Srijeda, 25 studenoga, 2020

KREDITI U ŠVICARCIMA-Udruga Franak: Tužite banke!

Foto: Udruga Franak

Aleksić iz Udruge Franak kaže da oni koji nisu konvertirali kredite iz švicarskog franka mogu odmah tužiti banke. Istovremeno da je onima s konvertiranim kreditima bolje pričekati pravorjek Suda EU.

Nakon što je donesena prva pravomoćna sudska presuda kojom su ugovori o kreditima u švicarskim francima (CHF) proglašeni ništetnim, Goran Aleksić iz Udruge Franak ukazao je da još nije kasno za potrošače koji žele podignuti tužbu i tako potraživati novac za koji smatraju da su ga bankama preplatili.

  • Na tužbe imaju pravo potrošači koji su ugovarali CHF kredite na temelju kolektivne presude u “slučaju franak”, ali i potrošači te pravne osobe s euro i kunskim kreditima. Potrošači sa “švicarcima” imaju pravo na razliku tečaja i razliku kamata. Potrošači i pravne osobe, koji imaju kunske i euro kredite s promjenjivim kamatama i koje su ugovorene prije 10. siječnja 2013., imaju pravo na preplaćene kamate, jer su banke sa svima njima ugovarale kamatne stope koje su uprave banaka mijenjale svojevoljno, bez točno utvrđenih parametara. Razlika je samo u tome što „švicarci“ ne moraju ništa dokazivati jer je kolektivna presuda izravno obvezujuća za niže sudove. Istovremeno euro i kunski dužnici moraju utvrđivati ništetnost promjene kamata, ali to nije nikakav problem, jer je takva ništetna odredba vidljiva iz aviona – rekao je Aleksić.

Nastavlja da jamstvo „švicarcima“ da će spor dobiti daje kolektivna presuda i nekoliko stotina pravomoćnih privatnih presuda, dok ostalima jamstvo daju također pravomoćne privatne presude kojih ima nekoliko desetaka.

Nema zastare do 2023.

Ako bi se netko sad odlučio na tužbe, Aleksić kaže da postoji u jednom dijelu problem eventualne zastare za podnošenje tužbe. Naime, kolektivnom presudom utvrđena je ništetnost kamate 2014. godine, dok je ništetnost valute CHF utvrđena 2018.

  • Sigurno je da nema zastare za razliku tečaja sve do lipnja 2023., dok razlika kamata nedvojbeno nije u zastari samo za Sberbank za koju je pravomoćno utvrđena ništetnost i kamate i valute 2018. Naime, prema prijašnjem stavu Vrhovnog suda, zastara je za „švicarce“ počela teći danom pravomoćnosti kolektivne presude i u sljedećih 5 godina od dana pravomoćnosti mora se tužiti. Zbog toga kamate „švicarcima“, koji još nisu tužili nisu sigurne, osim za Sberbanku, ali razlika tečaja se nedvojbeno može tužiti sve do lipnja 2023 – rekao je čelnik Udruge Franak i dodao da za kunske i euro kredite nema zastare potraživanja.

  • Za njih vrijedi pravno shvaćanje Vrhovnog suda od 30. siječnja 2020. prema kojemu zastara potraživanja počinje teći od dana utvrđenja ništetnosti, a budući da korisnici tih kredita moraju prvo deklaratorno utvrditi ništetnost, pa to znači da tek po tom deklaratornom utvrđenju ništetnosti počinje teći rok zastare potraživanja. No, budući da će istom tužbom oni tražiti odmah i novac, taj novac moći će dobiti u roku od 10 godina po pravomoćnosti presude. Novac će svi oni ipak dobiti puno prije, jer ako banka ne želi platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, uslijedit će ovrha banke – kaže Aleksić.

Foto: Udruga Franak

No za sada je tužbu podnijelo oko 30.000 potrošača i tužbe su različite, od tužbi na ime preplaćenih kamata, do onih na ime valutne klauzule pa sve do tužbi za ništetnost ugovora.

Na pitanje, jesu li drugi potrošači zakasnili s tužbama, naš sugovornik kaže da nisu, ali da bi za pojedine tužbe ipak bilo bolje malo pričekati do važnih sudskih pravorijeka.

