Stranci podižu ukupan broj zaposlenih, na HZMO-u je prijavljeno gotovo 1,7 milijuna osiguranika.
Prvi podaci o broju osiguranika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje pokazuju nove rekordne vrijednosti u posljednja tri desetljeća. U travnju je broj zaposlenih premašio 1,69 milijuna u odnosu na prethodnu godinu porastao je za oko 52 tisuće, oko tri posto.
Tomu su rastu pripomogla i nova zapošljavanja stranih radnika, iz tzv. trećih zemalja, za koje je i MUP objavio najnovije podatke koji pokazuju da je do kraja travnja u ovoj godini odobreno zapošljavanje gotovo 73 tisuće radnika.
U odnosu na broj izdanih dozvola u prva tri mjeseca, vidi se da je u travnju izdano novih i produženo gotovo 21 tisuću dozvolu, ao snažnom trendu rasta zapošljavanja stranaca govori i činjenica da je u odnosu na isto razdoblje u 2023. broj izdanih dozvola povećan za trećinu.
Prednjače BiH i Nepal
Iako se početkom godine Nepal pokazao kao glavno tržište s kojim hrvatskim poslodavcima stižu radnici, BiH se s podacima za travanj vratila na prvu poziciju. U travnju je za radnike iz te susjedne države izdano oko četiri tisuće dozvola pa je ukupna brojka za prva četiri mjeseca prešla 14 tisuća dozvola, a 13,7 tisuća za Nepalce.
Srbija s nešto manje od 10 tisuća dozvola treće je emitivno tržište za zaposlenike u hrvatskim tvrtkama, a slijede Indija (sedam tisuća), Filipini (pet tisuća), te Makedonija, Bangladeš, Kosovo, Uzbekistan i Egipat piše poslovni hr.
Nedostatak na domaćem tržištu rada “uvozom” najviše nastoje pokriti poduzetnici iz građevinskog sektora – MUP im je odobrio više od 25 tisuća dozvola. Kako se pokreće turistička sezona, intenzivira se i potražnja hotelijera i ugostitelja, kojima je odobreno zapošljavanje oko 23 tisuće djelatnika, bilo izdavanjem novih ili produljenjem radnih dozvola ili sezonskim zapošljavanjem.
Ne jenjava ni zapošljavanje stranih radnika iu ostalim segmentima gospodarstva koje također pogađa manji broj domaćih kadrova – industriju (devet tisuća), promet (pet tisuća) i trgovinu (2,7 tisuća).
Statistički podaci MUP-a pokazuju i da priobalne županije nastavljaju s velikom potražnjom za radnicima iz trećih zemalja. Grad Zagreb i zagrebačku županiju, koje MUP statistički prati objedinjeno kao policijsku upravu, a koji zbog veličine i razvijenosti gospodarstva i najviše zapošljavaju, ukupno su ove godine dobili dozvole za 15 tisuća radnika.
Brojčano pet puta manja Istra u prva četiri mjeseca ima dozvole za zapošljavanje 11,5 tisuća stranaca. I druge “turističke” županije u vrhu su po angažiranju stranaca – Splitsko-dalmatinska (osam tisuća), Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska (oko šest tisuća), Zadarska (4,5 tisuća), a iz te je skupine najmanje za strane radnicima posegnula Šibensko-kninska županija (dvije tisuće).
Osjetno više od 200 tisuća
Od kontinentalnih područja, brojčano se s dozvolama izdvaja Varaždinska (četiri tisuće dozvola), dok je najmanje radnih dozvola MUP izdao u dvije najslabije razvijene županije, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj, u svakoj manje od 400.
Suočavanje s problemom nedostatka radnika bolna je tema iu drugim europskim zemljama, pa čak iu susjednim zemljama iz kojih i mi u Hrvatskoj još uvijek posežemo i namirujemo potrebe. O hrvatskim razmjerima povećanja potreba svjedoče brojke iz zadnje godine prije ukidanja kvotnog sustava.
Tada je, naime, odobreno da se na godišnjoj razini u 2021. može izdati nešto više od 78 tisuća dozvola, s tim da je na kraju godine broj izdanih dozvola bio manji od oko 54 tisuće. I te su brojke u odnosu na prethodnu godinu bile višestruko povećane, a nastavio li se trend rasta, ovu godinu završit će se osjetno više od 200 tisuća odobrenih dozvola strancima, koliko su predviđanja HUP-a.
Sadašnji broj osiguranika na HZMO-u time bi mogao prijeći 1,7 milijuna, razinu koju je Hrvatska imala u prettranzicijskom razdoblju i režimu socijalističkog upravljanja, ali i oko 800 tisuća stanovnika više.
