Foto: ilustracija
Otkako je Tvrtka Matijevića (29) djevojka nagovorila da se prijavi na izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika sa svojom inovativnom proizvodnjom pčelinjeg otrova, cijeli poslovni i privatni život ovog zagrebačkog agronoma potpuno se promijenio.
Na imanju u Daruvarskom Brestovcu, gdje potpomognut sredstvima iz europskih fondova proizvodi aroniju i med, prateći natječaje Ministarstva poljoprivrede, napravio je minijaturni laboratorij za proizvodnju pčelinjeg otrova i novih krema.
Cilj njegove proizvodnje je da godišnje s oko 200 kooperanata u Hrvatskoj proizvodi 25 kilograma visokokvalitetnog pčelinjeg otrova koji bi mogao naći primjenu u većini farmaceutskih kompanija u svijetu s kojima je u kontaktu. Nastupom na izboru za mladog poljoprivrednika Tvrtko je izazvao zanimanje i izvan Hrvatske, posebno zbog njegove tehnologije sakupljanja pčelinjeg otrova koja ne ozljeđuje pčele. Napravu za sakupljanje otrova sad izvozi u brojne zemlje, gdje je i održavao predavanja sa zainteresiranim pčelarima.
- Što mi je donio put u Bruxelles? Upoznavanje novih ljudi, s kojima sam i danas u kontaktu te radimo na inovaciji naših proizvoda. Što se tiče moje proizvodnje, iz godine u godinu se širimo, a ostvarili smo i napredak u tehnologiji sakupljanja pčelinjeg otrova. Trenutno je u Hrvatskoj 70 pčelara s kojima surađujem i osigurali smo im boljitak što se tiče pčelarske proizvodnje. Znamo da u današnje vrijeme u Hrvatskoj imamo velikih problema s uvoznim lobijima. Nažalost, ni pčelarstvo nije izuzetak. Velika količina meda upitne kvalitete uvozi se iz Azije i Amerike te se s dampinški niskim cijenama pokušava uništiti domaća proizvodnja – priča nam Tvrtko.
Pojašnjava nam i prednosti svoje proizvodnje visokokvalitetnog pčelinjeg otrova koji trenutno u svijetu nema konkurenciju po čistoći i kvaliteti.
- Druga stvar koja nas čini konkurentnima je sama tehnologija i način sakupljanja pčelinjeg otrova. Trenutno su na tržištu zastarjele tehnologije, koje se koriste već 30 godina, u sakupljanju pčelinjeg otrova. Dok se Kinezi i Amerikanci hvale da na deset košnica za 45 minuta proizvedu 1 gram pčelinjeg otrova s 50-60 posto melitina, naša je proizvodnja daleko naprednija te na deset košnica za 25 minuta proizvedemo 3 do 5 grama pčelinjeg otrova koji sadrži 70 posto melitina, proteina koji se u njemu nalazi, i na posljednjem je istraživanju, koje je provedeno u Australiji, ubio stanice najagresivnijeg raka dojke za 60 minuta – kaže Matijević.
Iako je i prodaja pčelinjeg otrova isplativa jer mu je cijena oko 150.000 kuna za kilogram, on se odlučio za finalni proizvod koji je još unosniji – proizvodnju krema.
- Trenutno u svijetu imamo više vrsta krema s pčelinjim otrovom. Velike kozmetičke kompanije najviše su se bazirale na kreme za lice s pčelinjim otrovom, zato što su to jedine kreme koje su funkcionalne protiv bora. Stoga smo i mi odlučili proizvesti kremu protiv bora, jer znamo da ženama i muškarcima u određenoj dobi to najviše smeta. Krema je napravljena u suradnji sa svjetski priznatim stručnjacima i trenutno je u fazi ispitivanja – kaže.
Druga krema na kojoj rade namijenjena je sportašima, ljudima koji boluju od multiple skleroze i artritisa te srčanim bolesnicima. Krema sadrži pčelinji otrov u kombinaciji s drugim aktivnim i također ljekovitim supstancama. S komponentama koje imaju brojne pozitivne učinke na zdravlje djeluje protuupalno i analgetski, ubrzava saniranje raznih povreda, povećava radnu sposobnost mišića za 30 posto te vrlo pozitivno utječe na značajno povećanje imuniteta. Brojnim višegodišnjim istraživanjima utvrđeno je da pčelinji otrov pomaže u snižavanju krvnog tlaka, pozitivno utječe na regulaciju metabolizma, stimulira srčani mišić i normalizira ritam srca.
– Potrebno je naglasiti da aktivne supstance u kremi pomažu u prevenciji tromboze i predtromboznih stanja, smanjuju kolesterol u krvi, stimuliraju aktivnost hipofizno-nadbubrežnog sustava te pomažu u liječenju brojnih bolesti, kao što su išijas, artritis, artroza, osteoartritis, osteohondroza i neuritis. Trenutno je i druga krema u fazi ispitivanja i zasad imamo izuzetno dobre rezultate kod vrhunskih sportaša, ljudi koji boluju od multiple skleroze, artritisa i starijih ljudi koji imaju problema sa zglobovima i bolovima u mišićima – priča, pokazujući nam jednu od krema koja bi se na tržištu trebala pojaviti sredinom 2021. godine.
– Smatramo da bi pčelinji otrov mogao imati puno veću bazu primjene od trenutne i da bismo s tehnologijom koju posjedujemo vrlo lako mogli biti broj jedan u svijetu s pčelinjim otrovom i po kvaliteti i po količini. Od posljednjeg posjeta Bruxellesu do danas proizvodnju pčelinjeg otrova u Hrvatskoj s mojim smo kooperantima povećali s tri na deset kilograma godišnje. Nekima se to čini malo, ali to je dovoljno za proizvodnju 80 do 100 tona kreme. Perspektiva za podizanje proizvodnje pčelinjeg otrova u Hrvatskoj je velika, kako nova istraživanja napreduju, tržište je još u razvoju, a kroz istraživanja i razvoj novih proizvoda na svjetskom tržištu vidim našu budućnost, piše jutarnji hr.
E, pa sretno momče.
Znanstvena istraživanja o ljekovitosti otrova
Uz komercijalizaciju pčelinjeg otrova, mladi agronom s profesorom Markom Vincekovićem na Agronomskom fakultetu u Zagrebu surađuje u istraživanjima o utjecaju pčelinjeg otrova na viruse, bakterije i štetnike u poljoprivredi. Za rad na temi “Ekološki prihvatljivo suzbijanje kukaca primjenom biorazgradivih mikrosfera na bazi pčelinjeg otrova” dodijeljena je Rektorova nagrada za akademsku godinu 2019./2020., a voditelji studenta Mateja Oreškovića, koji je prijavio rad za Rektorovu nagradu, bili su prof. dr. sc. Marko Vinceković i doc. dr. sc. Darija Lemić.
I to nije sve – s profesorom Vincekovićem uspješno su inkapsulirali pčelinji otrov.
– Napravili smo mikrokapsule – ‘api-cap’ – različitih dimenzija, što je za sada prvi takav pothvat u svijetu. Prednost apikapsula je efekt ‘tri u jedan’: stabilizacija, zaštita i vremensko otpuštanje bioaktivnih komponenata pčelinjeg otrova u bilo kojem proizvodu gdje se dodaje pčelinji otrov, čime se produljuje vrijeme njegova djelovanja. Pčelinji otrov u mikrokapsulama stabiliziran je i zaštićen do krajnje uporabe te nema dodira s vanjskim faktorima koji ga mogu degradirati, odnosno narušiti njegova bioaktivna svojstva – kaže Matijević.
