Nakon brzog starta, kasnije bi se radni vijek povećavao automatizmom.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava do proljeća iduće godine predložit će prijedlog novog Zakona o mirovinskom osiguranju nakon što se postojeći u posljednjih četvrt stoljeća promijenio desetak puta. Zakon će se, kažu, pripremiti prema planu rada Plenkovićeve Vlade, u kojem je naznačeno nekoliko otprije poznatih promjena: povećanje majčinskog dodatka na mirovinu, nova formula za usklađivanje mirovine te uvođenje stalnog dodatka na mirovinu, takozvane 13. mirovine, čija bi visina ovisila o duljini radnog vijeka, piše Večernji list .
Svi ostali elementi i moguće promjene predmeta su rasprava, a na stolu se nalazi i analiza Svjetske banke koja je nedavno predočena socijalnim partnerima i pozvanim stručnjacima.
U prijevremenu sa 62 godine
Vlada se u sklopu Nacionalnog programa oporavka obvezala da će 20 godina od početka posljednje velike reforme napraviti analizu mirovinskog sustava te je taj posao povjerenstvo Svjetske banke koja je krajem 90-ih i sudjelovala u izradi trostupne mirovinske reforme.
Svjetska banka u novom dokumentu tvrdi da će u sljedećim godinama i desetljećima doći do dodatnog pada mirovine u odnosu na plaće ako Hrvatska ne krene u “ cjelovitu reformu koja uključuje popularne i nepopularne mjere ”.
Popularne mjere bile bi nova formula za usklađivanje mirovine, još jedno povećanje najniže mirovine za tri posto te povećanje dodatka na mirovinu sa 4 do 27 posto na 7 do 30 posto za radničke mirovine . Nepopularne mjere prvenstveno se odnose na produljenje radnog vijeka , no Plenkovićeva Vlada odmah je poručila da je za njih dulji radni vijek završena priča.
Hrvatska je već jednom povećala radni vijek na 67 godina (prvo nakon 2038. godine, a kasnije je ta granica spuštena na 2031. godinu), što je Vlada povukla nakon što je više od 700 tisuća građana potpisalo sindikalnu peticiju “ 67 je previše ”. Svjetska banka i danas “barata” sličnim izborom godina za prelazak na dulji radni vijek te spominje dvije brzine.
U sporu bi se najprije u razdoblju do 2032. godine za muškarce i do 2038. godine za žene povećala dob za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a onda bi se nakon 2038. postupno povećao radni vijek za punu starosnu do 67 godina života . Brzi tempo povećanja dobiti za prijevremenu mirovinu na 62 godine, a punu starosnu mirovinu na 66 godina i šest mjeseci trebao bi se odviti u idućih pet godina, do 2030. godine.
Nakon brzog starta, kasnije bi se radni vijek povećavao automatizmom, ovisno o produljenju životnog vijeka, otprilike 1,5 mjeseci godišnje. Već bi 2039. godine ljudi odlazili u mirovinu sa 68 godina, a do 2063. godine radili bi do najmanje 72 godine.