  • Za sve koji su kredite konvertirali iz CHF u euro, a nisu još tužili, najbolje bi bilo da pričekaju dok se ne razriješi pitanje prava na obeštećenje koje će se, očigledno, razriješiti na Sudu EU. Vrhovni sud RH poslao je neka pitanja na Sud EU koja su besmislena i s pravom na obeštećenje nemaju nikakve veze, ali ja vjerujem da će i neki općinski sudovi poslati svoja pitanja koja će se onda spojiti zajedno s pitanjima Vrhovnog suda, pa ćemo imati za godinu i pol dana konačne odgovore za konvertirane kredite. Dakle, oni koji imaju konvertirane kredite, a još nisu podnijeli tužbe neka se strpe. A ako ne mogu, neka u dogovoru s odvjetnikom neka tuže. To je već njihova odluka – rekao je Aleksić.

Presuda: Dva kredita proglašena ništavnima

Osvrnuo se na nedavnu pravomoćnu presudu po kojoj su dva CHF kredita proglašena ništetnim. Banku je u sudskoj bitki pobijedio odvjetnik Srđan Kalebota za svog klijenta.

Doduše, pravno gledano, tužena banka još može podnijeti zahtjev za revizijom Vrhovnom sudu koji može reviziju odbiti ili prihvatiti. Ako je prihvati, banka ima još jednu šansu dokazati svoju istinu.

  • U tim novim okolnostima svakome novom tužitelju „švicarcu“ savjetovao bih da tuži deklaratorno ništetnost ugovora, podredno deklaratorno ništetnost kamate i valute te kumulativno vraćanje preplaćenih kamata i tečaja. Naime, ako se potvrdi pravomoćnost ništetnosti ugovora i na Vrhovnome sudu RH, to će značiti da su svi ugovori u švicarcima ništetni, a u tome slučaju nema zastare potraživanja uopće. Ako se ne potvrdi ništetnost ugovora, svatko će dobiti najmanje razliku tečaja, a ostat će zasad nesigurno  hoće li dobiti i razliku kamata – rekao je.

Za sve koji su konvertirali kredite, kaže da će i kasnije moći tužiti banke za ništetnost ugovora, a ako ništetnost potvrdi i Vrhovni sud, dio njih moći će to napraviti preinakom preinakom tužbenog zahtjeva.

  • Svakome bih također savjetovao da se prije odluke o tužbi javi Udruzi Franak, i raspita o svojim mogućnostima za tužbu na mailu: [email protected] – kaže naš sugovornik.

Pitali smo, kakav je dosadašnji uspjeh potrošača u tužbama, koliko je dobivenih pravomoćnih i prvostupanjskih presuda. Odgovorio je da su sve presude za CHF kredite, koji nisu konvertirani u drugu valutu, pozitivne.

  • Imamo nekoliko tisuća prvostupanjskih i nekoliko stotina pravomoćnih presuda. Za konvertirane kredite imamo više od 100 pozitivnih prvostupanjskih presuda na većini sudova od Vukovara do Šibenika. Također imamo i nekoliko pravomoćnih presuda, ali isto tako i nekoliki pravomoćnih negativnih presuda. Zato se postupak i seli na Sud EU, da bi Sud EU to razriješio. Negativne prvostupanjske presude su u manjini, ali i te koje su negativne, njih više od 80% donio je Općinski sud u Dubrovniku, a i Sud u Zlataru je također izrazito negativan prema konverzijama. Ipak njegova Stalna služba u Donjoj Stubici „odmetnula“ se pa sudi pozitivno za konverzije. Isto tako, kamate iz euro i kunskih kredita za fizičke i pravne osobe nedvojbeno se sude u korist tužitelja – kaže Aleksić.

Dodano je pojasnio da potrošači, koji su svoje CHF kredite konvertirali imaju pravo tužbom potraživati preplaćene iznose, bez obzira na konverziju.

Moguće dobiti oko pola svojeg kredita u kunama

  • Razlog je taj što su oni konverzijom dobili smanjene glavnice, ali imaju na temelju kolektivne presude pravo na još manju glavnicu, od one koju su dobili u konverziji, te imaju pravo i na preplaćene iznose anuiteta te zatezne kamate. Sud EU u presudi C-118/17 to je nedvojbeno potvrdio, i tu nema nikakvih dilema na nižim sudovima – kaže Aleksić.

Ugrubo je pojasnio računicu zašto bi se tužbe eventualno isplatile te navodi da svatko, tko dobije presudu na temelju valute i kamate, može dobiti oko pola svojeg kredita u kunama, pa čak i više od toga, računajući zatezne kamate.

