smanjivali stope PDV-a na pojedine proizvode, s 25 na 13, s 25 na 5, s 13 na 5 posto.
Novi paket mjera fiksirao je cijene devet osnovnih prehrambenih proizvoda, reguliramo i administrativno, kada je to nužno, i cijenu naftnih derivata, plina za kućanstva i električne energije za kućanstva – dakle, napravili smo sve da ljudima i jesen i zima budu mirniji.
Lakše je u ovakvim okolnostima inflatornih pritisaka kada unaprijed znate da vam ni cijena struje ni cijena plina neće rasti, a da cijena naftnih derivata ostaje na prihvatljivoj razini.
To je ogromna politička poruka da država u krizi djeluje pravodobno i sveobuhvatno.
Mi smo također u jesenskom paketu mjera učinili i iskorake kako bismo smanjili PDV za naknade za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječki, ukinuli PDV za isporuku i gradnju solarnih ploča zbog poticanja niskougljičnih izvora energije.
Povećali smo i iznose neoporezivih primitaka, po radniku i do 19.000 kuna na godišnjoj razini.
Poslodavcima smo time omogućili gotovo 9 milijardi kuna dodatnih isplata i otvorili prostor za stimulaciju zaposlenih.
Kod mladih povećali smo njihov neoporeziv iznos primitaka povećali s 15.000 kn na 24.000 kuna.
Vidjeli smo prije par mjeseci da he 150 tisuća mladih dobilo povrat poreza, što je rezultat mjere poreznog rasterećenja mladih iz prvog dijela mandata.
Najbolja i najcjelovitija dugoročna rješenja za radnike
Mi ćemo radi pravedne raspodjele tereta krize, Saboru uskoro predložiti Zakon o posebnom porezu na dobit, u ovim okolnostima, kako bi kriza bila izbalansirana, da imamo sredstava pomoći onima kojima je najpotrebnije, a nisu sami krivi za ovu krizu – ona je vanjska, horizontalna i ne znamo koliko će trajati.
Za Nacionalni plan oporavka, kojeg smo zaista kvalitetno i na vrijeme napravili, s precizno definiranim reformskim koracima, mjerama, a i sredstvima koja dobivamo, mi smo tu među najbržima i najučinkovitijima.
Vrlo precizno, gotovo na svakoj drugoj sjednici Vlade i Užeg kabineta, prolazimo sve reforme koje resori trebaju napraviti kako bi ta sredstva bila doznačena i kako bi se natječaji raspisivali.
Mi smo u gospodarstvo do sada uložili 5 i pol milijardi kuna potpora.
Plan oporavka poduzetnicima je na raspolaganje stavio izravno 2 milijarde i 850 milijuna kuna za zelenu tranziciju, inovacije i digitalizaciju.
Nastavljamo s administrativnim rasterećenjem, koje je izrazito važno za naše gospodarstvenike.
Predlažemo Zakon o trgovini, ne da bismo skrenuli pozornost, nego da bismo ispunili naše programsko obećanje, i to nakon pažljivo kalibrirane rasprave, s mogućnošću da 16 nedjelja ostane radno, ali da zato napravimo balans između privatnog i poslovnog života. I da njegujemo obiteljske vrijednosti jer znamo koliko ljudi želi neradnu nedjelju.
Mi ćemo isto tako napraviti i iskorake kroz Zakon o radu, gdje u dogovoru s našim socijalnim partnerima tražimo najbolja i najcjelovitija dugoročna rješenja.
Ulaganja u znanost i obrazovanje
Sabor je prihvatio Zakon i znanosti i visokom obrazovanju Znanost i obrazovanje, što mislim da je sjajno, koji je isto tako dobio veliku potporu.
Ulaganje u obrazovanje predstavlja jedan od najvažnijih prioriteta svake nasije, a i nas.
Mi smo osigurali dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama, 17.500 mjesta kroz kohezijski program, povećali STEM stipendije.
Želimo da obrazovanje bude takvo da općim obrazovanjem naši mladi izlaze spremni za tržište rada, bilo naše, bilo globalno.
Ali smo uočili da postoje nejednakosti među mladima i odlučili smo, u dogovoru sa stručnjacima, poslati jednu važnu poruku za sve roditelje i za sve učenike.
Vlada će u proračunu za iduću godinu planirati da država financira jedan obrok dnevno, u svim školama, osnovnim školama od prvog do osmog razreda, deset kuna. Svi oni koji to već rade, mogu dodati na to, ali ne želimo da više bude ijedno dijete u osnovnoj školi koje, ne zbog sebe nego zbog okolnosti u svojoj obitelji, možda nema sredstava da financira obrok. I još ćemo to napraviti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri jede hrvatska hrana. To će nas koštati 550 milijuna kuna, ali je to obrok za 311 tisuća djece u osnovnim školama, a njih je 80 tisuća skoro u siromaštvu. To su naše realnosti.
Prepoznali smo taj problem, pripremali smo ovu mjeru i ona će biti, ne sada u rebalansu, nego u proračunu za koji tjedan.
To je ujedno i demografska mjera, mjera koja će omogućiti da u našoj školi od najmanjega trenutka svi oni koji se razvijaju, koji formiraju svoje ličnosti i svoje karakter i svoje obrazovanje dobiju osjećaj da su dio iste ekipe. To je jako bitna poruka za naše društvo.
Osigurali smo i 2 milijarde i 300 milijuna kuna za izgradnju i dogradnju osnovnoškolskih ustanova.
Za više pročitati OVDJE
