Blagdan Svih svetih slavi se 1. studenoga, a taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj…
Uoči današnjeg blagdana Svi sveti, brojni Vinkovčani kupuju cvijeće, aranžmane i svijeće kako bi ukrasili obiteljske grobove koji se danas posjećuju. Na vinkovačkom Gradskom groblju su gužve zbog posjeta posljednjih počivališta najmilijih, ali i zbog misnog slavlja.
U svim župnim crkvama u Vinkovcima Sv. mise su na svetkovinu Svih svetih kao i nedjeljom.
Zajedničku molitvu za sve pokojne kod središnjeg križa na vinkovačkom Gradskom groblju predvodit će Damir Stanić župnik Sv. Euzebija i Poliona s početkom u 14 sati.
Nakon zajedničke molitve svećenici kreću u Blagoslov Grobova.
U Hrvatskoj se Svi sveti obilježavaju kao državni blagdan od 8. svibnja 1996. pod tim imenom. Dušni dan slavi se svake godine 2. studenoga, kada se katolici prisjećaju svih svojih pokojnika, a na taj dan ljudi se mole za duše dragih pokojnika i za njih pale svijeće na grobovima.
Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz je nade i vjere u zagrobni život.
Zašto se blagdan Svih Svetih slavi baš danas?
Zašto se blagdan Svih Svetih slavi baš prvog dana mjeseca studenog? Tko pali svijeće, a tko vatromet?
Otkrijte nepoznato o blagdanu, koji je posvećen i svecima među ‘običnim’ ljudima. Blagdan Svih svetih, koji također nazivamo i Sisveti ili Sisvete (ili na latinskom Sollemnitas Omnium Sanctorum) svetkovina je Rimokatoličke crkve, kojom se slave svi sveci, bez obzira jesu li već kanonizirani ili nisu.
Spomen na sve svece počeo se slaviti od 4. stoljeća, a prvi su tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni u Antiohiji. Taj se običaj, naveden i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.), do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama.
Kako je papa Grgur IV. povezao svece i drevni keltski blagdan
Papa Grgur IV. (731. – 741.) premjestio je blagdan Svih svetih na 1. studenoga, kako bi se poklopio s drevnim keltskim blagdanom Samhain, koji je označavao Novu godinu. Na taj je način odgovorio na zahtjeve irskih monaha.
Papa je stoga izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra relikvijama ‘svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu’, piše profesor Ivančić.
U vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio izuzetno proširen, a kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. zapovjedanim blagdanom. Proglas o tome izdan je ‘na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa.’
Obilježavanje Svih svetih u današnje doba – svijeće, cvijeće i poneki vatromet
U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj. Tradicija je da se tog dana obilaze groblja, koja se ukrašavaju posebnim vijencima i paljenjem svijeća uz molitvu za mrtve. No, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.
Osim u Katoličkoj crkvi, ovaj se blagdan obilježava i u Engleskoj crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama, premda je ondje primio različite oblike, ovisno o dotičnoj Crkvi.
Blagdan posvećen i – svecima među ljudima
On što je možda nedovoljno poznato, podsjeća profesor Ivančić, jest činjenica da je blagdan Svih svetih posvećen, osim kanoniziranim svecima, i velikom broju onih koji nisu stavljeni ni na oltar, ni u kalendar, a u životu su ostvarili velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu.
Neupadljivi, zaboravljeni ljudi, koji su savjesno obavljali svoj posao i dužnosti, često podnosili nepravde, pokorom i trpljenjem zadovoljili za svoje grijehe i svjedočili veliku požrtvovnost – majke, očevi, vrsni radnici svake ruke, ljudi svih zanimanja, svi oni pripadaju mnoštvu svetih i njima je posvećen blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporuče, jer to i jest prvi smisao posjeta grobovima, piše profesor emeritus Ivančić.