  • Ako je netko digao 100.000 kuna, dobit će natrag 50.000 ili nešto više. Od toga 2/3 otpada na valutu, a 1/3 na kamatu. No, ponekad je omjer i veći u korist razlike tečaja, sve ovisi o tome kako se kretala kamatna stopa u konkretnom kreditu. No, u slučaju utvrđenja ništetnosti ugovora, iznosi za vraćanje 100% su veći – kaže Aleksić.

Sama Udruga Franak ima oko 30.000 članova te učlanjenjem u udrugu nude savjete isplati li se nekome podignuti tužbu ili ne. Tijekom godina stvorili su i popis odvjetničkih ureda koji su se na neki način ‘izbrusili’ na slučajevima franka, a svi oni razmjenjuju svoja iskustva te rade na rješavanju problema po principu ‘brainstorminga’. Članstvo u udruzi je 30 kn godišnje.

Za tužbe CHF kredita specijaliziralo se 200-tinjak odvjetnika i odvjetničkih ureda, a iskustvo članova Udruge Franak govori da je trošak odvjetnika, za tužbu u vrijednosti do 100.000 kuna, od 7000 do maksimalno 10.000 kuna do pravomoćnosti presude.

No Aleksić napominje da taj trošak na kraju mora snositi banka ako baka izgubi spor. Do pravomoćnih presuda u pravilu se dolazi u roku od dvije ili tri godine, u nekim slučajevima to traje i kraće od godine dana.

Iz Hrvatske udruge banaka o svemu imaju bitno drugačiji stav te upozoravaju na neizvjesnost tužbi u slučaju da se netko na njih sad odluči. Ugrubo procjenjuju da je još aktivno oko 15.000 tužbi za kredite u CHF.

  • Određene skupine u javnost iznose paušalne procjene koje nisu utemeljene na službenoj statistici te na taj način nastoje utjecati na sudske procese – napominju iz HUB-a.

Pravna zaštita potrošača je ograničena

Na pitanje jesu li presude u slučajevima kolektivnih tužbi za kamate i valutnu klauzulu pravno obvezujuće na nižim sudovima, odgovorili su:

  • Pravna zaštita koja se pruža u postupku zaštite kolektivnih interesa i prava potrošača je ograničenog dometa. U slučaju da potrošač smatra da je oštećen, ima pravo pokrenuti individualni sudski postupak, koji je najčešće dugotrajan i neizvjestan. Dakle, sudovi vrlo oprezno pristupaju tužbama i ne rješavaju ih automatizmom, stoga naglašavamo da se postupak dokazivanja eventualnih preplaćenih iznosa za potrošača treba provoditi pojedinačno, uz uvažavanje svih argumenta koje iznose stranke u sporu. Također, treba naglasiti i da je Vrhovni sud u postupku donesenom u prvom oglednom sporu iznio pravno shvaćanje da su korisnici kredita, koji su konvertirali kredite, u cijelosti obeštećeni. Navedeno pravno shvaćanje obvezuje sve sudove, a konverziju kredita je dobrovoljno provelo oko 95% bivših korisnika kredita s valutnom klauzulom CHF. Shodno tome, nije moguće izračunati financijske posljedice eventualnih tužbi s obzirom na različite sudske odluke i individualne okolnosti svakog potrošača – odgovorili su.

Na pitanje koliki bi bio potencijalni financijski teret za banke bio ako bi svi potrošači, koji su podigli CHF kredite i pravomoćno dobivali sporove, iz HUB-a kažu da je nemoguće izračunati precizne financijske i ekonomske posljedice eventualnih tužbi s obzirom na različite sudske odluke i individualne okolnosti svakog potrošača.

  • Važno je podsjetiti da su provođenjem konverzije banke u Hrvatskoj jedine u Europi samostalno snosile trošak od oko sedam i pol milijardi kuna i 2015. poslovnu godinu završile su u minusu od oko 4,2 milijarde kuna. Još jednom ističemo da Vrhovni sud nastoji ujednačiti sudsku praksu novim pravnim institutom, odnosno oglednim postupkom u kojem je iznio pravno shvaćanje da su korisnici kredita, koji su konvertirali kredite, u cijelosti obeštećeni – odgovorili su.

Napominju da trenutačna situacija potvrđuje kontinuirani sav banaka da se radi o kompleksnom pravnom slučaju te da nije moguće procjenjivati konačne ishode pojedinačnih tužbi. Praksa na sudovima je neujednačena i u korist banaka i u korist potrošača.

