KREIRALI POZIVNICU TURISTIMA “IDEMO U SRIJEM”
Na 30-ak stranica brošure, s fotografijama ljepota tog srijemskog kraja, redaju se priče o ravnici, rijekama Bosutu i Spačvi, veličanstvenoj Spačvanskoj šumi na 40.000 hektara, arboretumu, ornitološkom raju, izletištu i konjušnici, akivnostima na svježem zraku, starim cestama što vijugaju živopisnim selima, loviu i ribolovu kao “stress free” zanimacijama, okusima Srijema i poznatoj gostoljubivosti domaćina, tradiciji, crkvama, muzeju… Zgodno je za početak – kani li se potegnuti put Srijema – znati i da je život na području Nijemaca, a tu vukovarsko-srijemsku općinu čini osam sela (Apševci, Banovci, Donje Novo Selo, Đeletovci, Lipovac, Nijemci, Podgrađe, Vinkovački Banovci) započeo još u kamenom dobu. Prvi zapisi o mjestu potječu iz 1. stoljeća i vremena Rimskog Carstva, provaljuju Avari, dolaze Hrvati, potom prodiru Osmanlije, stižu ratovi… – Jedino je ravnica ostala jednako lijepa. Kao da je se ništa ne tiče – zapisano je, uz dodatak kako se “u srcu Srijema na istoku Hrvatske – otkriva nova dimnezija odmora”.
Pružaju Nijemci i svjetski hit – promatranje ptica. Živi tu čudesan ptičji svijet, ornitolozi su izbrojili čak 89 vrsta, a iskusni promatrači tvrde da su na tom prostoru u jednom satu vidjeli više ptica nego drugdje u nekoliko dana. Gak, žuta, siva i bijela čaplja, crna i bijela roda, orao štekavac, bregunica (najmanja lastavica na svijetu), čaplja danguba, sivi ćuk, mala ušara…, dovoljno je samo baciti pogled oko sebe, a s promatračnice uživa se s pomoću dvogleda, teleskopa, priručnika. Omiljeno izletište je Sopotac, u blizini šume i okružen oranicama, salašima i rijekom, gdje se užva i u lovu ribe, odmara u hladu sjenice, roštilja, a do njega se može doći čamcem ili brodom Sv. Katarina, vozilima ili pak, biciklom, fijakerom, jašući ili pješice duž 3,5 kilometra staze s 30-ak edukativnih panela o flori i fauni, pametnim klupama. U središtu je Nijemaca srijemski vrt s autohtonim ukrasnim i ljekovitim biljkama koji pruža “meditativno iskustvo”. – Srijemske rijeke teku mirno i polako. Još su Rimljani govorili kako u carstvu imaju rijeku koja dopodne teče u jednom, a popodne u drugom smjeru. To je Bosut, rijeka bez izvora – opisuje se, i na to nastavlja rijeka Spačva, bez koje ne bi bilo ni šume poznate po slavonskom hrastu lužnjaku, od kojeg su se gradili crkveni krovovi po cijeloj Europi, od neogotičkog parlamenta u Budimpešti do vijećnice u Beču. A u hrastovim bačvama odležavaju i “vina s karakterom”….
U Donjem Novom Selu staja je sa šest konja jer – Srijemci konje uzgajaju stoljećima. Jahači tvrde kako ni jedna sekunda u sedlu nije potrošena uzalud, a, s druge strane, Srijem je i na biciklističkoj Dunavskoj ruti (EuroVelo 6). – Ne zna se kada je bicikl stigao u Srijem, no pedalira i staro i mlado, iz potrebe i(li) užitka, pa se i turisti rado (pro)vozaju magičnom srijemskom ravnicom. Postoji u Podgrađu i šumska staza za šetnje ili džoging. A močvarna područja uz Bosut i Spačvu, nekad neprohodne prašume, danas su raj za ribiče s mrjestilištima šarana, smuđa, štuke, soma, dok šuma skriva jelena, srnu, divlju svinju, pa i lovci vole taj kraj.
Okusi Srijema su, međutim, posebna priča. Servirat će domaćini najbolje što imaju – čvarke, kulen, kobasicu, ajvar, sireve, tek pečeni kruh, džemove i med pa čobanac, fiš, jela od divljači, pa salenjake…, sve dakako domaće, a za aperitiv – čokanjčić domaće rakije. – Gost je u Srijemu na prvom mjestu – kažu u TZ općine Nijemci u svojoj novoj turističkoj pozivnici, koja otkriva, k tomu, i tajne običaja što se prenose s koljena na koljeno, i bajkovitu gotičku crkvu Lučicu i “priču iz davnina” u zavičajnom muzeju s tzv. bakinom sobom… Ne izostavljaju ni bližu okolicu – najstariji europski grad Vinkovci, muzej Vučedolaca u Vukovaru, ceste zlatnih niti u Županji, iločki vinski kraj i otočki Virovi. Valja još samo – u Srijem doći, i uživati u ljepoti, miru, tišini.
