U ĐAKOVAČKOJ KATEDRALI POLNOĆKU PREDVODIO NADBISKUP HRANIĆ

ĐAKOVO – „Neka naša srca obuzme božićna radost… otvorimo se betlehemskom Djetetu Isusu te njegovoj ljubavi i dobroti, pokajmo se i zamolimo ga za oproštenje, kako bi on, njegova riječ i njegov dolazak – po našem iskustvu njegova oproštenja i dara nutarnjega mira – pronašao svoj dom u svakome od nas i zasjao na našim licima“, rekao je nadbiskup Đuro Hranić brojnim vjernicima u đakovačkoj katedrali na misi polnoćki.

Na početku homilije posvijestio je kako je iskustvo Božića šire od izričite vjere u Isusa Krista te se može reći da je Božić svojevrsni simbol s kojim se poistovjećuju mnogi ljudi – simbol blizine, prijatelj­stva, mira, ljudskosti, plemenitosti i dobrote.

„Božić je slavlje koje sa sobom donosi pozi­tivnu atmosferu, obnavlja međuljudsko zajedništvo, dodatno pokazuje ljepotu i važnost braka i obitelji, usmjerava nas prema Djetetu, obiteljskom zajedništvu i ne treba uskogrudno po­stavljati i tražiti granice poistovjećivanja svih nas koje pokreće božićno slavlje s božićnim otajstvom rođenja utjelovljenoga Sina Božjega koje slavimo“, rekao je nadbiskup.

U nastavku homilije Hranić je iznio nekoliko poruka božićnog otajstva, među kojima je prva da Bog ostaje vjeran čovjeku. „Iako Bog nadilazi stvoreni svijet i ljudsku povijest, on koji nas je stvorio iz ljubavi, ulazi i u dijalog s nama, svojim stvorenjem. Kroz povijest nam priopćava sebe samoga i svoj naum spasenja. Ljudska je povijest, stoga, mjesto Božjeg zauzimanja za čovjeka, te je uklopljena u povijest spasenja“, rekao je nadbiskup, dodajući u nastavku da Božić ima povijesno, sveopće i nadvremensko značenje.

– Rođenje Isusa Krista je, s jedne strane, povijesni događaj koji se dogodio u određenom trenutku povijesti, ali istodobno njegovo utjelovljenje i rođenje je otajstvo koje ima svoje nadvremensko, univerzalno i kozmičko značenje; otajstvo koje nadilazi svoje konkretne povijesno-geografske odrednice unutar kojih se dogodilo“, rekao je nadbiskup te nastavio: „Slavlje Kristova utjelovljenja i svetkovina Božića poručuju da je Bog potvrdio dostojanstvo svakoga čovjeka, smisao našega života i uzvišenost našega ljudskoga traženja. Pokazao nam je da čovjek nije vrijedan po onome koliko posjeduje, koliko je moćan i kakav društveni položaj zauzima, nego zato jer je svaki od nas Božja svojina, Boja ideja, zamisao i Božji projekt.“

Kao sljedeću poruku božićnog otajstva istaknuo je činjenicu da je čovjek stvoren na sliku Isusa Krista.

– Kristova utjelovljenja predstavlja stožer i prekretnicu ljudske povijesti, koju dijelimo na vrijeme prije i poslije njegova utjelovljenja i rođenja; prije i poslije Krista – jer je on nova era ljudske povijesti, rekao je nadbiskup Hranić.

U nastavku je poručio da je čovjek kristovsko biće – usmjereno prema Isusu Kristu. Poručio je i da je Božić važna poruka i za čitav stvoreni svijet te za naš odnos prema svijetu u kojemu živimo: „Što činimo s prirodom i stvorenjima oko sebe, činimo ne samo sebi, nego i jedni drugima te tako očitujemo i svoj odnos s Bogom i prema njemu… božićno otajstvo svima poručuje da upravljajući ovim svijetom – ne samo da ne možemo, nego i ne smijemo ponašati kao njegovi autonomni gospodari.“.

Na kraju homilije nadbiskup Đuro je rekao kako nam Božić poručuje da Boga ispravno štujemo časteći ga u drugom čovjeku, da je Božić poziv na otvorenost nas ljudi jednih prema drugima, bez obzira na svjetonazor, na političke stavove i stranku kojoj drugi pripada, bez obzira kojem narodu pripada, koje je boje kože, kako traži Boga i kako ga moli i zaziva. -Božić je poziv na nadvladavanje naših granica, naše samodostatnosti, sebičnosti i isključivosti. Božić je poziv svakome od nas na oproštenje i pomirenje, na nadilaženje podjela, na bračni i obiteljski sklad i zajedništvo, na istinsku ljubav i zajedništvo.“ Čestitajući Božić okupljenom puku, nadbiskup je poželio da božićno dijete Isus i njegove poruke pronađu mjesto u svakom srcu, poručio je na polnoćki nadbiskup Hranić.

S.Župan-glas slavonije hr