Foto: Đuro Karalić– press032
Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora raspravljao je danas o revitalizaciji šuma pogođenih elementarnim nepogodama i jačanju otpornosti šuma i cijelog šumarskog sektora na utjecaj klimatskih promjena. Sjednica je održana u Upravi šuma Vinkovci, a zastupnici su nakon sjednice obišli šume u Spačvanskom bazenu koje su stradale u prošlogodišnjoj elementarnoj nepogodi.
„Osnovni razlog zbog kojeg smo odlučili provesti ovu raspravu velike su štete koje su nastale uslijed olujnog nevremena prošle godine, koje je izazvalo nezapamćene štete u povijesti šumarske struke, a koje su posebno izražene na šumama u Spačvanskom bazenu. Od 120 godina stare šume hrasta lužnjaka nakon olujnog nevremena i sanacije ostala je samo golema čistina. Prema dostupnim podatcima, ukupna šteta na drvnoj zalihi u državnim šumama, kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o., procijenjena je na 3,9 milijuna kubika, od čega na hrastu lužnjaku iznosi 1,7 milijuna kubika“, rekla je uvodno Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.
Ona je dodala kako je Odboru svaka informacija o spašavanju visokokvalitetne drvne sirovine, svjetski poznatog, slavonskog hrasta, te o načinima obnove šumskih ekosustava, pošumljavanju, kadrovskim i tehničkim resursima, potrebnim za što bržu sanaciju ugroženih područja, itekako važna i potrebno ju je raspraviti sa šumarskim stručnjacima, kako bismo jačali otpornost šuma na klimatske promjene i potencijalne katastrofalne događaje. Petir je podsjetila kako upravo sve češće prirodne nepogode, izazovi klimatskih promjena, ali i zahtjevi koje pred hrvatske šume i šumare stavljaju novi planovi upravljanja europskim šumama, pozivaju na oprez i budnost i dodala kako ne treba zanemariti 260 godina dugu tradiciju i iskustvo potrajnog upravljanja hrvatskim šumama, po čemu hrvatsko šumarstvo može biti uzor drugima.
„Nevrijeme, koje je u srpnju prošle godine zahvatilo Hrvatsku, posebno Slavoniju, nije još zabilježeno u povijesti hrvatskog šumarstva, pa zahvaljujem saborskim zastupnicama i zastupnicima na održavanju tematske sjednice jer želimo pokazati napore šumarskih stručnjaka da održe kvalitetnima i zdravima naše autohtone vrste – šume hrasta, bukve, smreke i jele“, istaknuo je Ante Sabljić, član Uprave Hrvatskih šuma.
Dodao je kako gospodarenje šumama jest i mora biti potrajno, kako za ove, tako i za buduće generacije. Pred nama je intenzivno razdoblje rada na daljnjoj sanaciji nevremenom pogođenih šumskih sastojina, ali uz zajedničku suradnju sa svim institucijama, od kojih ćemo rado poslušati stručni savjet i preporuku kako bi revitalizacija šuma bila uspješna, zaključio je Sabljić.
„Obzirom na značaj i jedinstvenost šumskih ekosustava spačvanskog bazena, te prepoznatljivost slavonskoga hrasta, nakon prošlogodišnje štete, možemo reći da se radi o nacionalnoj katastrofi“ , istaknula je predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Silvija Zec koja je inicirala održavanje ove tematske sjednice. Ona je dodala kako je za održivo gospodarenje i planiranje gospodarenja šumama u budućnosti, posebno važan zakonodavni okvir, koji će biti pomoć šumarskoj struci u obavljanju posla u kojemu se sve više susreću s brojnim izazovima.