  • Shodno tome, Vrhovni sud je imao intenciju ujednačiti sudsku praksu novim pravnim institutom, odnosno oglednim postupkom. Vrhovni sud je u prvom oglednom postupku u vezi kredita u švicarskim francima zaključio da je sporazum o konverziji sklopljen na osnovi izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju valjan i ima pravne učinke u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli te da su korisnici kredita u CHF-u izjednačeni s eurskim dužnicima i na taj način u potpunosti obeštećeni. Svi niži sudovi, u nastavljenim postupcima, vezani su ovim pravnim shvaćanjem pa će se, vjerujemo, predmeti brže i lakše rješavati. Na taj način se nastoji osigurati pravna sigurnost i rasterećenje sudova, što je bila namjera zakonodavca prilikom donošenja zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, tzv. Zakona o konverziji – pojašnjavaju.

Kompleksan problem

Podsjetili su i na to da su banke u Hrvatskoj jedine u Europi snosile trošak konverzija i da je on bio oko 7,5 milijardi kuna i da su banke 2015. poslovnu godinu završile minusu od oko 4,2 milijarde kuna.

  • Konverziju kredita je dobrovoljno provelo oko 95% bivših korisnika kredita s valutnom klauzulom CHF. Temeljem tog Zakona sklopljeni su novi pravni poslovi u kojima je ugovorena nova obveza, nova kamatna stopa i određen novi otplatni plan. Nakon provedene konverzije potrošači su prestali biti korisnici kredita u CHF te se na njih ne mogu odnositi sudske odluke iz potrošačkog spora. Shodno tome, smatramo da nije realan scenarij u kojem bi banke podnijele dodatne troškove koji bi mogli ugroziti poslovanje banaka – rekli su u HUB-u.

Za problem švicarskog franka rekli su da je vrlo kompleksan i da Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj je uzimanje kredita u ovoj valuti prouzročilo probleme i dužnicima i bankama.

Ono po čemu se Hrvatska razlikuje, napominju u HUB-u, jest to što je zakonskim rješenjem provedena konverzija, odnosno bivši korisnici kredita s valutnom klauzulom CHF dovedeni su u jednakopravni položaj s dužnicima u drugim valutama. Također, u odnosu na neke druge zemlje, trošak konverzije su u potpunosti snosile banke, za razliku od drugih europskih primjera gdje je taj trošak podijeljen između dužnika i banaka – pojasnili su.

Osvrnuli su se i na presudu o ništetnosti ugovora.

  • Tužena banka nije zaprimila navedenu presudu, pa smo u mogućnosti slučaj komentirati samo na temelju informacija koje se pojavljuju u medijima. Pravomoćna presuda za ništetnost ugovora je pojedinačan, prema našem mišljenju neosnovan slučaj te očekujemo preinaku takve presude u revizijskom postupku. Navedena presuda u potpunosti odstupa od dosadašnje sudske prakse vezane za CHF predmete te je nespojiva sa stavom koji je u vezi ništetnosti ugovora o CHF kreditu iznio Visoki trgovački sud, a koju je potvrdio Vrhovni sud. Dakle, prema stavu Vrhovnog suda i Visokog trgovačkog suda, ništetnost valutne klauzule i promjena kamate ne utječe na ništetnost cjelovitih odredaba o glavnom predmetu i cijeni, a još manje na ništetnost cijelog ugovora – upozorili su ih HUB-a.

Inače, Mađarska OTP banka tužila je Republiku Hrvatsku arbitražnom sudu u Washingtonu zbog gubitka koji je pretrpjela uslijed “obvezne konverzije kredita denominiranih u švicarskim francima u eurske”, provedene 2015. Pozivajući se na kršenje ugovora o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Mađarske, banka je navela kako je provođenjem konverzije izgubila 224 milijuna kuna ili 34,6 milijuna dolara.

U svom pojašnjenu naveli su da su tužbu podigli zbog skorog isteka roka za pokretanje takvih postupaka pri Međunarodnom centru za rješavanje ulagačkih sporova u Washingtonu”.

Ali su naveli, da bez obzira na tužbu, i dalje namjeravaju svoja potraživanja riješiti u pregovaranju s Vladom RH.

Takve tužbe podnijele su i druge banke koje su plasirale kredite u švicarskim francima. To su Erste Grupa, Addiko Bank, Reiffeisen, Zagrebačka banka i UniCredit iz Austrije te Societate Generale.

Dakle, na međunarodnim sudovima tuže Hrvatsku zbog Zakona o konverziji, koji ih je koštao 7,5 milijardi kuna, kako je naveo HUB.

Foto: Udruga Franak

 

Izvor: 24 sata hr

Mi koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj web stranici.