Povišen krvni tlak je najvažniji čimbenik rizika, koji povećava rizik od nastanka moždanog udara tri do četiri puta i u podlozi je većine oboljelih od moždanog udara.
Moždani udar i dalje predstavlja vodeći uzrok tjelesne onesposobljenosti te je je među vodećim uzrocima smrtnosti u svijetu. U posljednja dva desetljeća postignut je značajan napredak u liječenju akutnog moždanog udara prvenstveno liječenjem u specijaliziranim jedinicama, te primjenom sistemske trombolize (otapanjem ugrušaka pomoću lijekova) i mehaničkom trombektomijom (mehaničkim uklanjanjem ugrušaka), kažu iz Društva za prevenciju moždanog udara.
- Unatoč činjenici da se 90% moždanih udara može spriječiti ukoliko djelujemo na 10 modificirajućih čimbenika rizika, epidemiološki pokazatelji i dalje ne pokazuju značajne promjene u pogledu smanjenju brojeva pojavnost bolesti. Deset čimbenika rizika na koje možemo utjecati su: povišen krvni tlak, tjelesna neaktivnost, neodgovarajuća prehrana, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, konzumacija alkohola, fibrilacija atrija, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, depresija i stres – pojasnili su.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
- Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
- Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
- Arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak) često je oboljenje, koje se ne otkriva dovoljno rano. Njegov pravi uzrok najčešće ostaje nepoznat, osim u nekim rijetkim slučajevima. Krvni tlak se lako može provjeriti korištenjem tlakomjera. On naime ne daje neke specifične pouzdane simptome koji bi govorili u prilog povišenog krvnog tlaka. Stoga, često neprepoznat, dobio je naziv „tihi ubojica“, s obzirom na moguće razorne posljedice po zdravlje – objašnjavaju u Društvu za prevenciju moždanog udara.
‘Povišen krvni tlak je najvažniji čimbenik rizika, koji povećava rizik od nastanka moždanog udara tri do četiri puta i u podlozi je većine oboljelih od moždanog udara. Smatra se da je 50% moždanih udara baš posljedica neadekvatno regulirane arterijske hipertenzije’.
- Danas postoje učinkoviti lijekovi koji uspješno liječe povišen krvni tlak. Daje se jedan lijek, ili kombinacija nekoliko lijekova koji djeluju svaki na određeni mehanizam nastanka povišenog krvnog tlaka. Osim lijekova, svakako treba voditi računa o životnom stilu, reguliranjem tjelesne težine, smanjenjem unosa soli u hrani, tjelovježbom, izbjegavanjem alkoholnih pića. Nastojati živjeti opušteno i mirno, ne dozvoliti stresu da uništava kvalitetu života – napominju.
‘Važnu ulogu u kontroli krvnog tlaka, ali i drugih čimbenika rizika ima njihovo praćenje koje je sada moguće uz pomoć mobilnih aplikacija. Prepoznavanjem i praćenjem navedenih čimbenika rizika može se pravovremeno reagirati i započeti s liječenjem.
Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara ima pojednostavljeni riskometar za procjenu rizika od moždanog udara koji je dostupan na web stranici, mobilna aplikacija ‘Stroke Riskometer’ je dostupna i na hrvatskom jeziku. Pristup premium sadržaju (individualiziranom sadržaju) je besplatan ukoliko se podijeli putem socijalnih medija’.
Prošle godine na Europski dan svjesnosti o moždanom udaru (11. svibnja) pokrenuta je, kažu, pan- europska akcija za potpisivanje i provođenje Deklaracije o Europskom akcijskom planu za moždanom udaru kako bi se riješio jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u Europi. Europska organizacija za moždani udar (eng. European Stroke Organisation – ESO) i Europski savez za moždani udar (eng. Stroke Alliance for Europe – SAFE) pozvale su ministarstva zdravstva diljem Europe da potpišu Deklaraciju o Europskom akcijskom plana za moždani udar.
‘Cilj Europskog akcijskog plana za moždani udar je poboljšati cijeli put skrbi, od prevencije i ranog liječenja moždanog udara, do potpore i njege nakon moždanog udara. Provedbom Europskog akcijskog plana za moždani udar poboljšat će se ishodi za pacijente i njegovatelje što će povoljno utjecati i na troškove liječenja moždanog udara u svim zemljama Europe. Europski akcijski plan za moždani udar (SAP-E) uključuje četiri cilja do 2030. godine:
- Smanjiti broj moždanih udara u Europi za 10 %
-
Više od 90% osoba s moždanim udarom u Europi liječiti u posebnoj jedinici za liječenje moždanog udara kao prvom razinom skrbi
-
Imati nacionalne planove za moždani udar koji uključuju cijeli lanac skrbi od primarne prevencije do života nakon moždanog udara
-
U potpunosti provesti nacionalne strategije za multisektorske intervencije javnog zdravstva u cilju promicanju i olakšavanju zdravog načina života te kako bi se smanjili okolišni, socioekonomski i obrazovni čimbenici koji povećavaju rizik od moždanog udara’.
Hrvatska je među prvima prepoznalo ovu važnu inicijativu, te je potpisana Deklaraciju o Europskom akcijskom planu za moždani udar od strane Ministarstva zdravstva te se planira provedba plana, a Hrvatski dan moždanog udara je obilježen jučer.
Izvor: 24 sata hr
