U današnjoj emisiji “A sada Vlada” gost je bio ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, koji je istaknuo da kada je riječ o poticanju ostanka stanovništva i razvoja potpomognutih područja, ključnu ulogu ima suradnja s drugim institucijama i stvaranje poticajnih uvjeta za poduzetnike. Izdvojio je novi program koji omogućuje poduzetnicima s nerazvijenih područja zajam do 150 tisuća eura i poručio da će onima koji uredno posluju, zapošljavaju i pridonose lokalnoj zajednici država postupno otpisivati dio zajma kroz deset godina. To dokazuje, zajedno sa svim drugim mjerama, da je Vladi stalo do svakog pedlja Hrvatske i svakog našeg čovjeka, zaključio je ministar.
Osvrnuo se na suradnju s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije na programu nacionalnih zajmova usmjerenom demografskoj revitalizaciji i razvoju poduzetništva.
Vlada je prije nešto više od mjesec dana donijela odluku kojom se i Ministarstvo demografije i useljeništva uključuje u programe potpore gospodarstvu, s posebnim naglaskom na najnerazvijenija područja Hrvatske, istaknuo je ministar.
Kazao je kako su upravo ta područja, podijeljena u četiri skupine prema stupnju razvijenosti, najugroženija, jer obuhvaćaju gotovo polovicu svih lokalnih jedinica u zemlji.
Demografija je pitanje ukupnog stanja društva i načina na koji vidimo borbu za ostanak i povratak ljudi, rekao je i objasnio da se Ministarstvo uključilo u Vladine mjere s ciljem da potakne ostanak, unutarnje migracije i povratak izvana. Ostanak je prioritet svih prioriteta, naglasio je.
Dodao je kako Hrvatska nije snažna samo onoliko koliko su snažni Zagreb, Split, Osijek ili Rijeka…, nego upravo koliko su jake male sredine.
Cilj mjera je potaknuti mlade da ostanu u svojim sredinama
Svaki pedalj Hrvatske zaslužuje život, naglasio je i dodao da je cilj potaknuti mlade da ostanu kroz male, srednje i velike obrte, da zadrže radna mjesta i stvaraju novu vrijednost.
Novi program omogućuje poduzetnicima s nerazvijenih područja zajam do 150 tisuća eura, pri čemu se dio glavnice može oprostiti; do 75 tisuća eura u prvoj skupini razvijenosti, odnosno po kategorijama, 50, 40, 30 i 20 posto u ostalima.
Poručio je da se tu ne radi o subvenciji kamata, nego o oprostu glavnice, tj. zajma. Onima koji uredno posluju, zapošljavaju i pridonose lokalnoj zajednici država će postupno otpisivati dio zajma kroz deset godina, objasnio je Šipić, zaključivši da se na taj način jasno pokazuje kako je Vladi stalo do svakog pedlja Hrvatske i svakog našeg čovjeka.
Govoreći o stambenom zbrinjavanju u ruralnim područjima i poticajnim mjerama za obitelji, ministar Šipić istaknuo je važnost suradnje s gradovima, općinama i županijama.
Izdvojio je i mjere Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, poput priuštivog stanovanja i povrata poreza na promet nekretnina za mlađe od 45 godina. Povrat 50 posto na kupnju stana ili novogradnje također je poticajan, dodao je i istaknuo da izgradnja poslovnih i najamnih stanova za mlade obitelji te novih obiteljskih kuća daje dodatnu vrijednost naporima lokalnih sredina.
Lokalne jedinice prve linije demografske borbe
Naglasio je da su upravo lokalne jedinice prve linije demografske borbe.
„Volim reći da su prvi demografi u Hrvatskoj gradovi, općine i županije, jer su oni neposredno vezani uz ljude. Nama je taj odnos s lokalnim sredinama prevažan“, rekao je.
