Foto:mrosp.gov.hr
Za izradu reforme koja je ušla u NPOO Vlada traži 51,1 milijun kuna, a izrada analize i donošenje zakona trajat će više od tri godine.
Reforma sustava plaća u javnim službama, jedna od onih koje se pripremaju godinama, na kraju je postala dio Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO): provodit će se više tri godine, od listopada ove godine do prosinca 2024., a Vlada za nju planira povući 51,1 milijun kuna. Tako bi tek početkom 2025. godine zaposleni u državnoj upravi i javnim službama trebali dobiti standardizirani i poticajni sustav nagrađivanja službenika.
Neopravdane razlike
Navodeći što kani činiti tijekom tri godine, Vlada piše da će se provedba te reforme čiji su nositelji ministri Ivan Malenica i Josip Aladrović, odvijati kroz tri faze. Najprije će se osnovati jedinstveno koordinacijsko tijelo “koje će biti zaduženo za međuinstitucionalnu koordinaciju svih aktivnosti te formiranje stručnih provedbenih timova” u kojima će biti i socijalni partneri. Zatim slijedi analiza postojećeg sustava plaća, uključujući pravni okvir, koeficijente po radnim mjestima, deficitarna zanimanja i preporuke, ali i usporedbu s drugim članicama EU.
Konačno, prijedlog izmjene sustava plaća, navodi Vlada, obuhvatit će novi model plaća, nove koeficijente radi uklanjanja neopravdanih razlika u plaći za jednake poslove, smanjenje broja radnih mjesta grupiranjem istih ili sličnih poslova pod zajednički nazivnik te model nagrađivanja i napredovanja najboljih službenika.
Uz novi platni sustav, izradit će se nacrt prijedloga novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a kako bi se provele predložene izmjene, u planu je i dorada sustava registra zaposlenika u javnom službama te Centralnog obračuna plaća (COP). Tako bi se COP proširio na sva tijela koja plaće dobivaju iz proračuna, izravno bi se povezao s državnom riznicom, a uveli bi se i kontrolni mehanizmi “radi veće kontrole ispravnosti i zakonitosti u obračunu i isplati plaća”. Fiskalna ušteda bila bi u vidu zadržavanja iste mase plaća.
Prema dogovoru sa sindikatima još krajem 2019. godine, Vlada je obećala napraviti analizu sustava plaća do lipnja prošle godine, ali na kraju je sve odgođeno zbog korone i poprilično prolongirano. Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a napominje da je sustav određivanja plaća u javnom sektoru prilično složen, a pritom i rascjepkan unutar različitih podsustava i svakako je prije njegove reforme potrebno napraviti dubinsku analizu postojećeg stanja.
Politička volja
- Međutim, već je tijekom posljednje ekonomske i financijske krize zaključeno kako je u taj proces potrebno krenuti što prije, a mi smo, po dobrom starom običaju, pet godina ekonomskog rasta proveli ne radeći ništa po tom pitanju. Štoviše, u međuvremenu se sustav različitim dodacima po različitim osnovama dodatno zakomplicirao pa smo sada, u situaciji najdublje zabilježene ekonomske krize, ponovo na početku – kaže Tomić.
Naglašava kako su reforme u većini slučajeva odraz političke volje i odlučnosti onih koji ih provode, a manje ovise o financijskim sredstvima koja ćemo u njih uložiti. A reforma sustava javne uprave “nešto je bez čega ovo gospodarstvo neće steći toliko priželjkivanu otpornost i održivi rast”.
Racionalizacija sustava, objašnjava, potrebna je iz dva razloga, zbog konsolidacije javnih financija i uštede na rashodnoj strani proračuna, što će biti posebno izraženo nakon koronakrize te povećanja učinkovitosti i motiviranosti zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama koji trebaju biti na usluzi građanima i poduzetnicima.
“Osobno ne vidim zašto bi ovaj proces trebao trajati toliko dugo. Moguće da je takva odluka i politički motivirana, odnosno da se za njezinu primjenu čeka da prođu još jedni parlamentarni izbori”, smatra Tomić.
Analiza stanja s prijedlogom novog modela plaća i načina vrednovanja radnih mjesta trebala bi biti gotovo u posljednjem tromjesečju 2022., a do kraja 2023. i sam zakon. Svaka ozbiljna reforma javne uprave, ističe jedan sugovornik, itekako bi prodrmala sustav.
To bi doista značilo da veće plaće i napredovanje zaslužuju najbolji, da na rukovodeće položaje dolaze najkvalitetniji, a ne da napredak ovisi o stranačkim kvotama. A kako se zasad ne prepoznaje ta politička volja, ako je posrijedi opet alibi reforma, bila ona prije ili kasnije, ne čini neku razliku piše jutarnji hr.
