U Arheološkom parku Sopot kraj Vinkovaca na samom su kraju radovi na obnovi replika sopotskih kućica izgrađenih prije desetak godina na ovom arheološkom lokalitetu.
Završetak radova danas je popratio i gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić.
„Odlučili smo se obnoviti ih, vratiti u ono prvobitno stanje, a sada možemo vidjeti da to izgleda prelijepo. Zahvaljujem izvođačima koji su strpljivo i marljivo radili jer ovo nije jednostavan posao. Ove tehnike danas malo tko radi i mislim da su oni jedni od rijetkih koji to znaju. U ove radove uložili smo 200 tisuća kuna, a želja nam je da u konačnici, od samoga Sopota pa do Šokačkog stana, stvorimo jednu lijepu cjelinu koja će imati arheološki i turistički značaj. Vjerujem da će svi Vinkovčani doći ovdje, prošetati, provozati se biciklom i vidjeti kako su prvi Vinkovčani, ako ih tako možemo nazvati, živjeli”, istaknuo je Bosančić.
Radovi na obnovi replika kućica obavljeni su pod nadzorom Gradskog muzeja Vinkovci, koji je na lokalitetu Sopot proveo istraživanja koja su rađena od 1996. do 2009. godine.
„Kroz ta istraživanja skupili smo veliku količinu spoznaja, a ove kuće koje su rekonstruirane nalaze se točno iznad kuća koje su tu bile izvorno u razdoblju prije gotovo 7 tisuća godina. Inače, Sopot je bilo jedno veliko naselje koje nije bilo samo na brdu nego se prostiralo i na okolnom prostoru što su nam posljednja istraživanja prije dvije godine i dokazala. Samo naselje funkcioniralo je nevjerojatnih 800 godina. Ovo je sada početak jedne temeljite obnove lokaliteta i njegova daljnjeg razvoja”, istaknuo je Hrvoje Vulić, ravnatelj Muzeja.
A daljnji razvoj Arheološkog parka Sopot zamišljen je vrlo ambiciozno i atraktivno u arheološkom i u turističkom pogledu.
“Naime, plan je razviti Arheološki park Sopot koji će uključivati i životinje i biljke koje su oni koristili budući da ćemo temeljem analiza nalaza s ovoga lokaliteta moći rekonstruirati i floru i faunu. Riječ je o iznimno ambicioznim projektima koji se rade u suradnji s agronomskim fakultetima u Zagrebu i u Osijeku i nadamo se da ćemo ovdje uspostaviti ne samo arheološki park nego i eksperimentalni laboratorij za stare sorte biljaka i vrste životinja, ali isto tako i podići turističku ponudu grada. Cilj nam je da svi posjetitelji koji dođu ovdje iskuse u potpunosti kako je to bilo živjeti u jednom mlađe kamenodobnom selu prije 7 tisuća godina”, istaknuo je Vulić.
Replike kuća prvotno su rađene su od izvornih materijala, a tako su i obnovljene, uz minimalne nužne suvremene elemente koje se nastojalo prikriti. „Može reći kako su kuće 98 % rađene od izvornih materijala tehnikama i tehnologijama za koje ne možemo sa sigurnošću ustvrditi, ali pretpostavljamo da su izvorne”, kazao je Vulić.
Vladimir Škrobo–Bajo, voditelj udruge Čuvari starih zanata iz Karanca, u okviru koje djeluje i Akademija blata, istaknuo je kako je posao bio zahtijevan i težak, ali i izazovan.
„Korišteni su prirodni materijali. Krov je od trske, krovna građa je od bagrema koji je oguljen da bi bio dugotrajniji, zidovi su pleteni prućem i tesanim daskama, a potom u konstrukciju zida dolazi sjeckana slama i onda završni sloj koji se radi od pljeve i žute zemlje u četiri premaza sa svake strane. Tako da smo dobili zidove širine od 15 do 20 centimetara. To je jedna konstrukcija koja je stabilna i koja daje sigurnost jer su ove kuće građene da pruže zaštitu ne samo od vremenskih nepogoda nego i od divljih životinja i neprijatelja. Možemo reći da je ova replika kuće napravljena tako da bi mogla biti u istoj onoj funkciji u kojoj je bila prije toliko tisuća godina”, istaknuo je Škrobo.
Izvor: novosti hr