Podsjetio je da je u proteklih godinu i pol obišao više od polovice Hrvatske te razgovarao s desecima čelnika lokalnih samouprava, kako bi iz prakse uočio potrebe i prilagodio mjere.
Poručio je da mladoj obitelji prvo treba stan, dobar posao i sigurnost, a Vlada nastoji sve to objediniti u lepezu demografskih mjera. Nitko u Europi nema mjere kakve ima Hrvatska, istaknuo je.
Dodao je da su naknade za drugo i treće rođenje povećane za sto posto, a rodiljni i roditeljski dopust produžen za dodatnih šest mjeseci.
Ministar je istaknuo da je važno zaštititi majčinstvo i očeve uključiti u roditeljstvo, te zbog toga očinski dopust više nije 10, nego 20 dana, odnosno 30 dana za blizance i više djece. Osjeća se duh nade i pozitivni podaci nam se vraćaju, zaključio je ministar.
Politika šalje poruku da je Hrvatska spremna da se ljudi vrate
Najveći izazov Vlade i Ministarstva demografije i useljeništva jest povratnička i iseljenička politika, poručio je ministar Šipić. Istaknuo je kako je poticanje povratka jednako, ako ne i važnije od demografskih mjera unutar zemlje.
Najveći izazov za nas je kako poslati poruku prema van da se isplati vratiti, da se Hrvatska promijenila i da se mijenja, te da su stvoreni i stvaraju se preduvjeti za povratak, kazao je.
Naveo je niz pokazatelja koji potvrđuju promjene, poput rasta plaća i mirovina, provedbe pronatalitetnih mjera, razvoja priuštivog stanovanja, dostupnosti europskih sredstava i ravnomjernog regionalnog razvoja.
Politika šalje poruku da je Hrvatska spremna da se ljudi vrate, osobito onih koji su nedavno otišli, dodao je ministar.
Govoreći o nedavnoj konferenciji o povratništvu u Osijeku, Šipić je izrazio zadovoljstvo odazivom i rezultatima.
Objasnio je da su konferenciju organizirali ciljano, kako bi poslali poruku da žele povratak i suradnju. Pozvali smo poduzetnike i iseljenike da podijele svoja iskustva, da kažu kako su otišli i što bi ih potaknulo na povratak, kazao je ministar. Dodao je da su također pozvali da kažu kako se mogu povezati s našim gospodarstvom i prilikama, da bi i na taj način jačali gospodarsku sliku, a s njom i obitelj.
U Osijeku su sudjelovali predstavnici hrvatskih zajednica iz Australije, Novog Zelanda, Južne Amerike, Sjeverne Amerike i Europe, a u proljeće se planira nastavak konferencije u Dalmaciji, jer želimo povezati cijelu Hrvatsku, zaključio je ministar Šipić.
Formiramo skupinu za rješavanje birokratskih prepreka i brže priznavanje diploma
Jedan od problema s kojima se suočavaju povratnici jest nostrifikacija diploma, a ministar Šipić istaknuo je da je upravo to pitanje visoko na listi prioriteta njegova resora.
Objasnio je da na razini Ministarstava razgovaraju o formiranju međuresorne skupine koja će se baviti rješavanjem birokratskih prepreka i predlaganjem konkretnih promjena.
„Želimo ubrzati procese koji sada traju mjesecima, a ne bi trebali“, rekao je.
Dodao je da Ministarstvo blisko surađuje s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, naglasivši da je međuresorna suradnja ključ za rješavanje problema povratnika i iseljenika.
Uključili smo se u pomaganje pri rješavanju boravišta i državljanstva. Naše potvrde omogućuju brže postupke, a do sada smo izdali više od 700 takvih potvrda, naveo je ministar.
Upozorio je i na problem priznanja hrvatskih diploma u inozemstvu, kazavši da i druge zemlje ponekad koče, jer se hrvatske diplome ne priznaju lako. Zato ćemo se tim pitanjem suočiti izravno, kroz suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, najavio je.
Izvor: HRT/Vlada