Krešimir Žagar, direktor Sektora za šumarstvo Hrvatskih šuma, podsjetio je kako su u srpanjskom nevremenu 2023. godine stradale šume na području gotovo čitave RH, no najveća šteta nastala je na području Uprave šuma podružnica Vinkovci. Sanaciji oštećenih sastojina pristupilo se odmah nakon raščišćavanja infrastrukture, pa je do kraja 2023. godine sanirano gotovo 20% oštećenih sastojina. Tijekom 2024. planirana je sanacija ukupno 1,6 milijuna kubika, a plan je ukupnu sanaciju završiti do kraja 2024. godine. Paralelno se krenulo sa sadnjom sadnica na površinama koje su potpuno ostale bez šume, te je do danas samo na području Uprave šuma Vinkovci posađeno oko 150 000 sadnica. U rasadnicima Hrvatskih šuma pripremljeno je dodatnih 3 milijuna sadnica hrasta lužnjaka, koje će se koristiti za potrebe sanacije u narednim godinama. Žagar je rekao kako ukupna procjena štete iznosi oko 163 milijuna eura, kojom je obuhvaćena izgubljena i umanjena vrijednost oštećene drvne mase, povećanje troškova pridobivanja drvne mase i sanacije, te trošak podizanja novih sastojina na opustošenim područjima.
„Hrvatske šume itekako su socijalno osjetljive prema hrvatskom drvoprerađivačkom sektoru i držimo kako ga je potrebno očuvati, a posebno u trenutku krize koja je zahvatila hrvatsku drvnu industriju“ – rekla je Ivana Mezak, direktorica Sektora komercijalnih poslova Hrvatskih šuma d.o.o.
„Važnost hrvatskih šuma za Vukovarsko srijemsku županiju je nemjerljiva, pa je tematska sjednica Odbora za poljoprivredu, koja je okupila predstavnike Hrvatskih šuma i šumarske stručnjake i znanstvenike itekako važan događaj“ – istaknuo je gradonačelnik Vinkovaca i član Odbora za poljoprivredu, Ivan Bosančić i dodao kako će način gospodarenja šumama na ovom području imati snažan utjecaj na Vukovarsko srijemsku županiju i odrediti njezin budući gospodarski rast i razvoj. Zaključio je kako je život Slavonaca oduvijek vezan uz šumu, pa je zbog toga za očuvanje šuma potreban održiv, socijalno prihvatljiv pristup, koji će voditi brigu i o ruralnim zajednicama.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Mladen Pavić, osvrnuo se na aktivnosti koje će Ministarstvo provoditi kako bi odgovorilo na izazove klimatskih promjena, zaštite od požara kroz ulaganja u vatrogastvo, razminiranja šuma i šumskog zemljišta, programa aktivnosti u šumarstvu, te o znanstveno istraživačkom radu u šumarstvu.
Potpredsjednica Odbora za poljoprivredu, Dragana Jeckov podsjetila je kako su rasprave provedene na Odboru za poljoprivredu, uvijek bile nadstranačke, raspravljalo se o konkretnim problemima i pokušalo ponuditi adekvatno rješenje, a da je tome tako potvrđuje i današnja sjednica na kojoj tražimo rješenja za revitalizaciju šuma stradalih u elementarnoj nepogodi.
Predsjednik Akademije šumarskih znanosti, Marijan Grubišić upozorio je na narušenu statiku šuma i dodao kako je šteta veća nego što se prikazuje, dok je dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Josip Margaletić dodao kako su najveća vrijednost koju je Republika Hrvatska unijela u EU šume i vode, pa se na taj način prema njima treba i ponašati.
U raspravi su sudjelovali članovi Odbora: Dubravka Lipovac Pehar, Ljubomir Kolarek, Goran Ivanović, Mate Vukušić, Mario Milinković.
Nakon obilaska šuma u Spačvanskom bazenu, Odbor za poljoprivredu posjetio je Općinu Bošnjaci, koja je teško stradala u elementarnoj nepogodi prošlog tjedna, te se sastao s načelnikom Općine, Andrijom Juzbašićem i obišao poljoprivredna gospodarstva čiji su usjevi i nasadi u potpunosti uništeni.
